Povežite se sa nama

DRUŠTVO

O SUMNJIVOJ SMRTI U RISANSKOM DOMU STARIH, OPET: Kadija te tuži, kadija te sudi

Objavljeno prije

na

Na sjednici održanoj 10. februara Apelacioni sud uvažio je žalbu profesora Prirodno-matematičkog fakulteta UCG Danka Obradovića, kao tužioca u slučaju, i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici. Viši sud je 27. novembra prošle godine odbacio Obradovićevu optužnicu protiv ljekarki Ljiljane Krivokapić iz Kotora i Nade Glogovac, ljekarke doma starih u Risnu, koje je optužio za teška djela protiv zdravlja ljudi povodom smrti oca Vukića Obradovića (4. mart 2013. godine), o čemu smo detaljno pisali juna prošle godine, u tekstu Risanski Dom starih na sudu: Iza zatvorenih vrata.

Ovo je drugi put, u kratkom roku, da Apelacioni sud odlučuje o toj stvari. I četvrtog septembra prošle godine uvažena je Obradovićeva žalba, te ukinuta presuda Višeg suda (25. jun 2014. godine), kojom su pomenute doktorke, takođe, oslobođene optužbi. Očekuje se treća presuda Višeg suda, pa Obradovićeva žalba ukoliko presuda bude iste prirode, pa Apelacioni sud. Sve prate brojne pravne nepravilnosti i opstrukcije.

Povod za Obradovićevu prijavu bila je smrt njegovog oca, kojoj su prethodile i koju su pratile brojne, sumnjive radnje, kako pomenutih socijalnih i zdravstvenih, tako i pravosudnih institucija. Danko Obradović vjeruje da je njegov otac ubijen nesavjesnim liječenjem. Uvid u to kako je liječen Vukić Obradović, dobili smo nakon prošle godine završenog saslušanja svjedoka – 15 medicinskih sestara i tehničara sa odjeljenja za palijativu Doma starih u Risnu Grabovac. To je bio slikovit prikaz stanja stvari u državnoj socijalnoj ustanovi, pod nadzorom Ministarstva rada i socijalnog staranja (na čelu Predrag Bošković).

Podsjećamo: Obradović nije bio prebačen u adekvatnu medicinsku ustanovu, pa nije bilo moguće ukazati mu pomoć; medicinska pomoć nije blagovremeno ukazana; kao registrovanom dijabetičaru, ni u teškom stanju, šećer u krvi skoro da mu i nije mjeren; u momentu kada mu je ukazana pomoć – čovjeku bez svijesti, u komi – nijesu urađene laboratorijske analize; nijesu mu mjereni važni parametri kako bi se pratilo stanje i korigovala terapija; nadležni u Domu hranili su ga hranom neadekvatnom za dijabetičare; vještak medicinske struke Krsto Nikolić uradio je nalaz bez ekshumacije i obdukcije; tadašnji osnovni tužilac u Kotoru Boris Savić krivotvorio je izvještaj vještaka; istražni sudija Višeg suda odbio da izvrši obdukciju…

Obradović je tada Monitoru kazao kako smatra da dokazne radnje, koje uključuju saslušanja svjedoka i okrivljenih ljekarki Doma starih u Risnu i bolnice u Kotoru ukazuju da njegov otac nije jedina osoba koja je umrla u tom domu zbog nesavjesnog liječenja. Rekao je i da je indikativno to što se optužena Glogovac u toku saslušanja branila ćutanjem, dok je Krivokapić počela da odgovara na pitanja, ali se predomislila, pa i ona odlučila da ćuti.

Sada se igra ping-pong između Višeg i Apelacionog suda. Pošto je Obradović Višem sudu u Podgorici podnio optužnicu protiv ljekarki Krivokapić i Glogovac, određene su sudije koje treba da odluče da li će prihvatiti optužnicu, u sastavu Hasnija Simonović, Suzana Mugoša, Ratko Ćupić. Interesantno, nedugo potom, za predsjednika Višeg suda u Podgorici izabran je gorepomenuti Boris Savić, isti onaj protiv koga je Obradović podnio prijavu da je kao državni tužilac u Kotoru falsifikovao službenu ispravu i zloupotrijebio službeni položaj kako bi pomogao okrivljenima.

Kratko podsjećanje (detaljno smo pisali o tome u inicajalnom tekstu): Savić je, u svojstvu tužioca, u rješenje o odacivanju Obradovićeve krivične prijave (Kt. broj 157/13 od 19. 03. 2013. godine) unio netačan podatak da je vještak Krsto Nikolić u svom nalazu i mišljenju (Ktr br. 59-13 od 16. 03. 2013.) utvrdio da su uzrok smrti Vukića Obradovića moždani udari. U nalazu i mišljenju vještaka nema riječi o moždanim udarima!

Obradović sada, kada je Savić postao predsjednik Višeg suda, podnosi zahtjev za njegovo izuzeće, jer je već postupao u predmetu (kao tužilac). Apelacioni sud odbija zahtjev sa obrazloženjem da će Savić sam tražiti svoje izuzeće ako dođe u situaciju da odlučuje u vezi predmeta. Savić je, potom, promijenio sudije koji postupaju u predmetu. Umjesto Hasnije Simonović i Suzane Mugoše postavio je Anu Vuković i Biljanu Uskoković za predsjednicu tročlanog vijeća, koja je, inače, u Kotoru radila kao sutkinja, a iz Kotora je i Savić i okrivljana Krivokapić.

„Godinu dana tražio sam od Savića i predsjednika Apelacionog suda Mušike Dujovića i Vrhovnog suda Vesne Medenice sa mnoštvom predstavki da mi se odobri uvid i kopiranje akata kojima su promijenjene sudije, ali mi se to pravo protivzakonito uskraćuje. Medenica je davala dva puta da odluke na moje predstavke i pritužbe upućene njoj protiv sudija donosi sekretarka suda Sanja Kalezić! Sekretarka i pored navedenih dokaza odbija moje predstavke i pritužbe, kaže za Monitor Obradović.

Na Obradovićev zahtjev za izuzeće vještaka, sudija za istragu i postupajuće sudije, zatim, nijesu ni odgovarali, a po zakonu vještačenje se mora zaustaviti dok se ne donese rješenje u vezi izuzeća. „Dopunsko vještačenje je urađeno postavljanjem pisanih pitanja i odgovora, a ne saslušanjem vještaka, i vjerujem da je to urađeno dijelom da bi se izbjeglo da svojim pitanjima postavljenim vještacima dokažem da daju netačan iskaz, s obzirom da sam biolog i dovoljno stručan za to. Vještacima nisu dostavljane izjave svjedoka kako bi im se, ubijeđen sam, pružio veći prostor da vještače u korist okrivljenih. Naredba o vještačenju mi nije uručena kako ne bih mogao da ukazujem na činjenice vezane za vještačenje, a nisam obaviješten ni da je vještačenje završeno. Mada je na moj pismeni predlog za dokazne radnje postojala zakonska obaveza da se da odgovor, oni ga nisu ni dali.”

Po riječima Obradovića u postupku je izbjegnuto i to da se sasluša svjedok J. G. koji je bio svakodnevno sa pokojnim Vukićem do njegove smrti, pa njegovo nesaslušavanje može biti sumnjivo, a nije saslušan ni jedan drugi svjedok kojeg je Obradović predložio. „To je nezapamćen slučaj da se ne sasluša krunski svjedok koji je očevidac svih zbivanja, a odgovor na predlog da se on sasluša nije ni dat, jer se neprihvatanje njegovog saslušanja ne može ničim obrazložiti. Svjedoci J.G. i D.B. koje sam ja predložio su saslušani tek posle odbijanja optužnice.” O navedenim, ali i brojnim drugim kršenjima zakona, Obradović je obavjestio i Vesnu Medenicu, Mušiku Dujovića i Borisa Savića prigovorima i pritužbama. Nijesu odgovorili.

Apelacioni sud (vijeće u sastavu: Radmila Mijušković – predsjednica, Marija Marinković i Mušika Dujović) je, vratimo se na početak, u prvoj usvojenoj Obradovićevoj žalbi na rješenje Višeg suda, konstatovao tri bitne povrede odredaba krivičnog postupka: neodlučivanje o podnijetom zahtjevu za izuzeće članova sudsko medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Podgorici, nedostavljanje naredbe o dopunskom vještačenju i nedostavljanje obavještenja da je vještačenje završeno. Apelaciona instanca je konstatovala i to da je ispravan Obradovićev navod u žalbi da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno.

Nakon što je Apelacioni sud i drugi put prihvatio žalbu, ovog puta zbog jedne bitne povrede odredaba krivičnog postupka, Obradović je opet pritužbom tražio od Vesne Medenice da pokrene inicijativu kod sudskog savjeta za njihovo sankcionisanje, ali Medenica nije ni odgovorila. Međutim došlo je do jedne veoma intresantne situacije.

„Pritužbu koju sam 19. 08. 2014. god. uputio predsjedniku Višeg suda Saviću protiv sudija Biljane Uskoković, Ane Vuković, Ratka Ćupića, Hasnije Simonović, Suzane Mugoše, između ostalog i zbog četiri razloga koje je prihvatio Apelacioni sud u svoja dva rješenja da su radili protizakonito, on je ustupio da je rješava sama protiv sebe sudija Hasnija Simonović, koja je jedna od sudija koji su u toj istoj pritužbi okrivljeni za protivzakonite radnje! Ona ju je odbila bez ikakvog obrazloženja čak posle pola godine 14. 02. 2015. godine, mada sve odluke u vezi pritužbi moraju imati obrazloženje i Zakon o sudovima nalaže da se pritužbe moraju rješavati u najkraćem roku. Da apsurd bude veći, ona je čak i sama sebi napisala izjašnjenje u vezi pritužbe protiv nje, kako bi na osnovu svog izjašnjenja donijela oslobađajuću odluku protiv sebe.”

Profesor Obradović i sada ponavlja ono što je više puta do sada naglasio: sve što radi ima samo jedan cilj – da spriječi da zbog krivičnog djela protiv zdravlja ljudi nijedan čovjek u Domu starih u Risnu više ne izgubi život.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo