Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAKON IZMJENA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU: Sud samo za bogate

Objavljeno prije

na

Izmjene Zakona o parničnom postupku, koji su poslanici vlasti usvojili krajem prošlog mjeseca u Skupštini, mogao bi mnoge da obeshrabri u naumu da ubuduće tuže državu.

Usvojenim izmjenama građanima je otvoreno zaprijećeno da će ukoliko tuže državu, u slučaju da izgube spor, platiti pozamašne iznose za sudske troškove. Građani koji smatraju da su im državni organi ili službenici povrijedili prava, pored svog advokata, po istoj tarifi plaćaće i zaštitnika imovinsko pravnih interesa države. Država je naumila da tako obeshrabri građane da je tuže ali i da preko zaštitnika države, koji za svoj posao prima platu, puni budžet.

U ocjeni izmjena pravnici su skoro jednoglasni – one ne samo što su u suprotnosti sa Ustavom, već i sa zdravim razumom.

Ali za sve to ne haje 40 vojnika partije, predvođeni Ivanom Brajovićem, koji su i ove izmjene usvojili bez ikakve rasprave. Kada se sličan predlog prije tri godine našao na dnevnom redu Skupštine, njegovo usvajanje spriječila je opozicija, pa ga je Vlada povukla.

O tome koliko se vladajuća većina sada bahato ponaša govori i to da su prilikom ranijeg pokušaja globljenja građana tražili mišljenje Advokatske komore, kao i Odbora za politički sistem. Sada im, sem jednoglasnog pritiskanja tastera, ni to nije bilo potrebno.

Da je riječ o neustavnom i nezakonitom rješenju, te da taj član treba da se briše iz prijedloga, naveli su u amandmanu koji je Advokatska komora uputila Odboru. Poslanicima je dostavljeno i mišljenje u kome stoji da je ,,Vladin predlog neosnovan, protivan zakonskim normama, istim se krše ljudska prava i slobode, a naročito vrijeđa advokatura”, zaključak je Upravnog odbora Komore.

,,Smatramo da je povrijeđeno osnovno pravo građana pošto su dovedeni u situaciju da im je stavljen mač iznad glave da ne pokreću postupke zbog mogućih velikih sudskih troškova”, izjavio je Zdravko Begović, predsjednik Komore.

Advokati su jednoglasni i da su izmjene još jedan od udara na advokaturu u Crnoj Gori, budući da se njima po prvi put predviđa mogućnost da se troškovi parničnog postupka odmjeravaju po advokatskoj tarifi i licima koja nisu advokati, u ovom slučaju Zaštitniku imovinskih interesa države.

Da apsurd bude veći građani će izlazak na ročište, podneske, žalbe, plaćati državnom organu koga već za sve to plaćaju iz državnog budžeta. Tako će zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, 11 njegovih zamjenika, sedam uposlenih službenika i 12 namještenika, praktično biti po dva puta plaćeni novcem građana.

Da ne bi sve ostalo mrtvo slovo na papiru, novim zakonskim propisima utvrđeno je da ukoliko građani dobrovoljno ne plate troškove Zaštitnika, naplata se vrši prinudno. Pomoću javnih izvršitelja, blokadom imovine, obustavom plata i penzija do 50 odsto njihovog iznosa.

Begović je najavio da će Komora podnijeti inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi izmjena ovog Zakona. Istu inicijativu je ranije najavio i potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica.

U Vladi tvrde da je dobra strana novog propisa „ravnopravnost stranaka u sporu”, kako bi obje strane snosile odgovornost za postupanje pred sudovima. Ono što prećutkuju je da su izmjene iznuđene velikim brojem sporova koje država gubi. U prethodnih nekoliko godina, zbog kršenja prava, sporove protiv države su najviše pokretali zaposleni u Ministarstva odbrane, MUP-a i Ministarstva pravde, odnosno ZIKS-a. Zaposleni sporove listom dobijaju zbog očiglednog kršenja njihovih prava i grešaka rukovodilaca u državnim organima. Novi zakon na štetu građana je odgovor na milionske tužbe koje država plaća, iako bi bilo jeftinije a i efikasnije da odgovornost snose nemarni rukovodioci.

,,Umjesto da Vlada utvrdi ko je kriv i zašto je država za tri godine isplatila 71 milion eura za sudske sporove i u poslednjoj godini 23 miliona eura, ona paranoidno postavlja prepreke za pristup građana sudu. Država ima enormne troškove zato što krši prava građana i zato što je zastupaju nestručna i nemarna lica. Ako država hoće da smanji enormne troškove, neka počne da poštuje pravo, neka angažuje stručna lica u svojim službama i neka eliminiše zloupotrebe”, objasnio je potpredsjednik Demokrata Koprivica.

MUP, Ministartsvo odbrane i Ministarstvo pravde u vrhu su ljestvice, gdje je držva platila milionske troškove jer je izgubila postupke sa zaposlenima. Kako su u tim sporovima često tužbe vrijedjele manje nego sudski troškovi, ministar unutrašnjih poslova Melvudin Nuhodžić i odbrane Predrag Bošković naložili su utvrđivanje odgovornosti za to, posebno apostrofirajući krivicu advokata.

Na advokate se ostrvila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Objasnila je da pojedini advokati stoje iza parničnih predmeta kojima se od države potražuju dva, tri ili pet eura, a sudski troškovi budu nekoliko stotina eura. Ona je objasnila da treba utvrditi koliko su advokati u tim predmetima dobiti na ime sudskih troškova.

Slijedeći taj trag Bošković i Nuhodžić su Advokatskoj komori dostavili prijave za kršenje etičkog kodeksa protiv dvoje advokata.

,,Nije sporno da su oni pokretali postupke za sporove male vrijednosti i naplaćivali troškove koji su nekad prevazilazili vrijednost spora, ali starješine državnih oragna nisu uopšte postupali u skladu sa zakonom, iako su bili svjesni da zaposlenima pripadaju te nadokande. Oni nisu ništa preduzimali da se one isplate”, izjavio je Begović.

Ministar Bošković, koji je Ministarstvo preuzeo krajem novembra prošle godine, u maju je najavio da je obimna dokumentacija o ovome pradata Tužilaštvu.

Po njihovom advokati su krivi što je samo po osnovu radnih sporova MO od 2011. do kraja prethodne godine isplatilo preko sedam miliona eura sudskih troškova. ,,A samo u 2016. godini, Ministarstvo je isplatilo iz svojih sredstava preko dva miliona”, precizirali su iz resora Predraga Boškovića.

A evo kako su te presude izgledale – samo jedna presuda u korist službenika Vojske Crne Gore od 2,4 eura naknade za prevoz, građane Crne Gore je koštala dodatnih 1,2 eura kamate i 555 eura sudskih troškova.

Stručnjaci odavno upozoravaju da je ovdašnja advokatska tarifa daleko od evropske i regionalne prakse. Naime, advokatskom tarifom na koju je svojevremeno Vlada dala saglasnost, a koja važi već nekoliko decenija, predviđeno je da se sudski troškovi za advokata u sporovima koje vodi više lica uvećavaju za 50 odsto, počev od drugog lica koje je pokrenulo tužbu. Zbog takvog obračunavanja advokatskih troškova, po završetku sudskih sporova dešavalo se da troškovi advokata budu znatno veći od sredstava koje dobiju stranke u sporu.

No i pored takve naplate advokatske tarife, ključno je pitanje zašto i po čijem nalogu državni organi mogu da ne poštuju prava radnika, uz rizik da za par godina naprave državi milionsku štetu. ,,Nije suština u tome što advokati pokreću postupak pred sudom, nego je u tome što starješine ne uplaćuju radnicima ono što im pripada”, izjavio je predsjednik Komore Begović.

I u Sindikatu Ministarstva odbrane i Vojske godinama apeluju da se prava iz radnih odnosa poštuju, kako radnici pravdu ne bi tražili dužim, sudskim putem.

Predsjednik Sindikata odbrane Vojske Crne Gore Nenad Čobeljić pozvao je ministra odbrane Predraga Boškovića da saopšti da li je pokrenuo pitanje odgovornosti zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci za ogromnu štetu koja je nastala po osnovu tužbi zaposlenih protiv države.

Kako odgovornosti nema niti može biti, Vlada se sjetila da oglobi građane. Pa će, kao i do sada, bahatost i nesposobnost vladajuće klike plaćati građani. I to ne samo oni koji se budu drznuli da traže pravicu na sudu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo