Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE OPTUŽNICE I SASLUŠANJA MILIVOJA KATNIĆA: Specijalno, predizborno

Objavljeno prije

na

Posjeta predsjednika Skupštine Ivana Brajovića Specijalnom državnom tužilaštvu može se posmatrati u kontekstu predstojećih izbora. I za članove parlamenta i u tužilačkoj organizaciji

 

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović gostovao je, po pozivu, u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Javnost je  uskraćena za informaciju o čemu je, i sa kim, predsjednik Socijaldemokrata razgovarao. Bez advokata.

Da je tema za razgovor bilo, to znamo i bez zvaničnih objava. Zaboravljeni djelovi prve dionice auto-puta, afera Ramada u kojoj je Brajović ostao jedini lažni svjedok koji nije procesuiran i pravosnažno osuđen ili sporna prodaja zemljišta u Danilovgradu, samo su neke od njih.

Istog dana obaviješteni smo da je viša državna tužiteljka Suzana Milić sudu podnijela optužnicu protiv Željka Vukovića, stavljajući mu na teret da je jedan od napadača na književnika Jevrema Brkovića, 24. oktobra 2006. godine, kada je ubijen Srđan Vojičić.  Sa još nepoznatim saučesnicima. Bez utvrđenog motiva i identifikovanih inspiratora, naručilaca i organizatora zločina.

Priča podsjeća na sudski rasplet ubistva vlasnika i urednika Dana Duška Jovanovića. Jedan osuđeni za koga i tužilac tvrdi da nije izvršilac ubistva (Damir Mandić). Nepoznat egzekutor, motivi, naručilac… I priznanje ministra pravde Zorana Pažina i direktora Uprave policije Veselina Veljovića da slučaj, zbog propusta tokom istrage, najvjerovatnije neće biti do kraja riješen.

Željko Vuković je sa zločinom iz 2006. godine javno povezan prije šest mjeseci. Tada su, praktično na 13. godišnjicu Vojičićevog ubistva i pokušaja ubistva Brkovića, policija i tužilaštvo slavodobitno saopštili da je on identifikovan i uhapšen na osnovu DNK-a materijala sa jedne od metalnih šipki koje su koristili napadači na Brkovića.

Šef kriminalističke policije Enis Baković je saopštio da Vuković, na osnovu prikupljenih dokaza, nije Vojičićev ubica. I da nadležni još ne znaju ko jeste. ,,Postoje dokazi iz kojih proizlazi osnov sumnje da on nije direktni izvršilac ubistva pokojnog Vojičića. Ovo krivično djelo još do kraja nije rasvijetljeno. Ostalo je još rada na identifikaciji dva izvršioca”, rekao je Baković. I kako tada, tako i danas.

Sa pričom o Brajovićevoj rivolving kartici iz Atlas banke, ogromnim iznosima koje je dugovao po tom osnovu (50 – 70 hiljada, prema različitim izvorima) i načinu na koji je taj dug izmiren upoznao nas je odbjegli tajkun i vlasnik upropašćenih IBM i Atlas banke Duško Knežević. On je tada, opisujući i dokumentujući finansijske usluge koje je činio državnim funkcionerima (Milo Đukanović, Branimir Gvozdenović, Velibor Milošević, Budimir Šegrt…)  kazao kako je Brajovićeve dugove tolerisao jer njegova SD kontroliše državno preduzeće Aerodrome Crne Gore, i odlučuje u kojoj banci će držati višemilionske depozite. Iz nekog razloga, njihov izbor godinama je bila  Kneževićeva Atlas banku.

Potom je MANS, javnosti i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), predočio detalje operacije Rivolving – Kosić. Prema dokumentima koje su prikupili, Brajović je krajem 2013. sa firmom Free Eenrgy sklopio predugovor o prodaji 4.500 kvadrata zemljišta u danilovgradskom selu Kosić za 150 hiljada eura. Dva dana kasnije Atlas banka kupcu odobrava kredit u istom iznosu (150.000 eura). Tek u junu 2016. banka je, kao jednu od mjera obezbjeđanja vraćanja kredita, stavila hipoteku na zemljište u Kosiću.

„Sastavni dio ugovora o hipoteci“, navode iz MANS-a, „bio je i izvještaj o procjeni vrijednosti nekretnine, gdje se navodi da vrijednost zemljišta iznosi 81 hiljadu eura“. Šest mjeseci kasnije Atlas banka obavještava katastar da je kompanija Energo Invest Group (nekadašnja Free Energy) izmirila kompletan dug. Dvije nedjelja nakon toga isto zemljište dobija novog vlasnika. Za 55 hiljada eura kupuje ga Dražen Vujisić, jedan od vozača Duška Kneževića.

Višegodišnju operaciju Knežević je, opisujući svoj poslovni aranžman sa Brajovićem, sažeo u jednu rečenicu: ,,Ja sam mu u stvari oprostio dug, jer sam mu suštinski dao pare da ga pokrije”.

Sve ovo smo, dakle, saznali u prvom tromjesečju prošle godine. U novembru je stigla i vijest da su u SDT-u, po ovom slučaju, „formirani spisi predmeta“. U toku je izviđaj, dodali su.

Krajem prošle godine glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je objasnio kako predsjednika Skupštine do tada nije mogao saslušati zato što on  nema status osumnjičenog. Još se ispituju događaji i utvrđuje da li su oni proizveli društveno opasne posljedice, saopštio je Katnić. Uz opasku: „Do tada je Brajović ugledan građanin i ja žarko želim da to bude i dalje…“.

Slične želje Katnić je prethodno, u više navrata, poželio i Milu Đukanoviću. Pa se jednako žarko potrudio da na predsjednikov ugled ne padne ni trunka sumnje i pored do detalja dokumentovanih malverzacija sa njegovom rivolving karticom u  Atlas banci, spornim garancijama za milionski kredit u Londonu ili sponzorisanim putovanjima u mondenska ljetovališta… Katnić, jednostavno, ne može da zamisli da Đukanović i njegovi najbliži (afera Limenka) stiču dobit na način koji bi „proizveo društveno opasne posljedice“. Pa neka košta koliko košta.

A zašto Brajović ne može ono što može Đukanović? Pa, to je isto kao da pitate zašto DF ne može ono što može DPS.

Od prethodnih parlamentarnih izbora SDT, predvođeno Katnićem, na sudu pokušava dokazati da su čelnici DF-a „prali novac“ i nezakonito finansirali svoju kampanju. Iste  optužbe na račun DPS, dokumentovane ili zasnovane na priznaju čelnika te partije, i dalje se istražuju.  SDT od aprila 2018. istražuje donacije koje su, uoči prethodnih izbora, na račun DPS-a uplaćivali stanovnici Vrela ribničkih. Vjerovatno najsiromašniji stanovnici Podgorice donirali su ozbiljan novac, stotine i hiljade eura pojedinačno, a da to nadležnima nije bilo sumnjivo dok ih nijesu uzbunile  NVO. Od tada izviđaju.

I to je nešto, rekli bi oni koji duže od godinu ukazuju da je državno tužilaštvo  ignorisalo Đukanovićevo priznanje o paktiranju vladajuće partije sa krupnim biznisom („interesna dobrovoljnost“). Predsjednik države i vladajuće partije tada je, praktično, priznao da njegova partija vodi dvostruko knjigovodstvo. „Sve to što je rađeno je završavalo na odgovarajućoj adresi u Demokratskoj partiji socijalista, dakle u računovodstvu“, rekao je Đukanović, „Tamo je pažljivo evidentirano, a prema državnim organima su pravljeni onakvi izvještaji kakve su ti organi tražili”. To u tužilaštvu nema ko da čuje.

Posjeta predsjednika Skupštine tužilaštvu može se posmatrati u kontekstu predstojećih izbora. I za članove parlamenta i u tužilačkoj organizaciji.

Neko je pravilo da se, uoči izbora, dio saveznika vladajuće partije nađe u naslovima crne hornike. Tek da se podsjete da savezništvo sa DPS-om nema valjanu alternativu. Pošto bi promjena saveznika mogla skupo koštati njihove čelnike sa medom na prstima.

Ni Milivoje Katnić ne krije da želi drugi mandat. Pošto mu prvi ističe 3. jula. ,,Ja očekujem da do kraja odradim ovako profesionalno i dobro. Da ne kalkulišem, da bi bio izabran. Očekujem da ću imati protivkandidata, očekujem atletiku da trčimo na 100 ili 400 metara bez obzira na moje godine, i očekujem da izaberu najboljeg…“, kazao je  početkom marta. Situacija nije jednostavna. Katnića bi za novi mandat morao predložiti vrhovni državni tužilac. On je trenutno u v.d. stanju. Baš kao i dobar dio tužilačke i pravosudne organizacije. Nema naznaka da bi se to moglo promijeniti u skorijoj budućnosti. Zato valja biti inventivan. A, može biti, i kooperativan.

Podizanje optužnice protiv Željka Vukovića, pod uslovom da je sud potvrdi,  uglavnom služi za popravljanje statistike. Bez opasnog talasanja. Ukoliko zaista ne vjerujete da je pisca Jevrema Brkovića, neposredno po izlasku romana koji je kompromitovao dio ovdašnjih moćnika, samoinicijativno napao heroinski zavisnik. (Vuković negira optužbe i „pretpostavlja“ da je DNK na šipki ostavio dok je skupljao staro željezo).

To je šablon. Slavoljub Stijepović bivši ministar, gradonačelnik i aktuelni šef kabineta predsjednika države „pere novac“ tako što ga od Duška Kneževića nosi u DPS. Vladajuća partija za to ne snosi nikakve sankcije. Ili ono kad nekadašnjeg sekretara VDT-a Nenada Vujoševića tužilaštvo tereti za kriminalno udruživanje i pranje novca, ignorišući njegove tvrdnje iz objelodanjenih telefonskih razgovora da je za Kneževićev račun kupovao tužilačke usluge.  Ako to nije radio zašto je optužen. Ako jeste – đe su mu saučesnici. Ili makar svjedoci iz tužilaštva da potvrde pokušaj podmićivanja.

Nakon polovičnog obračuna sa kriminalnom organizacijom koju je u Budvi organizovao i predvodio Svetozar Marović (izbjegao zatvor i sačuvao ukradeni novac) glavni SDT Milivoje Katnić i njegovi saradnici se nijesu bavili slučajevima visoke korupcije. Otud sumnje da je i budvanska epizoda odrađena za račun pobjedničke frakcije vladajuće partije. Vidjećemo u novom mandatu. Ili, ipak, ima i drugih mogućnosti. I kandidata.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo