DRUŠTVO
Novi talas krize
Vlada je, kažu, dobro. „Potpuno su neutemeljene izrečene tvrdnje da Vlada ne sprovodi zakone koje je donijela i da ne može da funkcioniše”, stoji u saopštenju vladinog Biroa. Proglas je, inače, objavljen pod naslovom Saopštenje povodom ocjena predstavnika SDP-a. Treba li podsjećati – SDP je članica vladajuće koalicije koja daje približno petinu ministara i u Vladi. Pa, ako njih javnom prepiskom treba ubjeđivati u kapacitete izvršnih vlasti, onda su oni, bez sumnje, očigledni.
„Vlada obavlja sve poslove koje joj Ustav nalaže, a to znači da vodi unutrašnju i spoljnu politiku u interesu građana, a ne da ostavi utisak vladanja”, podučili su i nas i manjeg koalicionog partnera vladini glasnogovornici. I zaista, Vladi Igora Lukšića moglo bi se štošta zamjeriti, kao što joj se uostalom svašta i zamjera. Rijetki su, ipak, oni što su spremni da premijeru i oko njega okupljenoj družini prebace – vladanje.
A PARA – NEMA: Prošlomjesečni prihodi budžeta Crne Gore, saopšteno je sredinom nedjelje iz Ministarstva finansija, manji su od planiranih, ali i od ostvarenih u aprilu prošle godine. „Pad prihoda pokazuje da je i dalje prisutan trend rasta poreskog duga, koji je uzrokovan nelikvidnošću u ekonomiji”, zaključak je. Privreda, dakle, kuburi sa nelikvidnošću, a vlast sa manjkom para u budžetu. Dugovi se gomilaju na svakoj strani. Mimo toga, kažu u Vladi, stvari se kreću u dobrom pravcu. Rastu.
Inflacije je u martu ove godine iznosila 3,7 odsto u odnosu na isti mjesec 2010. dok su cijene u prva tri mjeseca ove godine porasle za 2,3 odsto. Prema vladinoj ekonomskoj politici za ovu godinu, približno toliki rast cijena planiran je za cijelu godinu. Da ne bude nedoumica, građani će ta poskupljenja i te kako osjetiti, pošto na listi proizvoda i usluga koje su najviše poskupjele prednjače hrana i bezalkoholna pića, zdravstvene usluge i troškovi prevoza.
U kontinuitetu raste i iznos kreditnih garancija koje je dala Vlada Crne Gore. Zvanično, posljednjeg dana aprila državne garancije iznosile su 362,87 miliona eura ili više od 11 odsto projektovanog društvenog proizvoda. Prvi problem je što je približno polovina tog novca zarobljene u aranžmanima sa vlasnicima nikšićke Željezare i Kombinata aluminijuma. Željezara je već u rukama stečajnog upravnika. Ni potezi Deripaskinih ljudi koji (do kada?!) upravljaju KAP-om u Rudnicima boksita ne slute na mnogo bolji rasplet, pa bi ti dugovi lako mogli pasti na teret crnogorskih poreskih obveznika.
Vladini zvaničnici saopštavaju kako „zabrinjava rast nekvalitetnih kredita”, ali nema precizne informacije – za koliko je kredita koje korisnici ne mogu da vraćaju garantovala i država Crna Gora.
Tek, prema Vladinim podacima banke su u februaru imale nevolja sa naplatom kredita vrijednih 488, 6 miliona eura. Potom je glavni ekonomista Centralne banke CG Nikola Fabris ponudio preliminarne podatke i za mart. Prema njima, u „kreditima koji kasne” crnogorska privreda učestvuje sa 427 miliona eura. Građanima je odobreno 164 miliona eura kredita koji se sada vraćaju uz manje ili veće probleme i kašnjenja u plaćanju rata.
Centralna banka je predočila još jedan alarmantan podatak: na kraju marta u blokadi su bili računi 14,5 hiljada crnogorskih preduzeća od kojih su njihovi partneri pokušavali prinudno naplatiti dug veći od 300 miliona eura. Samo u martu, iznos dugovanja preduzeća čiji su računi u blokadi porastao je za 16 miliona eura. I nema naznaka zaustavljanja tog trenda. Naprotiv.
,,Može se reći da je nelikvidnost u privredi gotovo dramatična. Ona već duži period neprekidno raste i predstavlja privredi ogroman teret i kočnicu za oporavak”, kaže Mišo Baždar šef ekonomskog tima opozicionog Pokreta za promjene. ,,Kada se ovome doda visina deficita lokalnih samouprava, koja se mjeri desetinama miliona eura, postaje jasnije koliko je zapravo ugrožen normalan promet roba i usluga.
Baždar tvrdi: ,,Državna birokratija nije pravovremeno shvatila, a bojim se da ni sada ne razumiju značaj i težinu dužničkog kolopleta u domaćim finansijskim tokovima”. Da li je u pravu? Odsustvo reakcije ili komentara vladinih ili zvaničnika vladajuće koalicije na posredan način potvrđuje tezu da vlast i nije sasvim svjesna problema pred kojima je ovdašnja privreda. Ili su, trenutno, preokupirani pregovorima sa za njih važnijim partnerima – italijanskom A2A koja traži olakšice za sticanje većinskog vlasništva nad EPCG i litvanskom Krajbankom koja već godinama pokušava proširiti posao na zemlje Balkana a sada je, navodno, kandidat za kupovinu akcija Prve banke.
D(R)UGA RUKA: Sve i da se oba ova posla realizuju, nije izvjesno da bi crnogorska privreda od toga imala značajnije koristi.
Lukšićeva Vlada ne izgleda kao da je zainteresovana ili sposobna da se suoči sa dužničkom krizom koja se iz dana u dan produbljuje i ubrzava. Najviše muka imaju do juče najprofitabilniji i, činilo se, najzdraviji privredni sektori.
Banke koje posluju u Crnoj Gori zabilježile su prošle godine gubitak tek malo manji od 80 miliona eura. I nakon godine u kojoj gotovo da nijesu davale kredite, obećavanju povećanje kreditnih aktivnosti od pet odsto na godišnjem nivou. Korisnici dijela njihovih usluga ovih su dana obaviješteni da su im kamate koje se obračunavaju na pozajmljena sredstva porasle upravo u tom procentu. Teško da će tako što doprinijeti stabilizaciji stanja na tržištu.
Građevinari, koji su gro svoje (ali i tuđe) imovine zarobili u neprodatim stambenim zgradama i poslovnim zgradama, spas su potražili u infrastrukturnim radovima finansiranim od države i lokalnih samouprava. I tu su se ponovo zaglibili. Investitori ne plaćaju njima, oni ne plaćaju podizvođačima, podizvođači duguju dobavljačima i radnicima…. Neplaćeni računi, porezi i doprinosi gomilaju se. Konačno, prema najnovijim šaputanjima iz privrednih kuloara u nevolje su dopali i do juče neprikosnoveni maloprodajni lanci koje su bez očekivane finansijske podrške ostavile zaplašene banke ali i sve škrtiji potrošači.
Gdje je kraj? Da li, tri godine od kako je počela, ekonomska kriza u Crnoj Gori lagano ali sigurno prolazi, kao što tvrde zvaničnici i njihovi tumači ovdašnje ekonomske stvarnosti? Ili – čega se pribojava sve više aktera privrednog života – najteži dani za ovdašnja preduzeća, njihove vlasnike i radnike tek dolaze?
Izgleda Vlada ima ideju da novo posrtanje privrede i banaka preduprijedi izmjenom propisa koji će preduzećima omogućiti da se lakše oslobode ljudskog balasta u vidu radnika, i propisima koji će ubrzati prodaju založene imovine za kredite koji se ne vraćaju. Sve i da taj plan uspije – što je vrlo neizvjesno – pitanje je da li će njegova primjena crnogorskom društvu donijeti više štete ili koristi.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini