Povežite se sa nama

DRUŠTVO

O SUMNJIVOJ SMRTI U RISANSKOM DOMU STARIH, OPET: Kadija te tuži, kadija te sudi

Objavljeno prije

na

Na sjednici održanoj 10. februara Apelacioni sud uvažio je žalbu profesora Prirodno-matematičkog fakulteta UCG Danka Obradovića, kao tužioca u slučaju, i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici. Viši sud je 27. novembra prošle godine odbacio Obradovićevu optužnicu protiv ljekarki Ljiljane Krivokapić iz Kotora i Nade Glogovac, ljekarke doma starih u Risnu, koje je optužio za teška djela protiv zdravlja ljudi povodom smrti oca Vukića Obradovića (4. mart 2013. godine), o čemu smo detaljno pisali juna prošle godine, u tekstu Risanski Dom starih na sudu: Iza zatvorenih vrata.

Ovo je drugi put, u kratkom roku, da Apelacioni sud odlučuje o toj stvari. I četvrtog septembra prošle godine uvažena je Obradovićeva žalba, te ukinuta presuda Višeg suda (25. jun 2014. godine), kojom su pomenute doktorke, takođe, oslobođene optužbi. Očekuje se treća presuda Višeg suda, pa Obradovićeva žalba ukoliko presuda bude iste prirode, pa Apelacioni sud. Sve prate brojne pravne nepravilnosti i opstrukcije.

Povod za Obradovićevu prijavu bila je smrt njegovog oca, kojoj su prethodile i koju su pratile brojne, sumnjive radnje, kako pomenutih socijalnih i zdravstvenih, tako i pravosudnih institucija. Danko Obradović vjeruje da je njegov otac ubijen nesavjesnim liječenjem. Uvid u to kako je liječen Vukić Obradović, dobili smo nakon prošle godine završenog saslušanja svjedoka – 15 medicinskih sestara i tehničara sa odjeljenja za palijativu Doma starih u Risnu Grabovac. To je bio slikovit prikaz stanja stvari u državnoj socijalnoj ustanovi, pod nadzorom Ministarstva rada i socijalnog staranja (na čelu Predrag Bošković).

Podsjećamo: Obradović nije bio prebačen u adekvatnu medicinsku ustanovu, pa nije bilo moguće ukazati mu pomoć; medicinska pomoć nije blagovremeno ukazana; kao registrovanom dijabetičaru, ni u teškom stanju, šećer u krvi skoro da mu i nije mjeren; u momentu kada mu je ukazana pomoć – čovjeku bez svijesti, u komi – nijesu urađene laboratorijske analize; nijesu mu mjereni važni parametri kako bi se pratilo stanje i korigovala terapija; nadležni u Domu hranili su ga hranom neadekvatnom za dijabetičare; vještak medicinske struke Krsto Nikolić uradio je nalaz bez ekshumacije i obdukcije; tadašnji osnovni tužilac u Kotoru Boris Savić krivotvorio je izvještaj vještaka; istražni sudija Višeg suda odbio da izvrši obdukciju…

Obradović je tada Monitoru kazao kako smatra da dokazne radnje, koje uključuju saslušanja svjedoka i okrivljenih ljekarki Doma starih u Risnu i bolnice u Kotoru ukazuju da njegov otac nije jedina osoba koja je umrla u tom domu zbog nesavjesnog liječenja. Rekao je i da je indikativno to što se optužena Glogovac u toku saslušanja branila ćutanjem, dok je Krivokapić počela da odgovara na pitanja, ali se predomislila, pa i ona odlučila da ćuti.

Sada se igra ping-pong između Višeg i Apelacionog suda. Pošto je Obradović Višem sudu u Podgorici podnio optužnicu protiv ljekarki Krivokapić i Glogovac, određene su sudije koje treba da odluče da li će prihvatiti optužnicu, u sastavu Hasnija Simonović, Suzana Mugoša, Ratko Ćupić. Interesantno, nedugo potom, za predsjednika Višeg suda u Podgorici izabran je gorepomenuti Boris Savić, isti onaj protiv koga je Obradović podnio prijavu da je kao državni tužilac u Kotoru falsifikovao službenu ispravu i zloupotrijebio službeni položaj kako bi pomogao okrivljenima.

Kratko podsjećanje (detaljno smo pisali o tome u inicajalnom tekstu): Savić je, u svojstvu tužioca, u rješenje o odacivanju Obradovićeve krivične prijave (Kt. broj 157/13 od 19. 03. 2013. godine) unio netačan podatak da je vještak Krsto Nikolić u svom nalazu i mišljenju (Ktr br. 59-13 od 16. 03. 2013.) utvrdio da su uzrok smrti Vukića Obradovića moždani udari. U nalazu i mišljenju vještaka nema riječi o moždanim udarima!

Obradović sada, kada je Savić postao predsjednik Višeg suda, podnosi zahtjev za njegovo izuzeće, jer je već postupao u predmetu (kao tužilac). Apelacioni sud odbija zahtjev sa obrazloženjem da će Savić sam tražiti svoje izuzeće ako dođe u situaciju da odlučuje u vezi predmeta. Savić je, potom, promijenio sudije koji postupaju u predmetu. Umjesto Hasnije Simonović i Suzane Mugoše postavio je Anu Vuković i Biljanu Uskoković za predsjednicu tročlanog vijeća, koja je, inače, u Kotoru radila kao sutkinja, a iz Kotora je i Savić i okrivljana Krivokapić.

„Godinu dana tražio sam od Savića i predsjednika Apelacionog suda Mušike Dujovića i Vrhovnog suda Vesne Medenice sa mnoštvom predstavki da mi se odobri uvid i kopiranje akata kojima su promijenjene sudije, ali mi se to pravo protivzakonito uskraćuje. Medenica je davala dva puta da odluke na moje predstavke i pritužbe upućene njoj protiv sudija donosi sekretarka suda Sanja Kalezić! Sekretarka i pored navedenih dokaza odbija moje predstavke i pritužbe, kaže za Monitor Obradović.

Na Obradovićev zahtjev za izuzeće vještaka, sudija za istragu i postupajuće sudije, zatim, nijesu ni odgovarali, a po zakonu vještačenje se mora zaustaviti dok se ne donese rješenje u vezi izuzeća. „Dopunsko vještačenje je urađeno postavljanjem pisanih pitanja i odgovora, a ne saslušanjem vještaka, i vjerujem da je to urađeno dijelom da bi se izbjeglo da svojim pitanjima postavljenim vještacima dokažem da daju netačan iskaz, s obzirom da sam biolog i dovoljno stručan za to. Vještacima nisu dostavljane izjave svjedoka kako bi im se, ubijeđen sam, pružio veći prostor da vještače u korist okrivljenih. Naredba o vještačenju mi nije uručena kako ne bih mogao da ukazujem na činjenice vezane za vještačenje, a nisam obaviješten ni da je vještačenje završeno. Mada je na moj pismeni predlog za dokazne radnje postojala zakonska obaveza da se da odgovor, oni ga nisu ni dali.”

Po riječima Obradovića u postupku je izbjegnuto i to da se sasluša svjedok J. G. koji je bio svakodnevno sa pokojnim Vukićem do njegove smrti, pa njegovo nesaslušavanje može biti sumnjivo, a nije saslušan ni jedan drugi svjedok kojeg je Obradović predložio. „To je nezapamćen slučaj da se ne sasluša krunski svjedok koji je očevidac svih zbivanja, a odgovor na predlog da se on sasluša nije ni dat, jer se neprihvatanje njegovog saslušanja ne može ničim obrazložiti. Svjedoci J.G. i D.B. koje sam ja predložio su saslušani tek posle odbijanja optužnice.” O navedenim, ali i brojnim drugim kršenjima zakona, Obradović je obavjestio i Vesnu Medenicu, Mušiku Dujovića i Borisa Savića prigovorima i pritužbama. Nijesu odgovorili.

Apelacioni sud (vijeće u sastavu: Radmila Mijušković – predsjednica, Marija Marinković i Mušika Dujović) je, vratimo se na početak, u prvoj usvojenoj Obradovićevoj žalbi na rješenje Višeg suda, konstatovao tri bitne povrede odredaba krivičnog postupka: neodlučivanje o podnijetom zahtjevu za izuzeće članova sudsko medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Podgorici, nedostavljanje naredbe o dopunskom vještačenju i nedostavljanje obavještenja da je vještačenje završeno. Apelaciona instanca je konstatovala i to da je ispravan Obradovićev navod u žalbi da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno.

Nakon što je Apelacioni sud i drugi put prihvatio žalbu, ovog puta zbog jedne bitne povrede odredaba krivičnog postupka, Obradović je opet pritužbom tražio od Vesne Medenice da pokrene inicijativu kod sudskog savjeta za njihovo sankcionisanje, ali Medenica nije ni odgovorila. Međutim došlo je do jedne veoma intresantne situacije.

„Pritužbu koju sam 19. 08. 2014. god. uputio predsjedniku Višeg suda Saviću protiv sudija Biljane Uskoković, Ane Vuković, Ratka Ćupića, Hasnije Simonović, Suzane Mugoše, između ostalog i zbog četiri razloga koje je prihvatio Apelacioni sud u svoja dva rješenja da su radili protizakonito, on je ustupio da je rješava sama protiv sebe sudija Hasnija Simonović, koja je jedna od sudija koji su u toj istoj pritužbi okrivljeni za protivzakonite radnje! Ona ju je odbila bez ikakvog obrazloženja čak posle pola godine 14. 02. 2015. godine, mada sve odluke u vezi pritužbi moraju imati obrazloženje i Zakon o sudovima nalaže da se pritužbe moraju rješavati u najkraćem roku. Da apsurd bude veći, ona je čak i sama sebi napisala izjašnjenje u vezi pritužbe protiv nje, kako bi na osnovu svog izjašnjenja donijela oslobađajuću odluku protiv sebe.”

Profesor Obradović i sada ponavlja ono što je više puta do sada naglasio: sve što radi ima samo jedan cilj – da spriječi da zbog krivičnog djela protiv zdravlja ljudi nijedan čovjek u Domu starih u Risnu više ne izgubi život.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo