Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE EPIZODE BUDVANSKIH AFERA: Pohara turističke prijestonice

Objavljeno prije

na

Sudeći prema vijestima koje dobro obaviještenim medijima stižu iz Specijalnog državnog tužilaštva, materijalna šteta koju je budvanska kriminalna grupa Svetozara Marovića, nanijela Opštini Budva, neće se zaustaviti na ranije utvrđenih 45 miliona eura.

Po preliminarnim procjenama inspektora iznos za koji je ekipa okupljena oko Marovića i ranijih budvanskih čelnika, Rajka Kuljače i Lazara Rađenovića, oštetila Budvu, može dostići vrtoglavih 150 miliona eura. Mnogi Budvani tvrde, da je u pitanju daleko veća suma.

Specijalno tužilaštvo privodi kraju istragu u nizu novih predmeta kao što su Akvapark, vrhunski korupcionaški posao izgradnje šetališta u Petrovcu, preprodaja atraktivnog zemljišta u blizini Jadranskog sajma, izgradnja takozvanog Ruskog sela iznad Svetog Stefana, mnogobrojne sumnjive eksproprijacije opštinskog zemljišta kao i veći broj slučajeva prodaje opštinskog zemljišta putem namještenih javnih tendera, poput sporne prodaje 5,5 hektara opštinske zemlje na bečićkoj plaži i u selu Kuljače.

Neimenovani izvor iz Specijalnog tužilaštva navodi kako je budžet Opštine Budva u ovim poslovima oštećen za 100 miliona eura. U pitanju su novi milioni i nova šteta za budvansku kasu, koja se pridodaje ranije utvrđenom iznosu u osam predmeta u kojima su glavni akteri priznali krivicu i dobili odgovarajuće kazne, koristeći institute sporazuma o priznanju krivice ili svjedoka saradnika.

To je i dalje samo dio načetog ledenog brijega, jer se istražuju takozvani ,,veliki” predmeti, dok se poslovi manje finansijske težine nalaze na čekanju. Inspektori Specijalnog tužilaštva preuzeli su od nove lokalne uprave u Budvi dokumentaciju za više desetina poslova bivše vlasti, kojima je, kako se sumnja, gradska kasa olakšana za nebrojene milione.

U novih pet do šest predmeta koji su u postupku istrage, na spisku glavnoosumnjičenih ponovo su se našla vodeća imena budvanske kriminalne grupe – Svetozar Marović, Rajko Kuljača, Lazar Rađenović i sa njima povezane osobe.

Kuljača i Rađenović nalaze se na odsluženju zatvorske kazne u Spužu. Kuljača za slučaj Zavala u kojem je osuđen na kaznu zatvora od 2,5 godine, dok Rađenović služi kaznu od tri godine i osam mjeseci zbog malverzacija oko prodaje zemljišta na brdu Košljun.

Po osnovu dva sporazuma o priznanju krivice Maroviću je dosuđena zatvorska kazna od četiri godine i tri mjeseca uz obavezu da državi vrati milion eura. Marović se nalazi na liječenju u Beogradu pokušavajući da izbjegne izvršenje zatvorske kazne.

Na tapetu su brojne transakcije sa zemljištem. Specijalnost bivše lokalne vlasti bilo je muljanje sa vrijednim zemljišnim parcelama u vlasništvu Opštine. Praksa otimanja opštinske zemlje započela je prije dvadesetak godina, kada su vršene čuvene transakcije zamjena parcela po principu – selo za grad. Tada su mnogobrojni članovi DPS-a zamijenili bezvrijedne kvadrate iz svojih rodnih sela oko Budve za one bliže moru i gradskom centru. Seoske vrleti, potoci i šume zamijenjeni su za atraktivne placeve u gradu. I to javno, na nivou skupštinskih odluka o zamjenama. Tako su stanovnici sela, jednom skupštinskom odlukom postajali novopečeni gradski zemljoposjednici. I niko zbog toga nije pozvan na odgovornost.

Zatim su osmislili neoeksproprijaciju, kojom su bezvrijedne parcele svojima eksproprisali po višestruko uvećanoj vrijednosti čime su nanijeli milionsku štetu Opštini.

Tužilaštvo je prikupilo dokaze o tome kako su se sa računa opštinskih preduzeća plaćali raznovrsni privatni troškovi. Kako su osmišljavani lažni projekti na osnovu kojih su izvlačena sredstva iz gradskog budžeta. U takve poslove bili su umiješani mnogi istaknuti kadrovi DPS-a ne samo u opštinskoj upravi nego i u opštinskim i državnim preduzećima. Gotovo da nije postojala oblast u privredi, turizmu, sferi kulture ili dječje zaštite, u kojoj članovi kriminalne organizacije nisu imali izmišljene projekte i na njima zasnovane unosne ugovore. Nije bilo turističkih, muzičkih ili pozorišnih manifestacija koje nisu počivale na korupciji. Na svakom događaju u turističkoj metropoli, u pozorištu, bioskopu, muzičkoj ili nekoj turističkoj manifestaciji, ruka budvanske kriminalne hobotnice zavlačila se u džep građana. Od svega su uzimali svoj dio.

Članovi Marovićeve kriminalne grupe zauzeli su fotelje u gradskoj upravi godinu dana uoči nezavisnosti Crne Gore, nakon osvajanja vlasti na lokalnim izborima u maju 2005. godine.

Pustošenje Budve epskih razmjera odigravalo se u narednih deset godina u samostalnoj Crnoj Gori. Naočigled državnih organa, koji nisu preduzeli ništa da se ono zaustavi.

O svakom poslu koji je predmet istrage Specijalnog, mediji su uredno izvještavali, dok je budvanska opozicija ukazivala na zloupotrebe vlasti, podnosila krivične prijave, obavještavala javnost putem konferencija za medije. Niko ne može reći da nije znao šta se dešavalo.

Bez podrške pojedinih ministarstava Vlade Crne Gore, bespoštedna pohara Budve nije bila moguća. Svaka sporna prodaja opštinske zemlje morala je dobiti saglasnost Ministarstva finansija. Prodavala se neurbanizovana zemlja uz obalu po ekstremno niskim cijenama, da bi ubrzo nakon prodaje dostizala višestruke vrijednosti. Javnosti nije poznato da je bilo ko iz državnog aparata zbog toga odgovarao.

Decenijsko ćutanje države može se tumačiti samo prećutnom raspodjelom teritorija uticaja među vodećim ličnostima vladajuće partije i države. Ono što su drugi radili na državnom nivou, ili u Podgorici, Tivtu, Kotoru i drugim mjestima, Marović je kao neprikosnoveni gazda radio na svom, budvanskom feudu.

Marović se sada suočava sa efektima paralelno vođene finansijske istrage njegove imovine. Nedavno je Specijalno tužilaštvo blokiralo svu imovinu porodice Marović, zbog sumnji da on i članovi njegove porodice nisu imali novca za kupovinu vrijednih nekretnina sa kojima raspolažu.

Povodom nedoumica u javnosti oko blokade imovine koja je djelomično prodata, navedeno je kako finansijski istražitelji tvrde da su u pitanju fiktivne prodaje koje neće uvažiti. Zato su zatražene privremene mjere obezbjeđena i na one nekretnine, koje su navodno već promijenile vlasnike.

Blokirana je imovina Svetovog sina Miloša, njegove supruge Tamare i članova njene porodice. Na njihove nekretnine upisana je privremena mjera zabrane raspolaganja. Inspektori su navodno utvrdili kako oni nisu imali sopstvenih finansijskih mogućnosti da kupe nekretnine koje posjeduju.

Pozivajući se na Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću Specijalno tužilaštvo zatražilo je donošenje privremene mjere, što je Viši sud potvrdio. Uprava za nekretnine počela je sa upisivanjem zabrane na imovinu koju su tužioci označili, bez obzira da li je u međuvremenu prodata.

,,Postoji osnovana sumnja da je kupac znao da nepokretnost koju navodno kupuje predstavlja nepokretnost stečenu kriminalnom djelatnošću”, navodi se u saopštenju Specijalnog tužilaštva.

Finansijska istraga vodi se protiv mnogih Budvana. Samo u pet procesuiranih predmeta protiv 190 osoba vodi se istraga o porijeklu imovine zbog sumnje da je stečena učešćem u budvanskim aferama.

Da li će se u opštinsku kasu vratiti silni milioni kojima se u tužilačkim istragama olako barata, pokazaće vrijeme koje dolazi.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo