Povežite se sa nama

OKO NAS

NOĆNI IZLASCI, PODGORICA I BEZBIJEDNOST: Divlji zapad at night

Objavljeno prije

na

Ako je jedna stvar u glavnom gradu sigurna, to je da lokala ne može da fali. Neupućene bi čak to moglo prevariti da je Podgorica jedan topao i druželjubiv grad. Ništa od toga. Crne hronike pune su vijesti o krvavim obračunima i nasilju. Prije desetak dana grupa mladića se u strogom centru grada sukobila sjekirom i letvama, dok se samo dan ranije, opet u samom centru, desio vatreni obračun.

Noćni izlasci nerijetko se završavaju tučama, povredama, policijskim intervencijama, pa i fatalnim ishodima.

,,Podgorica je odavno postala nesigurno mjesto”, kaže za Monitor dvadesettrogodišnji Balša Lubarda. ,,U lokalima noću sam doživio veliki broj neprijatnosti, od ‘običnih’ verbalnih incidenata, preko fizičkih sukoba, pucnjava, pa čak i ranjavanja kojima sam svjedočio “, kaže on.

On kaže da se s obzirom na broj incidenata koji se desi u toku jedne večeri, stiče utisak da je sve manje mjesta na kojima se može provesti bez strepnje da će svjedočiti nekom incidentu. ,,Sve to umnogome utiče i na doživljaj provoda, s obzirom da je neophodno voditi računa o tome pored koga sjedite/stojite, kao i gdje je najbliži izlaz”, kaže.

On ukazuje na činjenicu da u podgorički lokal možete da unesete bilo koje oružje, s obzirom da pretresa nema: ,,A glavni problem, ne samo u ovoj, već i u mnogim drugim pričama je činjenica da zakon ne važi jednako za sve. Zato ko zna, možda ćete baš ovo veče piti piće pored nekog prestupnika koji je na slobodi. I da, nijesam već rekao da su naoružani? “.

I student Ekonomskog fakulteta u Podgorici koji je želio da ostane anoniman smatra da je sve opasnije izaći uveče: „Poznata su mjesta koja su na lošem glasu, a sve je manji broj ‘bezbjednih lokala’, sigurnih od učestalih tuča ili još gorih stvari. Ekonomska propast je dovela i do društvene propasti, a poremećeni sistem vrijednosti koji slavi uličare i problematične individualce podstiče veliki broj neostvarenih ljudi na pravljenje incidenata”.

Ističe da je većini postalo normalno da se zapuca u centru grada, ali da to ne znači da treba da se smatramo bezbjednim: „Naravno da ne prija kada ne možemo da izađemo gdje želimo nego moramo da biramo između par mirnih lokala, i da bismo se osjećali ljepše kada ne bismo razmišljali da li ćemo stići kući u jednom komadu, ali šta je tu je”.

Kao najrizičniju situaciju u kojoj je bio navodi pucnjavu u Buda baru, u julu prošle godine. „Kako sam bio neposredni svjedok događaja i proživio ovo traumatično iskustvo, česte tuče u Bokeškoj ulici (koja je jako mirna u odnosu na ostale djelove grada), napadanje bakljama i noževima, postale su mi priče za laku noć. Naravno, ovakve stvari se skoro uvijek odigraju u udarnim terminima za izlaske – petkom i subotom – jer zašto biste pravili incidente ako nema ko o njima da priča.”

Ističe da reakcije i profesionalnost obezbjeđenja variraju od mjesta do mjesta, da policija kasni sa intervencijom i da definitivno ne sankcioniše prestupnike u dovoljnoj mjeri. Kaže da su sankcije koje oni primjenjuju u praksi očigledno neefikasne, ako uopšte išta i primjenjuju, jer primjećuje da Podgorica sve više poprima oblik Divljeg zapada.

Ubijeđen je da bi ovaj problem mogao da se riješi. Možda ne u potpunosti, ali je siguran da je moguće uticati na ponašanje ljudi u kafićima i tako značajno smanjiti broj incidenata. Kaže da je siguran da policija ima podatke o ljudima koji bi mogli nositi vatreno oružje, kao i da bi rigorozne kazne prevaspitale neposlušne.

Za odgovorne smatra one koje propisuju sankcije, i institucije koje ih sprovode. „Na kraju, odgovorni su i vlasnici lokala koji gledajući isključivo na profit, i ne vode računa o ljudima koje puštaju, čime ugrožavaju bezbijednost. Obezbjeđenje bi u ovakvim mjestima trebalo da na vratima kontroliše ko su ljudi koji ulaze, kao i šta nose sa sobom.”

Naši se sagovornici slažu da se većina incidenata dešava u ranim jutarnjim časovima, ali i da u Podgorici i dalje postoji mjesto u kom se može provesti bez nevolja, a radi do kasno. Kao primjer navode Irski Pab Četiri Vilenjaka, koji se nalazi u Hercegovačkoj ulici, zbog čega smo razgovarali i sa gazdom tog lokala, Zoranom Stanićem.

On ističe da je primjetno da je bezbjednost u noćnom životu značajno opala u posljednjih par godina, a kao primjere navodi sve češće pucnjave, potezanja pištolja, noževa, prebijanja itd. Navodi i da je poražavajuće da se situacija konstantno pogoršava.

Kaže da kao gazda lokala daje sve od sebe da prije svega sačuva bezbjednost svojih gostiju, kao i prijateljsku atmosferu: „Incidenti u mojoj kafani su jako rijetki, ali ne bih bio iskren kada bih rekao da se nikada ne dešavaju, jer je ovaj rizik nemoguće otkloniti. Na svakoga alkohol utiče drugačije, ali se uvijek potrudimo da na civilizovan način riješimo konflikte koji s vremena na vrijeme nastanu”.

Kao glavni faktor dobre atmosfere navodi da uvijek bira svoje goste, koji su društveni i prijateljski nastrojeni. Kaže da veliku ulogu u smanjenju rizika od incidenata ima i muzika od koje ne želi da odustane: „Iako ukus za dobru muziku iščezava, tri puta nedjeljno organizujem svirke kvalitetne zabavne i ex-Yu rok muzike. Zbog ovoga imam veliki broj stalnih, muzički obrazovanih gostiju”.

Navodi da je konstantno urušavanje društva i napeta situacija rezultat finansijskih nevolja, ali i kulturnog propadanja, jer je jakim marketingom i pritiskom određenih medija ljudima nametnuta nekvalitetna muzika, razne rijaliti šou emisije i ostala trovanja uma normalnih ljudi, koji ne mogu da izbjegnu ovaj napad.

Rješenje problema koji se svakodnevno dešavaju ne vidi uskoro i smatra da će do njega jako teško doći. Zaključuje da je problem u nama i da je prije svega našem društvu potreban kulturni preporod.

A dok ne dođe do kulturnog preporoda, ili sistema koji funkcioniše, ne ostaje nam ništa sem da stvari gledamo sa vedrije strane, kroz tragi-komične dosjetke koje savršeno opisuju situaciju u našem društvu: Ulazi grupa Podgoričana u lokal, a konobar prilazi i pita: „Izvolite momci, šta ćete da popijete?” ,,Ništa brate, mi došli samo da se pobijemo”.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo