Povežite se sa nama

DRUŠTVO

O SUMNJIVOJ SMRTI U RISANSKOM DOMU STARIH, OPET: Kadija te tuži, kadija te sudi

Objavljeno prije

na

Na sjednici održanoj 10. februara Apelacioni sud uvažio je žalbu profesora Prirodno-matematičkog fakulteta UCG Danka Obradovića, kao tužioca u slučaju, i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici. Viši sud je 27. novembra prošle godine odbacio Obradovićevu optužnicu protiv ljekarki Ljiljane Krivokapić iz Kotora i Nade Glogovac, ljekarke doma starih u Risnu, koje je optužio za teška djela protiv zdravlja ljudi povodom smrti oca Vukića Obradovića (4. mart 2013. godine), o čemu smo detaljno pisali juna prošle godine, u tekstu Risanski Dom starih na sudu: Iza zatvorenih vrata.

Ovo je drugi put, u kratkom roku, da Apelacioni sud odlučuje o toj stvari. I četvrtog septembra prošle godine uvažena je Obradovićeva žalba, te ukinuta presuda Višeg suda (25. jun 2014. godine), kojom su pomenute doktorke, takođe, oslobođene optužbi. Očekuje se treća presuda Višeg suda, pa Obradovićeva žalba ukoliko presuda bude iste prirode, pa Apelacioni sud. Sve prate brojne pravne nepravilnosti i opstrukcije.

Povod za Obradovićevu prijavu bila je smrt njegovog oca, kojoj su prethodile i koju su pratile brojne, sumnjive radnje, kako pomenutih socijalnih i zdravstvenih, tako i pravosudnih institucija. Danko Obradović vjeruje da je njegov otac ubijen nesavjesnim liječenjem. Uvid u to kako je liječen Vukić Obradović, dobili smo nakon prošle godine završenog saslušanja svjedoka – 15 medicinskih sestara i tehničara sa odjeljenja za palijativu Doma starih u Risnu Grabovac. To je bio slikovit prikaz stanja stvari u državnoj socijalnoj ustanovi, pod nadzorom Ministarstva rada i socijalnog staranja (na čelu Predrag Bošković).

Podsjećamo: Obradović nije bio prebačen u adekvatnu medicinsku ustanovu, pa nije bilo moguće ukazati mu pomoć; medicinska pomoć nije blagovremeno ukazana; kao registrovanom dijabetičaru, ni u teškom stanju, šećer u krvi skoro da mu i nije mjeren; u momentu kada mu je ukazana pomoć – čovjeku bez svijesti, u komi – nijesu urađene laboratorijske analize; nijesu mu mjereni važni parametri kako bi se pratilo stanje i korigovala terapija; nadležni u Domu hranili su ga hranom neadekvatnom za dijabetičare; vještak medicinske struke Krsto Nikolić uradio je nalaz bez ekshumacije i obdukcije; tadašnji osnovni tužilac u Kotoru Boris Savić krivotvorio je izvještaj vještaka; istražni sudija Višeg suda odbio da izvrši obdukciju…

Obradović je tada Monitoru kazao kako smatra da dokazne radnje, koje uključuju saslušanja svjedoka i okrivljenih ljekarki Doma starih u Risnu i bolnice u Kotoru ukazuju da njegov otac nije jedina osoba koja je umrla u tom domu zbog nesavjesnog liječenja. Rekao je i da je indikativno to što se optužena Glogovac u toku saslušanja branila ćutanjem, dok je Krivokapić počela da odgovara na pitanja, ali se predomislila, pa i ona odlučila da ćuti.

Sada se igra ping-pong između Višeg i Apelacionog suda. Pošto je Obradović Višem sudu u Podgorici podnio optužnicu protiv ljekarki Krivokapić i Glogovac, određene su sudije koje treba da odluče da li će prihvatiti optužnicu, u sastavu Hasnija Simonović, Suzana Mugoša, Ratko Ćupić. Interesantno, nedugo potom, za predsjednika Višeg suda u Podgorici izabran je gorepomenuti Boris Savić, isti onaj protiv koga je Obradović podnio prijavu da je kao državni tužilac u Kotoru falsifikovao službenu ispravu i zloupotrijebio službeni položaj kako bi pomogao okrivljenima.

Kratko podsjećanje (detaljno smo pisali o tome u inicajalnom tekstu): Savić je, u svojstvu tužioca, u rješenje o odacivanju Obradovićeve krivične prijave (Kt. broj 157/13 od 19. 03. 2013. godine) unio netačan podatak da je vještak Krsto Nikolić u svom nalazu i mišljenju (Ktr br. 59-13 od 16. 03. 2013.) utvrdio da su uzrok smrti Vukića Obradovića moždani udari. U nalazu i mišljenju vještaka nema riječi o moždanim udarima!

Obradović sada, kada je Savić postao predsjednik Višeg suda, podnosi zahtjev za njegovo izuzeće, jer je već postupao u predmetu (kao tužilac). Apelacioni sud odbija zahtjev sa obrazloženjem da će Savić sam tražiti svoje izuzeće ako dođe u situaciju da odlučuje u vezi predmeta. Savić je, potom, promijenio sudije koji postupaju u predmetu. Umjesto Hasnije Simonović i Suzane Mugoše postavio je Anu Vuković i Biljanu Uskoković za predsjednicu tročlanog vijeća, koja je, inače, u Kotoru radila kao sutkinja, a iz Kotora je i Savić i okrivljana Krivokapić.

„Godinu dana tražio sam od Savića i predsjednika Apelacionog suda Mušike Dujovića i Vrhovnog suda Vesne Medenice sa mnoštvom predstavki da mi se odobri uvid i kopiranje akata kojima su promijenjene sudije, ali mi se to pravo protivzakonito uskraćuje. Medenica je davala dva puta da odluke na moje predstavke i pritužbe upućene njoj protiv sudija donosi sekretarka suda Sanja Kalezić! Sekretarka i pored navedenih dokaza odbija moje predstavke i pritužbe, kaže za Monitor Obradović.

Na Obradovićev zahtjev za izuzeće vještaka, sudija za istragu i postupajuće sudije, zatim, nijesu ni odgovarali, a po zakonu vještačenje se mora zaustaviti dok se ne donese rješenje u vezi izuzeća. „Dopunsko vještačenje je urađeno postavljanjem pisanih pitanja i odgovora, a ne saslušanjem vještaka, i vjerujem da je to urađeno dijelom da bi se izbjeglo da svojim pitanjima postavljenim vještacima dokažem da daju netačan iskaz, s obzirom da sam biolog i dovoljno stručan za to. Vještacima nisu dostavljane izjave svjedoka kako bi im se, ubijeđen sam, pružio veći prostor da vještače u korist okrivljenih. Naredba o vještačenju mi nije uručena kako ne bih mogao da ukazujem na činjenice vezane za vještačenje, a nisam obaviješten ni da je vještačenje završeno. Mada je na moj pismeni predlog za dokazne radnje postojala zakonska obaveza da se da odgovor, oni ga nisu ni dali.”

Po riječima Obradovića u postupku je izbjegnuto i to da se sasluša svjedok J. G. koji je bio svakodnevno sa pokojnim Vukićem do njegove smrti, pa njegovo nesaslušavanje može biti sumnjivo, a nije saslušan ni jedan drugi svjedok kojeg je Obradović predložio. „To je nezapamćen slučaj da se ne sasluša krunski svjedok koji je očevidac svih zbivanja, a odgovor na predlog da se on sasluša nije ni dat, jer se neprihvatanje njegovog saslušanja ne može ničim obrazložiti. Svjedoci J.G. i D.B. koje sam ja predložio su saslušani tek posle odbijanja optužnice.” O navedenim, ali i brojnim drugim kršenjima zakona, Obradović je obavjestio i Vesnu Medenicu, Mušiku Dujovića i Borisa Savića prigovorima i pritužbama. Nijesu odgovorili.

Apelacioni sud (vijeće u sastavu: Radmila Mijušković – predsjednica, Marija Marinković i Mušika Dujović) je, vratimo se na početak, u prvoj usvojenoj Obradovićevoj žalbi na rješenje Višeg suda, konstatovao tri bitne povrede odredaba krivičnog postupka: neodlučivanje o podnijetom zahtjevu za izuzeće članova sudsko medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Podgorici, nedostavljanje naredbe o dopunskom vještačenju i nedostavljanje obavještenja da je vještačenje završeno. Apelaciona instanca je konstatovala i to da je ispravan Obradovićev navod u žalbi da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno.

Nakon što je Apelacioni sud i drugi put prihvatio žalbu, ovog puta zbog jedne bitne povrede odredaba krivičnog postupka, Obradović je opet pritužbom tražio od Vesne Medenice da pokrene inicijativu kod sudskog savjeta za njihovo sankcionisanje, ali Medenica nije ni odgovorila. Međutim došlo je do jedne veoma intresantne situacije.

„Pritužbu koju sam 19. 08. 2014. god. uputio predsjedniku Višeg suda Saviću protiv sudija Biljane Uskoković, Ane Vuković, Ratka Ćupića, Hasnije Simonović, Suzane Mugoše, između ostalog i zbog četiri razloga koje je prihvatio Apelacioni sud u svoja dva rješenja da su radili protizakonito, on je ustupio da je rješava sama protiv sebe sudija Hasnija Simonović, koja je jedna od sudija koji su u toj istoj pritužbi okrivljeni za protivzakonite radnje! Ona ju je odbila bez ikakvog obrazloženja čak posle pola godine 14. 02. 2015. godine, mada sve odluke u vezi pritužbi moraju imati obrazloženje i Zakon o sudovima nalaže da se pritužbe moraju rješavati u najkraćem roku. Da apsurd bude veći, ona je čak i sama sebi napisala izjašnjenje u vezi pritužbe protiv nje, kako bi na osnovu svog izjašnjenja donijela oslobađajuću odluku protiv sebe.”

Profesor Obradović i sada ponavlja ono što je više puta do sada naglasio: sve što radi ima samo jedan cilj – da spriječi da zbog krivičnog djela protiv zdravlja ljudi nijedan čovjek u Domu starih u Risnu više ne izgubi život.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo