Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNOGORCI I PROTOKOL: Zastave i toalete

Objavljeno prije

na

Građani Podgorice dugo će pamtiti 02. i 03. avgust ove godine, ne samo po paklenim vrućinama koje su prelazile 40 stepeni u hladu, već i po istorijskoj, dvodnevnoj posjeti visokog predstavnika američke administracije, potpredsjednika SAD Majka Pensa sa suprugom Karen.

Američka delegacija dočekana je u Podgorici uz do sada neviđene mjere obezbjeđenja sprovedene na širem području, od aerodroma u Golubovcima do hotela Hilton, u kojem su odsjeli. Centar grada bio je potpuno blokiran za automobile i građane. Pod budnom pažnjom armije bezbjednjaka okružen je novi podgorički hotel koji je u cjelosti bio rezervisan za visoke goste i njihovu pratnju.

Kilometarska trasa puta od aerodroma do hotela bila je okićena crnogorskim i američkim zastavama koje su signalizirale onoliku zahvalnost i zadovoljstvo zbog posjete specijalnog izaslanika novog američkog predsjednika Donalda Trampa.

Svaka posjeta visokog ranga na razne načine otkriva manjkavosti sistema, počev od državnog protokola, osmišljavanja programa posjete pa do pojedinačnih istupa glavnih aktera ceremonijalnog dočeka.

Takve događaje obilježi poneki gaf ili lapsus koji su u zadnje vrijeme pratili premijera Duška Markovića. Od skandala na samitu NATO-a, kada ga je grubo odgurnuo predsjednik Tramp, do poslednje nenadmašne pogreške, kada je u govoru dodbrodošlice ime hotela Hilton prekrstio u – Klinton.

Centralni događaj koji su građani Crne Gore pratili putem direktnog TV prenosa odigrao se na aerodromskoj pisti na kojoj su cijenjene goste dočekali premijer Duško Marković i njegova supruga Nata. Postrojeni pod konac goste su pozdravili perjanici, crnogorska garda, sastavljena mahom od ,,trećepozivaca”, takozvanih veterana. Kao da nije bilo mladih i visokih momaka da predstave svijetu crnogorsku mušku ljepotu.

Jedan od ne manje važnih segmenata posjete koju prati cijela nacija, svakako je stajling gostiju i domaćina, političara i njihovih supruga. Najveću pažnju privlače žene političara, kako u modnim, tako i u ozbiljnim medijima. Odabrane toalete supruga svjetskih lidera i krunisanih glava komentarišu i najpoznatiji svjetski dizajneri, jer odijevanje nije samo stvar ličnog ukusa i stila, ono ima i svoja pravila i posebne znake komunikacije. Odijevanje predstavnika jedne države nije više njihova privatna stvar.

Smatra se kako odabrana odjeća šalje uvijek neku poruku, simbolizuje poštovanje prema državi u koju se dolazi, dok pojava i odjeća domaćina govori o estetici društva koje predstavlja, koje ima svoju kulturu, tradiciju, svoje dizajnere, modne znalce i zanate.

U centru pažnje ovoga puta bila je Nata Marković, takozvana druga dama Crne Gore, iako status prve ili druge dame nije ozvaničen, koja se rijetko pojavljuje u javnosti. Nata je iznenadila svojom odjevnom kombinacijom koju je, pretpostavlja se, za državni spektakl prvoga reda, birala sa velikom brigom i pažnjom.

Na crvenom tepihu u Golubovcima, na onom strašnom žaropeku u popodnevnim satima, Nata se ukazala u crnom od glave do pete i time razočarala mnoge Crnogorke. Samo je pritvrdila onu lošu naviku većine crnogorskih žena, bez obzira na kojoj se društvenoj lestvici nalaze, da u svakoj prilici i u svako doba dana nose – crno. Kao da se teško oslobađaju vjekovne tradicije po kojoj su Crnogorke gotovo cijeli svoj život provodile u crnini, noseći je u znak žalosti za umrlim članovima porodice. Ili vjeruju da je crno, sa nezaobilaznom čipkom – uvijek siguran izbor.

Međutim, crno sa čipkanim dugim rukavima, u po bijela dana, na 40 stepeni, bio je veoma pogrešan izbor. Na Natinom kompletu sa širokim pantalonama svega je bilo previše, providne čipke, satena, štrasa u predjelu oko struka, koji je svetlucao na užarenom suncu.

Uz to su išle ravne cipele sa mašnom, na koju su se preduge pantalone nasložile. Štikle su u ovakvim prilikama obavezne, a lagane haljine i pastelne boje, neizostavne.

Posebna priča je posve nepotrebna Natina mala bež tašnica. Pravu modnu lekciju održala je Karen Pens koja se pojavila u jednostavnoj zelenoj haljini, dužine iznad koljena, uz bež štikle srednje visine. Jednostavno, svedeno i efektno. Bez ikakve tašne, koje se po pravilu ne nose u ovakvim prigodama.

Koliko tašne opterećuju te momente pokazao je čuveni gaf sa torbom bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, koju je nosila prilikom susreta sa američkim predsjednikom Barakom Obamom u Zagrebu, 2010. godine. Kosorka se pojavila sa upadljivo crvenom ogromnom torbom sa etno motivima, domaće izrade, koja je odmah zasmetala, te nije znala gdje da je smjesti. U pomoć je priskočio predsjednik Obama i spustio torbetinu u neki ćošak, što je odmah postao hit na internetu.

Nije samo Nata bila neprikladno odjevena na najvažnijem susretu na pragu karijere druge dame. Žene crnogorskih političara po pravilu biraju kombinacije koje ne odgovaraju ni prilici niti vremenu u kome ih nose. Prilikom prošlogodišnje posjete britanskog prinčevskog para Crnoj Gori, formalni domaćini princa Čarlsa i njegove supruge Kamile bili su predsjednik Filip Vujanović i supruga Svetlana.

Prva dama dočekala je goste u Plavom dvorcu na Cetinju u uskom, izazovnom crnom kompletu sa suknjom i jaknom od nekog sjajnog materijala ili kože, sa sve crnim čarapama, što je prilično odudaralo od toalete vojvotkinje od Kornvola, koja je nosila kratki, svjetloplavi mantil.

Inače svi muški likovi okupljeni na ovom događaju, predsjednik države, premijer, ministri, lokalni funkcioneri, obukli su stroga crna odijela, sa crnim kravatama pride, dok je britanski princ bio u plavom odijelu sa još plavljom kravatom.

Crnogrci i Crnogorke vole modu i prate modne trendove. Onaj bogatiji sloj stanovništva, u koje spadaju i pomenuti političari, imaju novca i kupuju skupu garderobu po svijetu, kojom se razmeću, ali ipak ne znaju šta, kada i gdje obući. U edukaciji ne pomažu ni silne modne manifestacije koje se održavaju po gradovima Crne Gore, koja vjerovatno ima najviše modnih revija, festivala i fešnvikova po glavi stanovnika, u odnosu na ostatak svijeta.

Ni državni protokol tu nije od pomoći. Redovno prave neoprostive greške pri sastavljanju programa upoznavanja gostiju sa crnogorskim znamenitostima. Amerikanka Karen obišla je pčelinjak u selu Dubovik u opštini Cetinje. Zaista zanimljivo, kao da ničeg drugog vrijednog pažnje nije bilo u cijeloj Crnoj Gori, njenoj prijestonici kroz koju je morala proći, na primorju ili u brdima.

Kako to da nikome nije palo na pamet da dami svjetskog ranga i značaja ponudi posjetu Etnografskom muzeju na Cetinju, koji posjeduje bogatu zbirku predmeta koji ilustruju nekadašnji način života u Crnoj Gori, kulturu stanovanja i odijevanja i na najbolji način prikazuju ulogu i značaj koji su crnogorske žene imale u društvu.

Damama iz dalekog, razvijenog svijeta, svakako bi bila zanimljiva storija o počecima visokog obrazovanja žena i upoznavanje sa značajem Djevojačkog instituta carice Marije Aleksandrovne, osnovanog daleke 1869. godine na Cetinju. No možda to nije u ovom trenutku baš mudro, jer je Institut osnovala i sopstvenim sredstvima finansirala ruska carica Marija Aleksandrovna, punih 45 godina.

Susreti ovog značaja služe malim zemljama da svijetu pokažu ono najbolje što imaju. Za eksperte iz službi protokola, bogata istorija i vrijedna kulturna baština manje su važne od hrane i pića. Zato razne prehrambene izložbe, sirotinjski asortiman preslane i neoriginalne crnogorske pršute, vina, meda, džemova i smokava, imaju prednost na itinereru dnevnih aktivnosti uglednih gostiju koji ponekad navrate.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo