Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Snaga države

Objavljeno prije

na

Predsjednik DPS–a Milo Đukanović bio je jasan. Elektroprivredu Crne Gore treba privatizovati do kraja. ,,Različiti stavovi o privatizaciji Elektroprivrede ne bi trebalo da ugroze koaliciju sa SDP-om”. No, ipak, nije isključio mogućnost održavanja vanrednih parlamentarnih izbora “ukoliko u vladajućoj koaliciji ne bude kompromisa”. Naravno – kompromis je ono što DPS, odnosno, Đukanović, nazovu tim imenom.

„Riješili smo mnoga složena pitanja, pa mislim da ćemo se i oko ovog dogovoriti”, obrazložio je Đukanović u intervjuu koji je emitovan, kako dolikuje, na javnom servisu RTCG.

DRŽAVNI VS PRIVATNI INTERES: Siguran je – da italijanska kompanija A2A treba da postane većinski vlasnik Elektroprivrede. Za to, dvije decenije prvi čovjek ove države, ima najmanje dva razumna razloga od javnog interesa. Prvo – on ne vjeruje u koncept profitabilnosti državnih preduzeća. Takođe smatra da ne postoji opasnost da će Italija iskorišćavati građane kada je u pitanju cijena struje, ističući da privatno vlasništvo neće negativno uticati na socijalne i političke prilike u Crnoj Gori.

Đukanović se ponaša kao da nema ama baš nikakve veze sa stanjem u državnim firmama, niti sa odabirom kadrova koji su, najčešće po partijskoj liniji, upravo uz njegov amin, postavljani u rukovodeće fotelje. A itekako bi trebao da zna zašto su državna preduzeća najčešće propadala. I zbog čega uglavnom nisu uspjela da budu konkurentna na tržištu. Pri tome, ne treba zaboraviti da je EPCG u znatno drugačijoj, boljoj, poziciji od ostalih državnih firmi jer je monopolista. Samo na jednom mjestu se može i mora kupiti struja.

Uz to, uz svu Đukanovićevu nevjericu, domaći menadžment je prije ulaska Italijana obazbjeđivao znatno veća ulaganja u firmu. Da A2A nije ispunila većinu traženih uslova do sada ne treba ni pominjati više. I ne samo to. Đukanović ide korak dalje tvrdeći da privatno vlasništvo neće negativno uticati na socijalne i političke prilike u Crnoj Gori. Ne vidi, izgleda, građane koji plaćaju tuđe dugove za struju, radnike koji ostaju na ulici jer investitor ne poštuje kupoprodajni ugovor, ili je privatizovani hotel srušen a novi nikada nije podignut… Ako čega u Crnoj Gori imamo – imamo primjera loše privatizacije.

BRATSKI LANAC: Đukanović privatizaciju EPCG ne vidi očima nekoga ko se pita zašto bi uopšte prepuštali jedno od najvećih i potencijalno najprofitabilnijih preduzeća pod potpunu kontrolu stranom vlasniku. On odlično zna kome bi od zaokruživanja tog ugovora bilo dobro, i zašto mu je toliko stalo da se posao odradi. Javni interes tu nije prepoznatljiv. Ali jeste privatni. Odavno se vide konture velikog lanca u koji su uvezani EPCG, hidroelektrane na Morači, podvodni kabl do Italije, Rudnik uglja, Prva banka… Sve su to projekti sa istim potpisom i pečatom vlasti.

“Apsolutno smatramo da država treba da podrži privatizaciju EPCG, kao i drugih kompanija, jer je to preduslov za dalji dinamičan ekonomski rast i za valorizaciju naših potencijala”, rekao je bivši premijer u nadahnutom obraćanju gledaocima, koalicionom partneru i premijeru-nasljedniku. Dodao je da ne misli da će SDP izazvati vanredne izbore zbog privatizacije EPCG.

I dok DPS insistira na tome da država revidira ugovor sa A2A i tako pomogne Italijanima da poslije 2015. steknu većinsko vlasništvo u EPCG – SDP tvrdi da to ne želi da se desi. Upitan ima li šta od vanrednih izbora – prvi čovjek Skupštine je rekao da su oni uvijek dobar stimulans za sve koji se bave politikom.

ŠTA ĆE SADA SDP: “No, takva pitanja smo rješavali i ranije – u parlamentu. Mi smo Taru i Termoelektranu riješili u parlamentu koji je mjesto rješavanja sporova”, rekao je Krivokapić. I podsjetio da je tada uz SDP, protiv DPS-a, bila i opozicija koja se po mnogim stvarima razlikovala od SDP-a.

Đukanović, bez obzira na sve, priča svoju priču. A orkestar ga pomno prati. Povremeno zaškripi po neka violina – kao sada SDP – ali stari majstor sve to naštimuje kako valja.

I dok se uporno vode polemike o tome da li Italijani ispunjavaju ili ne zadate uslove i šta ih čeka narednih godina – u javnosti još nije detaljno poznato šta sve tačno predviđa ugovor i njegovi aneksi. Podsjećanja radi – nakon što je A2A i zvanično postala partner Vlade Crne Gore – poveli su grupu novinara u njihovo sjedišta u Milano. Većina novinara se tada vratila razočarana. Malo slabom organizacijom, više činjenicom da na većinu pitanja o planovima A2A za Crnu Goru nisu dobili odgovore, ili su odgovori bili drugačiji od onoga što su naši zvaničnici, prvenstveno potpisnik ugovora o djelimičnoj privatizaciji EPCG Vujica Lazović, tih dana izjavljivali.

Iz opozicije sada smatraju da su vanredni izbori način da se raskine ugovor sa italijanskom kompanijom. Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević je rekao da je ugovor koji je Vlada sklopila sa A2A sa aspekta ekonomskih, političkih i bezbjednosnih interesa – klasični kolonijalni ugovor koji je sklopljen na štetu države.

PROMJENA VLASTI ILI ENERGETSKA ZAVISNOST: ,,Mehanizmi za zaštitu nijesu ugrađeni u ugovor i ostavljene su ogromne mogućnosti da italijanska strana podnosi međunarodne arbitraže i traži reviziju”, tvrdi Medojević, “Jedina šansa su vanredni izbori koji bi doveli do promjene vlasti koja bi efektuirala krivičnu prijavu koju je zbog zloupotrebe službenog položaja u privatizaciji EPCG podnio PzP.”

PzP je, podsjetimo, podnio krivične prijave protiv bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića i italijanskog premijera Silvija Berluskonija zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj tokom privatizacije EPCG i Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

U danima kada se proslavljaju referendumski rezultati koji su omogućili da Crna Gora krene putem državne nezavisnosti – opet su na redu velike odluke. Energetska zavisnost ili energetska nezavisnost. Privatni ili javni interes. Mi ili Milo.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo