Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE OPTUŽNICE I SASLUŠANJA MILIVOJA KATNIĆA: Specijalno, predizborno

Objavljeno prije

na

Posjeta predsjednika Skupštine Ivana Brajovića Specijalnom državnom tužilaštvu može se posmatrati u kontekstu predstojećih izbora. I za članove parlamenta i u tužilačkoj organizaciji

 

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović gostovao je, po pozivu, u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Javnost je  uskraćena za informaciju o čemu je, i sa kim, predsjednik Socijaldemokrata razgovarao. Bez advokata.

Da je tema za razgovor bilo, to znamo i bez zvaničnih objava. Zaboravljeni djelovi prve dionice auto-puta, afera Ramada u kojoj je Brajović ostao jedini lažni svjedok koji nije procesuiran i pravosnažno osuđen ili sporna prodaja zemljišta u Danilovgradu, samo su neke od njih.

Istog dana obaviješteni smo da je viša državna tužiteljka Suzana Milić sudu podnijela optužnicu protiv Željka Vukovića, stavljajući mu na teret da je jedan od napadača na književnika Jevrema Brkovića, 24. oktobra 2006. godine, kada je ubijen Srđan Vojičić.  Sa još nepoznatim saučesnicima. Bez utvrđenog motiva i identifikovanih inspiratora, naručilaca i organizatora zločina.

Priča podsjeća na sudski rasplet ubistva vlasnika i urednika Dana Duška Jovanovića. Jedan osuđeni za koga i tužilac tvrdi da nije izvršilac ubistva (Damir Mandić). Nepoznat egzekutor, motivi, naručilac… I priznanje ministra pravde Zorana Pažina i direktora Uprave policije Veselina Veljovića da slučaj, zbog propusta tokom istrage, najvjerovatnije neće biti do kraja riješen.

Željko Vuković je sa zločinom iz 2006. godine javno povezan prije šest mjeseci. Tada su, praktično na 13. godišnjicu Vojičićevog ubistva i pokušaja ubistva Brkovića, policija i tužilaštvo slavodobitno saopštili da je on identifikovan i uhapšen na osnovu DNK-a materijala sa jedne od metalnih šipki koje su koristili napadači na Brkovića.

Šef kriminalističke policije Enis Baković je saopštio da Vuković, na osnovu prikupljenih dokaza, nije Vojičićev ubica. I da nadležni još ne znaju ko jeste. ,,Postoje dokazi iz kojih proizlazi osnov sumnje da on nije direktni izvršilac ubistva pokojnog Vojičića. Ovo krivično djelo još do kraja nije rasvijetljeno. Ostalo je još rada na identifikaciji dva izvršioca”, rekao je Baković. I kako tada, tako i danas.

Sa pričom o Brajovićevoj rivolving kartici iz Atlas banke, ogromnim iznosima koje je dugovao po tom osnovu (50 – 70 hiljada, prema različitim izvorima) i načinu na koji je taj dug izmiren upoznao nas je odbjegli tajkun i vlasnik upropašćenih IBM i Atlas banke Duško Knežević. On je tada, opisujući i dokumentujući finansijske usluge koje je činio državnim funkcionerima (Milo Đukanović, Branimir Gvozdenović, Velibor Milošević, Budimir Šegrt…)  kazao kako je Brajovićeve dugove tolerisao jer njegova SD kontroliše državno preduzeće Aerodrome Crne Gore, i odlučuje u kojoj banci će držati višemilionske depozite. Iz nekog razloga, njihov izbor godinama je bila  Kneževićeva Atlas banku.

Potom je MANS, javnosti i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), predočio detalje operacije Rivolving – Kosić. Prema dokumentima koje su prikupili, Brajović je krajem 2013. sa firmom Free Eenrgy sklopio predugovor o prodaji 4.500 kvadrata zemljišta u danilovgradskom selu Kosić za 150 hiljada eura. Dva dana kasnije Atlas banka kupcu odobrava kredit u istom iznosu (150.000 eura). Tek u junu 2016. banka je, kao jednu od mjera obezbjeđanja vraćanja kredita, stavila hipoteku na zemljište u Kosiću.

„Sastavni dio ugovora o hipoteci“, navode iz MANS-a, „bio je i izvještaj o procjeni vrijednosti nekretnine, gdje se navodi da vrijednost zemljišta iznosi 81 hiljadu eura“. Šest mjeseci kasnije Atlas banka obavještava katastar da je kompanija Energo Invest Group (nekadašnja Free Energy) izmirila kompletan dug. Dvije nedjelja nakon toga isto zemljište dobija novog vlasnika. Za 55 hiljada eura kupuje ga Dražen Vujisić, jedan od vozača Duška Kneževića.

Višegodišnju operaciju Knežević je, opisujući svoj poslovni aranžman sa Brajovićem, sažeo u jednu rečenicu: ,,Ja sam mu u stvari oprostio dug, jer sam mu suštinski dao pare da ga pokrije”.

Sve ovo smo, dakle, saznali u prvom tromjesečju prošle godine. U novembru je stigla i vijest da su u SDT-u, po ovom slučaju, „formirani spisi predmeta“. U toku je izviđaj, dodali su.

Krajem prošle godine glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je objasnio kako predsjednika Skupštine do tada nije mogao saslušati zato što on  nema status osumnjičenog. Još se ispituju događaji i utvrđuje da li su oni proizveli društveno opasne posljedice, saopštio je Katnić. Uz opasku: „Do tada je Brajović ugledan građanin i ja žarko želim da to bude i dalje…“.

Slične želje Katnić je prethodno, u više navrata, poželio i Milu Đukanoviću. Pa se jednako žarko potrudio da na predsjednikov ugled ne padne ni trunka sumnje i pored do detalja dokumentovanih malverzacija sa njegovom rivolving karticom u  Atlas banci, spornim garancijama za milionski kredit u Londonu ili sponzorisanim putovanjima u mondenska ljetovališta… Katnić, jednostavno, ne može da zamisli da Đukanović i njegovi najbliži (afera Limenka) stiču dobit na način koji bi „proizveo društveno opasne posljedice“. Pa neka košta koliko košta.

A zašto Brajović ne može ono što može Đukanović? Pa, to je isto kao da pitate zašto DF ne može ono što može DPS.

Od prethodnih parlamentarnih izbora SDT, predvođeno Katnićem, na sudu pokušava dokazati da su čelnici DF-a „prali novac“ i nezakonito finansirali svoju kampanju. Iste  optužbe na račun DPS, dokumentovane ili zasnovane na priznaju čelnika te partije, i dalje se istražuju.  SDT od aprila 2018. istražuje donacije koje su, uoči prethodnih izbora, na račun DPS-a uplaćivali stanovnici Vrela ribničkih. Vjerovatno najsiromašniji stanovnici Podgorice donirali su ozbiljan novac, stotine i hiljade eura pojedinačno, a da to nadležnima nije bilo sumnjivo dok ih nijesu uzbunile  NVO. Od tada izviđaju.

I to je nešto, rekli bi oni koji duže od godinu ukazuju da je državno tužilaštvo  ignorisalo Đukanovićevo priznanje o paktiranju vladajuće partije sa krupnim biznisom („interesna dobrovoljnost“). Predsjednik države i vladajuće partije tada je, praktično, priznao da njegova partija vodi dvostruko knjigovodstvo. „Sve to što je rađeno je završavalo na odgovarajućoj adresi u Demokratskoj partiji socijalista, dakle u računovodstvu“, rekao je Đukanović, „Tamo je pažljivo evidentirano, a prema državnim organima su pravljeni onakvi izvještaji kakve su ti organi tražili”. To u tužilaštvu nema ko da čuje.

Posjeta predsjednika Skupštine tužilaštvu može se posmatrati u kontekstu predstojećih izbora. I za članove parlamenta i u tužilačkoj organizaciji.

Neko je pravilo da se, uoči izbora, dio saveznika vladajuće partije nađe u naslovima crne hornike. Tek da se podsjete da savezništvo sa DPS-om nema valjanu alternativu. Pošto bi promjena saveznika mogla skupo koštati njihove čelnike sa medom na prstima.

Ni Milivoje Katnić ne krije da želi drugi mandat. Pošto mu prvi ističe 3. jula. ,,Ja očekujem da do kraja odradim ovako profesionalno i dobro. Da ne kalkulišem, da bi bio izabran. Očekujem da ću imati protivkandidata, očekujem atletiku da trčimo na 100 ili 400 metara bez obzira na moje godine, i očekujem da izaberu najboljeg…“, kazao je  početkom marta. Situacija nije jednostavna. Katnića bi za novi mandat morao predložiti vrhovni državni tužilac. On je trenutno u v.d. stanju. Baš kao i dobar dio tužilačke i pravosudne organizacije. Nema naznaka da bi se to moglo promijeniti u skorijoj budućnosti. Zato valja biti inventivan. A, može biti, i kooperativan.

Podizanje optužnice protiv Željka Vukovića, pod uslovom da je sud potvrdi,  uglavnom služi za popravljanje statistike. Bez opasnog talasanja. Ukoliko zaista ne vjerujete da je pisca Jevrema Brkovića, neposredno po izlasku romana koji je kompromitovao dio ovdašnjih moćnika, samoinicijativno napao heroinski zavisnik. (Vuković negira optužbe i „pretpostavlja“ da je DNK na šipki ostavio dok je skupljao staro željezo).

To je šablon. Slavoljub Stijepović bivši ministar, gradonačelnik i aktuelni šef kabineta predsjednika države „pere novac“ tako što ga od Duška Kneževića nosi u DPS. Vladajuća partija za to ne snosi nikakve sankcije. Ili ono kad nekadašnjeg sekretara VDT-a Nenada Vujoševića tužilaštvo tereti za kriminalno udruživanje i pranje novca, ignorišući njegove tvrdnje iz objelodanjenih telefonskih razgovora da je za Kneževićev račun kupovao tužilačke usluge.  Ako to nije radio zašto je optužen. Ako jeste – đe su mu saučesnici. Ili makar svjedoci iz tužilaštva da potvrde pokušaj podmićivanja.

Nakon polovičnog obračuna sa kriminalnom organizacijom koju je u Budvi organizovao i predvodio Svetozar Marović (izbjegao zatvor i sačuvao ukradeni novac) glavni SDT Milivoje Katnić i njegovi saradnici se nijesu bavili slučajevima visoke korupcije. Otud sumnje da je i budvanska epizoda odrađena za račun pobjedničke frakcije vladajuće partije. Vidjećemo u novom mandatu. Ili, ipak, ima i drugih mogućnosti. I kandidata.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo