Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNOGORCI I PROTOKOL: Zastave i toalete

Objavljeno prije

na

Građani Podgorice dugo će pamtiti 02. i 03. avgust ove godine, ne samo po paklenim vrućinama koje su prelazile 40 stepeni u hladu, već i po istorijskoj, dvodnevnoj posjeti visokog predstavnika američke administracije, potpredsjednika SAD Majka Pensa sa suprugom Karen.

Američka delegacija dočekana je u Podgorici uz do sada neviđene mjere obezbjeđenja sprovedene na širem području, od aerodroma u Golubovcima do hotela Hilton, u kojem su odsjeli. Centar grada bio je potpuno blokiran za automobile i građane. Pod budnom pažnjom armije bezbjednjaka okružen je novi podgorički hotel koji je u cjelosti bio rezervisan za visoke goste i njihovu pratnju.

Kilometarska trasa puta od aerodroma do hotela bila je okićena crnogorskim i američkim zastavama koje su signalizirale onoliku zahvalnost i zadovoljstvo zbog posjete specijalnog izaslanika novog američkog predsjednika Donalda Trampa.

Svaka posjeta visokog ranga na razne načine otkriva manjkavosti sistema, počev od državnog protokola, osmišljavanja programa posjete pa do pojedinačnih istupa glavnih aktera ceremonijalnog dočeka.

Takve događaje obilježi poneki gaf ili lapsus koji su u zadnje vrijeme pratili premijera Duška Markovića. Od skandala na samitu NATO-a, kada ga je grubo odgurnuo predsjednik Tramp, do poslednje nenadmašne pogreške, kada je u govoru dodbrodošlice ime hotela Hilton prekrstio u – Klinton.

Centralni događaj koji su građani Crne Gore pratili putem direktnog TV prenosa odigrao se na aerodromskoj pisti na kojoj su cijenjene goste dočekali premijer Duško Marković i njegova supruga Nata. Postrojeni pod konac goste su pozdravili perjanici, crnogorska garda, sastavljena mahom od ,,trećepozivaca”, takozvanih veterana. Kao da nije bilo mladih i visokih momaka da predstave svijetu crnogorsku mušku ljepotu.

Jedan od ne manje važnih segmenata posjete koju prati cijela nacija, svakako je stajling gostiju i domaćina, političara i njihovih supruga. Najveću pažnju privlače žene političara, kako u modnim, tako i u ozbiljnim medijima. Odabrane toalete supruga svjetskih lidera i krunisanih glava komentarišu i najpoznatiji svjetski dizajneri, jer odijevanje nije samo stvar ličnog ukusa i stila, ono ima i svoja pravila i posebne znake komunikacije. Odijevanje predstavnika jedne države nije više njihova privatna stvar.

Smatra se kako odabrana odjeća šalje uvijek neku poruku, simbolizuje poštovanje prema državi u koju se dolazi, dok pojava i odjeća domaćina govori o estetici društva koje predstavlja, koje ima svoju kulturu, tradiciju, svoje dizajnere, modne znalce i zanate.

U centru pažnje ovoga puta bila je Nata Marković, takozvana druga dama Crne Gore, iako status prve ili druge dame nije ozvaničen, koja se rijetko pojavljuje u javnosti. Nata je iznenadila svojom odjevnom kombinacijom koju je, pretpostavlja se, za državni spektakl prvoga reda, birala sa velikom brigom i pažnjom.

Na crvenom tepihu u Golubovcima, na onom strašnom žaropeku u popodnevnim satima, Nata se ukazala u crnom od glave do pete i time razočarala mnoge Crnogorke. Samo je pritvrdila onu lošu naviku većine crnogorskih žena, bez obzira na kojoj se društvenoj lestvici nalaze, da u svakoj prilici i u svako doba dana nose – crno. Kao da se teško oslobađaju vjekovne tradicije po kojoj su Crnogorke gotovo cijeli svoj život provodile u crnini, noseći je u znak žalosti za umrlim članovima porodice. Ili vjeruju da je crno, sa nezaobilaznom čipkom – uvijek siguran izbor.

Međutim, crno sa čipkanim dugim rukavima, u po bijela dana, na 40 stepeni, bio je veoma pogrešan izbor. Na Natinom kompletu sa širokim pantalonama svega je bilo previše, providne čipke, satena, štrasa u predjelu oko struka, koji je svetlucao na užarenom suncu.

Uz to su išle ravne cipele sa mašnom, na koju su se preduge pantalone nasložile. Štikle su u ovakvim prilikama obavezne, a lagane haljine i pastelne boje, neizostavne.

Posebna priča je posve nepotrebna Natina mala bež tašnica. Pravu modnu lekciju održala je Karen Pens koja se pojavila u jednostavnoj zelenoj haljini, dužine iznad koljena, uz bež štikle srednje visine. Jednostavno, svedeno i efektno. Bez ikakve tašne, koje se po pravilu ne nose u ovakvim prigodama.

Koliko tašne opterećuju te momente pokazao je čuveni gaf sa torbom bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, koju je nosila prilikom susreta sa američkim predsjednikom Barakom Obamom u Zagrebu, 2010. godine. Kosorka se pojavila sa upadljivo crvenom ogromnom torbom sa etno motivima, domaće izrade, koja je odmah zasmetala, te nije znala gdje da je smjesti. U pomoć je priskočio predsjednik Obama i spustio torbetinu u neki ćošak, što je odmah postao hit na internetu.

Nije samo Nata bila neprikladno odjevena na najvažnijem susretu na pragu karijere druge dame. Žene crnogorskih političara po pravilu biraju kombinacije koje ne odgovaraju ni prilici niti vremenu u kome ih nose. Prilikom prošlogodišnje posjete britanskog prinčevskog para Crnoj Gori, formalni domaćini princa Čarlsa i njegove supruge Kamile bili su predsjednik Filip Vujanović i supruga Svetlana.

Prva dama dočekala je goste u Plavom dvorcu na Cetinju u uskom, izazovnom crnom kompletu sa suknjom i jaknom od nekog sjajnog materijala ili kože, sa sve crnim čarapama, što je prilično odudaralo od toalete vojvotkinje od Kornvola, koja je nosila kratki, svjetloplavi mantil.

Inače svi muški likovi okupljeni na ovom događaju, predsjednik države, premijer, ministri, lokalni funkcioneri, obukli su stroga crna odijela, sa crnim kravatama pride, dok je britanski princ bio u plavom odijelu sa još plavljom kravatom.

Crnogrci i Crnogorke vole modu i prate modne trendove. Onaj bogatiji sloj stanovništva, u koje spadaju i pomenuti političari, imaju novca i kupuju skupu garderobu po svijetu, kojom se razmeću, ali ipak ne znaju šta, kada i gdje obući. U edukaciji ne pomažu ni silne modne manifestacije koje se održavaju po gradovima Crne Gore, koja vjerovatno ima najviše modnih revija, festivala i fešnvikova po glavi stanovnika, u odnosu na ostatak svijeta.

Ni državni protokol tu nije od pomoći. Redovno prave neoprostive greške pri sastavljanju programa upoznavanja gostiju sa crnogorskim znamenitostima. Amerikanka Karen obišla je pčelinjak u selu Dubovik u opštini Cetinje. Zaista zanimljivo, kao da ničeg drugog vrijednog pažnje nije bilo u cijeloj Crnoj Gori, njenoj prijestonici kroz koju je morala proći, na primorju ili u brdima.

Kako to da nikome nije palo na pamet da dami svjetskog ranga i značaja ponudi posjetu Etnografskom muzeju na Cetinju, koji posjeduje bogatu zbirku predmeta koji ilustruju nekadašnji način života u Crnoj Gori, kulturu stanovanja i odijevanja i na najbolji način prikazuju ulogu i značaj koji su crnogorske žene imale u društvu.

Damama iz dalekog, razvijenog svijeta, svakako bi bila zanimljiva storija o počecima visokog obrazovanja žena i upoznavanje sa značajem Djevojačkog instituta carice Marije Aleksandrovne, osnovanog daleke 1869. godine na Cetinju. No možda to nije u ovom trenutku baš mudro, jer je Institut osnovala i sopstvenim sredstvima finansirala ruska carica Marija Aleksandrovna, punih 45 godina.

Susreti ovog značaja služe malim zemljama da svijetu pokažu ono najbolje što imaju. Za eksperte iz službi protokola, bogata istorija i vrijedna kulturna baština manje su važne od hrane i pića. Zato razne prehrambene izložbe, sirotinjski asortiman preslane i neoriginalne crnogorske pršute, vina, meda, džemova i smokava, imaju prednost na itinereru dnevnih aktivnosti uglednih gostiju koji ponekad navrate.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo