Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNOGORCI I PROTOKOL: Zastave i toalete

Objavljeno prije

na

Građani Podgorice dugo će pamtiti 02. i 03. avgust ove godine, ne samo po paklenim vrućinama koje su prelazile 40 stepeni u hladu, već i po istorijskoj, dvodnevnoj posjeti visokog predstavnika američke administracije, potpredsjednika SAD Majka Pensa sa suprugom Karen.

Američka delegacija dočekana je u Podgorici uz do sada neviđene mjere obezbjeđenja sprovedene na širem području, od aerodroma u Golubovcima do hotela Hilton, u kojem su odsjeli. Centar grada bio je potpuno blokiran za automobile i građane. Pod budnom pažnjom armije bezbjednjaka okružen je novi podgorički hotel koji je u cjelosti bio rezervisan za visoke goste i njihovu pratnju.

Kilometarska trasa puta od aerodroma do hotela bila je okićena crnogorskim i američkim zastavama koje su signalizirale onoliku zahvalnost i zadovoljstvo zbog posjete specijalnog izaslanika novog američkog predsjednika Donalda Trampa.

Svaka posjeta visokog ranga na razne načine otkriva manjkavosti sistema, počev od državnog protokola, osmišljavanja programa posjete pa do pojedinačnih istupa glavnih aktera ceremonijalnog dočeka.

Takve događaje obilježi poneki gaf ili lapsus koji su u zadnje vrijeme pratili premijera Duška Markovića. Od skandala na samitu NATO-a, kada ga je grubo odgurnuo predsjednik Tramp, do poslednje nenadmašne pogreške, kada je u govoru dodbrodošlice ime hotela Hilton prekrstio u – Klinton.

Centralni događaj koji su građani Crne Gore pratili putem direktnog TV prenosa odigrao se na aerodromskoj pisti na kojoj su cijenjene goste dočekali premijer Duško Marković i njegova supruga Nata. Postrojeni pod konac goste su pozdravili perjanici, crnogorska garda, sastavljena mahom od ,,trećepozivaca”, takozvanih veterana. Kao da nije bilo mladih i visokih momaka da predstave svijetu crnogorsku mušku ljepotu.

Jedan od ne manje važnih segmenata posjete koju prati cijela nacija, svakako je stajling gostiju i domaćina, političara i njihovih supruga. Najveću pažnju privlače žene političara, kako u modnim, tako i u ozbiljnim medijima. Odabrane toalete supruga svjetskih lidera i krunisanih glava komentarišu i najpoznatiji svjetski dizajneri, jer odijevanje nije samo stvar ličnog ukusa i stila, ono ima i svoja pravila i posebne znake komunikacije. Odijevanje predstavnika jedne države nije više njihova privatna stvar.

Smatra se kako odabrana odjeća šalje uvijek neku poruku, simbolizuje poštovanje prema državi u koju se dolazi, dok pojava i odjeća domaćina govori o estetici društva koje predstavlja, koje ima svoju kulturu, tradiciju, svoje dizajnere, modne znalce i zanate.

U centru pažnje ovoga puta bila je Nata Marković, takozvana druga dama Crne Gore, iako status prve ili druge dame nije ozvaničen, koja se rijetko pojavljuje u javnosti. Nata je iznenadila svojom odjevnom kombinacijom koju je, pretpostavlja se, za državni spektakl prvoga reda, birala sa velikom brigom i pažnjom.

Na crvenom tepihu u Golubovcima, na onom strašnom žaropeku u popodnevnim satima, Nata se ukazala u crnom od glave do pete i time razočarala mnoge Crnogorke. Samo je pritvrdila onu lošu naviku većine crnogorskih žena, bez obzira na kojoj se društvenoj lestvici nalaze, da u svakoj prilici i u svako doba dana nose – crno. Kao da se teško oslobađaju vjekovne tradicije po kojoj su Crnogorke gotovo cijeli svoj život provodile u crnini, noseći je u znak žalosti za umrlim članovima porodice. Ili vjeruju da je crno, sa nezaobilaznom čipkom – uvijek siguran izbor.

Međutim, crno sa čipkanim dugim rukavima, u po bijela dana, na 40 stepeni, bio je veoma pogrešan izbor. Na Natinom kompletu sa širokim pantalonama svega je bilo previše, providne čipke, satena, štrasa u predjelu oko struka, koji je svetlucao na užarenom suncu.

Uz to su išle ravne cipele sa mašnom, na koju su se preduge pantalone nasložile. Štikle su u ovakvim prilikama obavezne, a lagane haljine i pastelne boje, neizostavne.

Posebna priča je posve nepotrebna Natina mala bež tašnica. Pravu modnu lekciju održala je Karen Pens koja se pojavila u jednostavnoj zelenoj haljini, dužine iznad koljena, uz bež štikle srednje visine. Jednostavno, svedeno i efektno. Bez ikakve tašne, koje se po pravilu ne nose u ovakvim prigodama.

Koliko tašne opterećuju te momente pokazao je čuveni gaf sa torbom bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, koju je nosila prilikom susreta sa američkim predsjednikom Barakom Obamom u Zagrebu, 2010. godine. Kosorka se pojavila sa upadljivo crvenom ogromnom torbom sa etno motivima, domaće izrade, koja je odmah zasmetala, te nije znala gdje da je smjesti. U pomoć je priskočio predsjednik Obama i spustio torbetinu u neki ćošak, što je odmah postao hit na internetu.

Nije samo Nata bila neprikladno odjevena na najvažnijem susretu na pragu karijere druge dame. Žene crnogorskih političara po pravilu biraju kombinacije koje ne odgovaraju ni prilici niti vremenu u kome ih nose. Prilikom prošlogodišnje posjete britanskog prinčevskog para Crnoj Gori, formalni domaćini princa Čarlsa i njegove supruge Kamile bili su predsjednik Filip Vujanović i supruga Svetlana.

Prva dama dočekala je goste u Plavom dvorcu na Cetinju u uskom, izazovnom crnom kompletu sa suknjom i jaknom od nekog sjajnog materijala ili kože, sa sve crnim čarapama, što je prilično odudaralo od toalete vojvotkinje od Kornvola, koja je nosila kratki, svjetloplavi mantil.

Inače svi muški likovi okupljeni na ovom događaju, predsjednik države, premijer, ministri, lokalni funkcioneri, obukli su stroga crna odijela, sa crnim kravatama pride, dok je britanski princ bio u plavom odijelu sa još plavljom kravatom.

Crnogrci i Crnogorke vole modu i prate modne trendove. Onaj bogatiji sloj stanovništva, u koje spadaju i pomenuti političari, imaju novca i kupuju skupu garderobu po svijetu, kojom se razmeću, ali ipak ne znaju šta, kada i gdje obući. U edukaciji ne pomažu ni silne modne manifestacije koje se održavaju po gradovima Crne Gore, koja vjerovatno ima najviše modnih revija, festivala i fešnvikova po glavi stanovnika, u odnosu na ostatak svijeta.

Ni državni protokol tu nije od pomoći. Redovno prave neoprostive greške pri sastavljanju programa upoznavanja gostiju sa crnogorskim znamenitostima. Amerikanka Karen obišla je pčelinjak u selu Dubovik u opštini Cetinje. Zaista zanimljivo, kao da ničeg drugog vrijednog pažnje nije bilo u cijeloj Crnoj Gori, njenoj prijestonici kroz koju je morala proći, na primorju ili u brdima.

Kako to da nikome nije palo na pamet da dami svjetskog ranga i značaja ponudi posjetu Etnografskom muzeju na Cetinju, koji posjeduje bogatu zbirku predmeta koji ilustruju nekadašnji način života u Crnoj Gori, kulturu stanovanja i odijevanja i na najbolji način prikazuju ulogu i značaj koji su crnogorske žene imale u društvu.

Damama iz dalekog, razvijenog svijeta, svakako bi bila zanimljiva storija o počecima visokog obrazovanja žena i upoznavanje sa značajem Djevojačkog instituta carice Marije Aleksandrovne, osnovanog daleke 1869. godine na Cetinju. No možda to nije u ovom trenutku baš mudro, jer je Institut osnovala i sopstvenim sredstvima finansirala ruska carica Marija Aleksandrovna, punih 45 godina.

Susreti ovog značaja služe malim zemljama da svijetu pokažu ono najbolje što imaju. Za eksperte iz službi protokola, bogata istorija i vrijedna kulturna baština manje su važne od hrane i pića. Zato razne prehrambene izložbe, sirotinjski asortiman preslane i neoriginalne crnogorske pršute, vina, meda, džemova i smokava, imaju prednost na itinereru dnevnih aktivnosti uglednih gostiju koji ponekad navrate.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo