Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA BUDVANSKA VLAST SPREMA MORATORIJUM NA GRADNJU STANOVA: Vlada podriva lokalnu upravu

Objavljeno prije

na

U jednom od svojih intervjua novi ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović kazao je, kako će i životna sredina biti u fokusu njegovog rada. ,,Prostor kojim raspolažemo dragocjen je a njegovo očuvanje obaveza koju imamo prema nama samima i budućim generacijama. To ne znači da ne treba da na najbolji način oživimo turističku ponudu na tim prostorima, naprotiv. Znam da u svijetu postoji mnogo provjerenih načina da razvoj bude u funkciji očuvanja prirode i na opšte zadovoljstvo i dobrobit stanovništva”, izjavio je nedavno Radulović.

Za očekivati je da takve pozitivne primjere iz svijeta ministar primijeni kod kuće, pogotovo na području budvanske rivijere. Pred ministrom Radulovićem stoje veliki izazovi kada je u pitanju očuvanje prirodnih resursa na teritoriji opštine Budva. Kakav je učinak njegovih prethodnika u ovoj regiji, širokoj javnosti i građanima Budve dobro je poznato.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma zasuto je zahtjevima za izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju ogromnih stambenih i turističkih kompleksa mješovite namjene u Budvi i Miločeru, od strane vlasnika zemljišta i investitora koji žure da dobiju odobrenja za gradnju prije nego što nova budvanska vlast realizuje predizborna obećanja o stavljanju van snage detaljnih urbanističkih planova.

Već na prvoj redovnoj sjednici novog saziva lokalnog parlamenta zakazanoj za 26. januar, predsjednik Opštine Dragan Krapović predložiće odbornicima usvajanje odluke o suspenziji detaljnih urbanističkih planova Budva-centar i Petrovac-centar. Traži se uvođenje moratorijuma na dalju gradnju stanova u opštini u situaciji kada većina novoizgrađenog stambenog prostora nije prodata, kada su najatraktivnije lokacije na rivijeri već zabetonirane ogromnim stambenim zgradama i kompleksima.

Planira se i obustava gradnje condo i apart hotela, koji su samo drugi naziv za klasičnu stanogradnju namijenjenu tržištu.

Biće to pokušaj sanacije teško oštećenog i uzurpiranog prostora budvanske rivijere kroz reviziju ostalih planova i lokalnih studija lokacija. Moratorijum se, međutim, ne odnosi na izgradnju hotela i porodičnih kuća površine do 500 kvadrata i infrastrukturnih objekata, čime se izbija argument onima koji se tome protive, kako će suspenzija planova zaustaviti redovan život i razvoj grada.

Nova lokalna vlast u Budvi priprema jednu od najznačajnijih odluka u posljednjih deset godina u oblasti planiranja prostora i urbanizma. Najavljuje suspenzuju svih planova koje je prethodna vladajuća garnitura DPS-a donosila uz veliku pompu i bezrezervnu podršku vlasti i struke u Crnoj Gori, prije svih Vlade i njenih resornih ministarstava, strukovnih državnih institucija, nadležnih zaštitarskih agencija i uprava, profesora Arhitektonskog fakulteta iz Podgorice uz poseban doprinos beogradskog Arhitektonskog fakulteta i njihovog planera Miodraga Ralevića.

Betoniranje Budve bio je dugogodišnji državni projekat koji će nova lokalna uprava, kako se očekuje, odbaciti glasovima većine odbornika. Biće to direktan udarac na interese graditelja, od kojih su mnogi pokrenuli procedure dobijanja odobrenja za gradnju u lokalnoj upravi i Ministarstvu održivog razvoja.

Ministar Radulović ekspresno je riješio neke od takvih zahtjeva, u skladu sa važećim planom.

Krajem decembra prošle godine zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju turističko-hotelskog kompleksa na prostoru Jadranskog sajma podnijela je podgorička kompanija Safiro Beach Resort, čiji je osnivač kompanije Expom hotel partner ltd., registrovana na Kipru.

Ova kompanija dobila je 2014. godine urbanističko-tehničke uslove za gradnju kompleksa ukupne površine 68.000 kvadrata. Što odgovara površini jednog i po Starog grada Budva.

Uslove ,,za izgradnju objekata” ne precizirajući koje namjene, potpisala je bivša pomoćnica ministra u Ministarstvu održivog razvoja, Sanja Lješković-Mitrović.

Ministra Radulovića zapalo je da izda građevinsku dozvolu i odobri gradnju betonske grdosije takozvane mješovite namjene, na eskluzivnoj lokaciji pored Slovenske plaže. Dovoljno je vidjeti kompjutersku animaciju ovog stambeno-poslovno-hotelskog čudovišta pa prosuditi koliko je ,,u funkciji očuvanja prirode i na opšte zadovoljstvo i dobrobit stanovništva” Budve.

Projekat zahvata urbanističku parcelu od 15.000 kvadrata koju je vlasnik zemljišta Jadranskog sajma, Duško Knežević, prenio na Safiro beach resort, kompaniju koja se povezuje sa članovima porodice bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića.

Ministar je primio i kontroverzni zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju hotela i stanova u Miločeru. Zakupac elitnog crnogorskog ljetovališta, Petros Statis, podnio je zahtjev preko kompanije HTP Miločer, kao vlasnika zemljišta. Zahtjev je odbijen uz upozorenje da se građevinska dozvola, shodno zakonu, izdaje na zahtjev investitora. U ovom slučaju, kompanije Adriatic properties.

Poslednjeg dana 2015. godine Statis je dobio urbanističko- tehničke uslove za gradnju hotela, vila, apartmana i stanova u Miločeru i na Svetom Stefanu, čija ukupna površina iznosi oko 45.000 kvadrata. Međutim, zatražena je građevinska dozvola samo za gradnju u Miločeru gdje je na mjestu starog hotela Kraljičina plaža predviđena izgradnja novog. Pored hotela, u neizgrađenom dijelu miločerskog parka, planirana je gradnja oko 66 luksuznih stanova za tržište, poslovni prostori, garaže i drugi sadržaji.

Možda će zbog moralnih obaveza ,,prema sebi samome kao i prema budućim generacijama” ministar Radulović odbiti da izda dozvolu za gradnju stanova u Miločeru.

U tome će imati punu podršku lokalne vlasti koja se protivi devastaciji Miločera. Gradnja stanova u Miločeru bila je jedna od ključnih odrednica u kampanji gotovo svih opozicionih stranaka. Predsjednik Krapović bio je najglasniji u osudi Vlade koja je donijela odluke o urbanizaciji Miločera bez učešća lokalne uprave.

,,Nećemo dozvoliti da se nadležnosti Opštine derogiraju i zaobilaze kako kome odgovara. Sada u Budvi imamo većinu koja je u predizbornoj kampanji rekla da se ne slaže sa dosadašnjim načinom upravljanja resursima Budve i to na svim nivoima… Želimo zaustaviti izgradnju kapaciteta mješovite namjene i devastaciju miločerskog parka,” kazao je Krapović

Međutim, nije baš najjasnije na koji način će lokalna uprava spriječiti zakupca, Grka Petrosa Statisa i ekipu koja stoji iza njega, iz of šor kompanije Adwey Investment, registrovane na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, koja namjerava graditi u Miločeru.

U Miločeru, zatim na dijelu zaleđa velike miločerske plaže kao i na prostoru Svetog Stefana planirana je gradnja koja nije predviđena nijednim planskim dokumentom. Upravo je iz tog razloga bivši ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović mijenjao Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata kojim je omogućeno Vladi da u takvim situacijama proglasi javni interes i sama, preko nadležnog resora, utvrđuje urbanističke parametre i određuje uslove za gradnju objekata. Ovako prilagođen zakon prošao je u Skupštini jednako kao i aneksi na osnovni ugovor o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer, kojima je gradnja stanova u Miločeru dozvoljena a zemljište ustupljeno na period od 90, umjesto prethodno utvrđenih 30 godina.

Vlada nije dala odgovor ni kako je interes kompanije čiji su vlasnici javnosti nepoznati, postao javni, odnosno interes građana Budve i Crne Gore.

Součeni sa prijetnjama nove vlasti, u Ministarstvu su nedavno izmijenili tekst odluke o urbanističko-arhitektonskom rješenju hotelskog rizorta Miločer. Izbačeno je pozivanje na Prostorni plan opštine, pa je dato rješenje postalo sastavni dio planskog dokumenta šire teritorijalne cjeline, ma šta to bilo. Širi planski dokument od PPO za opštinu trenutno ne postoji, osim Prostornog plana Crne Gore, u kome takvi zahvati po Miločeru i Svecu nisu predviđeni.

Odluka budvanske vlasti o stopiranju gradnje stanova na području cijele opštine najprije bi mogla da se odnosi na Miločer, jer kako zabraniti stanogradnju u budvanskom polju, ili u Petrovcu na primjer, a isto dozvoliti u Miločeru.

Prilikom odlučivanja o građevinskoj dozvoli ministru Raduloviću može od pomoći biti Deklaracija o zaštiti Miločerskog parka i neposrednog zaleđa Svetog Stefana, koju su usvojili odbornici u budvanskom parlamentu u julu prošle godine.

Dokument je dobio podršku 25 odbornika svih partija složnih u ocjeni da kompleks Miločera i Svetog Stefana u sadašnjem stanju predstavlja spomenik prirode, arhitekture i kulturnog pejzaža, te kao takav čini prostor od opšteg interesa.

Da li će takav ostati za buduća neka pokoljenja, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo