Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNOGORCI I PROTOKOL: Zastave i toalete

Objavljeno prije

na

Građani Podgorice dugo će pamtiti 02. i 03. avgust ove godine, ne samo po paklenim vrućinama koje su prelazile 40 stepeni u hladu, već i po istorijskoj, dvodnevnoj posjeti visokog predstavnika američke administracije, potpredsjednika SAD Majka Pensa sa suprugom Karen.

Američka delegacija dočekana je u Podgorici uz do sada neviđene mjere obezbjeđenja sprovedene na širem području, od aerodroma u Golubovcima do hotela Hilton, u kojem su odsjeli. Centar grada bio je potpuno blokiran za automobile i građane. Pod budnom pažnjom armije bezbjednjaka okružen je novi podgorički hotel koji je u cjelosti bio rezervisan za visoke goste i njihovu pratnju.

Kilometarska trasa puta od aerodroma do hotela bila je okićena crnogorskim i američkim zastavama koje su signalizirale onoliku zahvalnost i zadovoljstvo zbog posjete specijalnog izaslanika novog američkog predsjednika Donalda Trampa.

Svaka posjeta visokog ranga na razne načine otkriva manjkavosti sistema, počev od državnog protokola, osmišljavanja programa posjete pa do pojedinačnih istupa glavnih aktera ceremonijalnog dočeka.

Takve događaje obilježi poneki gaf ili lapsus koji su u zadnje vrijeme pratili premijera Duška Markovića. Od skandala na samitu NATO-a, kada ga je grubo odgurnuo predsjednik Tramp, do poslednje nenadmašne pogreške, kada je u govoru dodbrodošlice ime hotela Hilton prekrstio u – Klinton.

Centralni događaj koji su građani Crne Gore pratili putem direktnog TV prenosa odigrao se na aerodromskoj pisti na kojoj su cijenjene goste dočekali premijer Duško Marković i njegova supruga Nata. Postrojeni pod konac goste su pozdravili perjanici, crnogorska garda, sastavljena mahom od ,,trećepozivaca”, takozvanih veterana. Kao da nije bilo mladih i visokih momaka da predstave svijetu crnogorsku mušku ljepotu.

Jedan od ne manje važnih segmenata posjete koju prati cijela nacija, svakako je stajling gostiju i domaćina, političara i njihovih supruga. Najveću pažnju privlače žene političara, kako u modnim, tako i u ozbiljnim medijima. Odabrane toalete supruga svjetskih lidera i krunisanih glava komentarišu i najpoznatiji svjetski dizajneri, jer odijevanje nije samo stvar ličnog ukusa i stila, ono ima i svoja pravila i posebne znake komunikacije. Odijevanje predstavnika jedne države nije više njihova privatna stvar.

Smatra se kako odabrana odjeća šalje uvijek neku poruku, simbolizuje poštovanje prema državi u koju se dolazi, dok pojava i odjeća domaćina govori o estetici društva koje predstavlja, koje ima svoju kulturu, tradiciju, svoje dizajnere, modne znalce i zanate.

U centru pažnje ovoga puta bila je Nata Marković, takozvana druga dama Crne Gore, iako status prve ili druge dame nije ozvaničen, koja se rijetko pojavljuje u javnosti. Nata je iznenadila svojom odjevnom kombinacijom koju je, pretpostavlja se, za državni spektakl prvoga reda, birala sa velikom brigom i pažnjom.

Na crvenom tepihu u Golubovcima, na onom strašnom žaropeku u popodnevnim satima, Nata se ukazala u crnom od glave do pete i time razočarala mnoge Crnogorke. Samo je pritvrdila onu lošu naviku većine crnogorskih žena, bez obzira na kojoj se društvenoj lestvici nalaze, da u svakoj prilici i u svako doba dana nose – crno. Kao da se teško oslobađaju vjekovne tradicije po kojoj su Crnogorke gotovo cijeli svoj život provodile u crnini, noseći je u znak žalosti za umrlim članovima porodice. Ili vjeruju da je crno, sa nezaobilaznom čipkom – uvijek siguran izbor.

Međutim, crno sa čipkanim dugim rukavima, u po bijela dana, na 40 stepeni, bio je veoma pogrešan izbor. Na Natinom kompletu sa širokim pantalonama svega je bilo previše, providne čipke, satena, štrasa u predjelu oko struka, koji je svetlucao na užarenom suncu.

Uz to su išle ravne cipele sa mašnom, na koju su se preduge pantalone nasložile. Štikle su u ovakvim prilikama obavezne, a lagane haljine i pastelne boje, neizostavne.

Posebna priča je posve nepotrebna Natina mala bež tašnica. Pravu modnu lekciju održala je Karen Pens koja se pojavila u jednostavnoj zelenoj haljini, dužine iznad koljena, uz bež štikle srednje visine. Jednostavno, svedeno i efektno. Bez ikakve tašne, koje se po pravilu ne nose u ovakvim prigodama.

Koliko tašne opterećuju te momente pokazao je čuveni gaf sa torbom bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, koju je nosila prilikom susreta sa američkim predsjednikom Barakom Obamom u Zagrebu, 2010. godine. Kosorka se pojavila sa upadljivo crvenom ogromnom torbom sa etno motivima, domaće izrade, koja je odmah zasmetala, te nije znala gdje da je smjesti. U pomoć je priskočio predsjednik Obama i spustio torbetinu u neki ćošak, što je odmah postao hit na internetu.

Nije samo Nata bila neprikladno odjevena na najvažnijem susretu na pragu karijere druge dame. Žene crnogorskih političara po pravilu biraju kombinacije koje ne odgovaraju ni prilici niti vremenu u kome ih nose. Prilikom prošlogodišnje posjete britanskog prinčevskog para Crnoj Gori, formalni domaćini princa Čarlsa i njegove supruge Kamile bili su predsjednik Filip Vujanović i supruga Svetlana.

Prva dama dočekala je goste u Plavom dvorcu na Cetinju u uskom, izazovnom crnom kompletu sa suknjom i jaknom od nekog sjajnog materijala ili kože, sa sve crnim čarapama, što je prilično odudaralo od toalete vojvotkinje od Kornvola, koja je nosila kratki, svjetloplavi mantil.

Inače svi muški likovi okupljeni na ovom događaju, predsjednik države, premijer, ministri, lokalni funkcioneri, obukli su stroga crna odijela, sa crnim kravatama pride, dok je britanski princ bio u plavom odijelu sa još plavljom kravatom.

Crnogrci i Crnogorke vole modu i prate modne trendove. Onaj bogatiji sloj stanovništva, u koje spadaju i pomenuti političari, imaju novca i kupuju skupu garderobu po svijetu, kojom se razmeću, ali ipak ne znaju šta, kada i gdje obući. U edukaciji ne pomažu ni silne modne manifestacije koje se održavaju po gradovima Crne Gore, koja vjerovatno ima najviše modnih revija, festivala i fešnvikova po glavi stanovnika, u odnosu na ostatak svijeta.

Ni državni protokol tu nije od pomoći. Redovno prave neoprostive greške pri sastavljanju programa upoznavanja gostiju sa crnogorskim znamenitostima. Amerikanka Karen obišla je pčelinjak u selu Dubovik u opštini Cetinje. Zaista zanimljivo, kao da ničeg drugog vrijednog pažnje nije bilo u cijeloj Crnoj Gori, njenoj prijestonici kroz koju je morala proći, na primorju ili u brdima.

Kako to da nikome nije palo na pamet da dami svjetskog ranga i značaja ponudi posjetu Etnografskom muzeju na Cetinju, koji posjeduje bogatu zbirku predmeta koji ilustruju nekadašnji način života u Crnoj Gori, kulturu stanovanja i odijevanja i na najbolji način prikazuju ulogu i značaj koji su crnogorske žene imale u društvu.

Damama iz dalekog, razvijenog svijeta, svakako bi bila zanimljiva storija o počecima visokog obrazovanja žena i upoznavanje sa značajem Djevojačkog instituta carice Marije Aleksandrovne, osnovanog daleke 1869. godine na Cetinju. No možda to nije u ovom trenutku baš mudro, jer je Institut osnovala i sopstvenim sredstvima finansirala ruska carica Marija Aleksandrovna, punih 45 godina.

Susreti ovog značaja služe malim zemljama da svijetu pokažu ono najbolje što imaju. Za eksperte iz službi protokola, bogata istorija i vrijedna kulturna baština manje su važne od hrane i pića. Zato razne prehrambene izložbe, sirotinjski asortiman preslane i neoriginalne crnogorske pršute, vina, meda, džemova i smokava, imaju prednost na itinereru dnevnih aktivnosti uglednih gostiju koji ponekad navrate.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo