Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Snaga države

Objavljeno prije

na

Predsjednik DPS–a Milo Đukanović bio je jasan. Elektroprivredu Crne Gore treba privatizovati do kraja. ,,Različiti stavovi o privatizaciji Elektroprivrede ne bi trebalo da ugroze koaliciju sa SDP-om”. No, ipak, nije isključio mogućnost održavanja vanrednih parlamentarnih izbora “ukoliko u vladajućoj koaliciji ne bude kompromisa”. Naravno – kompromis je ono što DPS, odnosno, Đukanović, nazovu tim imenom.

„Riješili smo mnoga složena pitanja, pa mislim da ćemo se i oko ovog dogovoriti”, obrazložio je Đukanović u intervjuu koji je emitovan, kako dolikuje, na javnom servisu RTCG.

DRŽAVNI VS PRIVATNI INTERES: Siguran je – da italijanska kompanija A2A treba da postane većinski vlasnik Elektroprivrede. Za to, dvije decenije prvi čovjek ove države, ima najmanje dva razumna razloga od javnog interesa. Prvo – on ne vjeruje u koncept profitabilnosti državnih preduzeća. Takođe smatra da ne postoji opasnost da će Italija iskorišćavati građane kada je u pitanju cijena struje, ističući da privatno vlasništvo neće negativno uticati na socijalne i političke prilike u Crnoj Gori.

Đukanović se ponaša kao da nema ama baš nikakve veze sa stanjem u državnim firmama, niti sa odabirom kadrova koji su, najčešće po partijskoj liniji, upravo uz njegov amin, postavljani u rukovodeće fotelje. A itekako bi trebao da zna zašto su državna preduzeća najčešće propadala. I zbog čega uglavnom nisu uspjela da budu konkurentna na tržištu. Pri tome, ne treba zaboraviti da je EPCG u znatno drugačijoj, boljoj, poziciji od ostalih državnih firmi jer je monopolista. Samo na jednom mjestu se može i mora kupiti struja.

Uz to, uz svu Đukanovićevu nevjericu, domaći menadžment je prije ulaska Italijana obazbjeđivao znatno veća ulaganja u firmu. Da A2A nije ispunila većinu traženih uslova do sada ne treba ni pominjati više. I ne samo to. Đukanović ide korak dalje tvrdeći da privatno vlasništvo neće negativno uticati na socijalne i političke prilike u Crnoj Gori. Ne vidi, izgleda, građane koji plaćaju tuđe dugove za struju, radnike koji ostaju na ulici jer investitor ne poštuje kupoprodajni ugovor, ili je privatizovani hotel srušen a novi nikada nije podignut… Ako čega u Crnoj Gori imamo – imamo primjera loše privatizacije.

BRATSKI LANAC: Đukanović privatizaciju EPCG ne vidi očima nekoga ko se pita zašto bi uopšte prepuštali jedno od najvećih i potencijalno najprofitabilnijih preduzeća pod potpunu kontrolu stranom vlasniku. On odlično zna kome bi od zaokruživanja tog ugovora bilo dobro, i zašto mu je toliko stalo da se posao odradi. Javni interes tu nije prepoznatljiv. Ali jeste privatni. Odavno se vide konture velikog lanca u koji su uvezani EPCG, hidroelektrane na Morači, podvodni kabl do Italije, Rudnik uglja, Prva banka… Sve su to projekti sa istim potpisom i pečatom vlasti.

“Apsolutno smatramo da država treba da podrži privatizaciju EPCG, kao i drugih kompanija, jer je to preduslov za dalji dinamičan ekonomski rast i za valorizaciju naših potencijala”, rekao je bivši premijer u nadahnutom obraćanju gledaocima, koalicionom partneru i premijeru-nasljedniku. Dodao je da ne misli da će SDP izazvati vanredne izbore zbog privatizacije EPCG.

I dok DPS insistira na tome da država revidira ugovor sa A2A i tako pomogne Italijanima da poslije 2015. steknu većinsko vlasništvo u EPCG – SDP tvrdi da to ne želi da se desi. Upitan ima li šta od vanrednih izbora – prvi čovjek Skupštine je rekao da su oni uvijek dobar stimulans za sve koji se bave politikom.

ŠTA ĆE SADA SDP: “No, takva pitanja smo rješavali i ranije – u parlamentu. Mi smo Taru i Termoelektranu riješili u parlamentu koji je mjesto rješavanja sporova”, rekao je Krivokapić. I podsjetio da je tada uz SDP, protiv DPS-a, bila i opozicija koja se po mnogim stvarima razlikovala od SDP-a.

Đukanović, bez obzira na sve, priča svoju priču. A orkestar ga pomno prati. Povremeno zaškripi po neka violina – kao sada SDP – ali stari majstor sve to naštimuje kako valja.

I dok se uporno vode polemike o tome da li Italijani ispunjavaju ili ne zadate uslove i šta ih čeka narednih godina – u javnosti još nije detaljno poznato šta sve tačno predviđa ugovor i njegovi aneksi. Podsjećanja radi – nakon što je A2A i zvanično postala partner Vlade Crne Gore – poveli su grupu novinara u njihovo sjedišta u Milano. Većina novinara se tada vratila razočarana. Malo slabom organizacijom, više činjenicom da na većinu pitanja o planovima A2A za Crnu Goru nisu dobili odgovore, ili su odgovori bili drugačiji od onoga što su naši zvaničnici, prvenstveno potpisnik ugovora o djelimičnoj privatizaciji EPCG Vujica Lazović, tih dana izjavljivali.

Iz opozicije sada smatraju da su vanredni izbori način da se raskine ugovor sa italijanskom kompanijom. Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević je rekao da je ugovor koji je Vlada sklopila sa A2A sa aspekta ekonomskih, političkih i bezbjednosnih interesa – klasični kolonijalni ugovor koji je sklopljen na štetu države.

PROMJENA VLASTI ILI ENERGETSKA ZAVISNOST: ,,Mehanizmi za zaštitu nijesu ugrađeni u ugovor i ostavljene su ogromne mogućnosti da italijanska strana podnosi međunarodne arbitraže i traži reviziju”, tvrdi Medojević, “Jedina šansa su vanredni izbori koji bi doveli do promjene vlasti koja bi efektuirala krivičnu prijavu koju je zbog zloupotrebe službenog položaja u privatizaciji EPCG podnio PzP.”

PzP je, podsjetimo, podnio krivične prijave protiv bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića i italijanskog premijera Silvija Berluskonija zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj tokom privatizacije EPCG i Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

U danima kada se proslavljaju referendumski rezultati koji su omogućili da Crna Gora krene putem državne nezavisnosti – opet su na redu velike odluke. Energetska zavisnost ili energetska nezavisnost. Privatni ili javni interes. Mi ili Milo.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo