Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ PREDRAGA BOŠKOVIĆA: Ministar za bajke

Objavljeno prije

na

Poslije ratnog okršaja pošao ljekar mrtvozorac sa pisarom u obilazak bojnog polja da ustanovi ko je preživio. ,,Živ, mrtav, mrtav”, raportira mrtvozorac. Taknu jednog ratnika i viknu ,,mrtav”, a ovaj zapomaga: ,,Ja sam živ”! Na to će pisar: ,,Ćut’, budalo, doktor bolje zna”!

Tako bi se nekako mogla tumačiti i ovonedjeljna dijagnoza ministra rada i socijalnog staranja Predraga Boškovića koju je servirao skupštinskom Odboru za zdravstvo: ,,Crna Gora je prepoznata kao država koja u regionu najbolje štiti prava radnika i kao država koja ima najbolje radno zakonodavstvo!”.

Bošković je bio na kontrolnom saslušanju, kako je objasnio poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić, zbog stalnih povreda zaposlenih. Pri tom je naveo najnoviji slučaj: Milunu Todoroviću je 17. februara tokom treće smjene u nikšićkoj Željezari polomio obje noge čelični komad koji je pao sa prese.

,,U posljednje dvije i po godine u Željezari Tosčelik u Nikšiću povrede na radu pretrpjelo je više od 40 radnika, dok su dvojica izgubili život na radnom mjestu”, kazao je Vučinić. On je prenio da su ga zaposleni u toj fabrici obavijestili da su uslovi u kojima rade izuzetno teški.

Na to je ministar uzvratio onom citiranom dijagnozom, pohvalivši se da je više puta razgovarao sa radnicima Željezare i da su ,,iskazivali zadovoljstvo trenutnim vlasnikom Željezare, kompanijom Tosčelik”.

Boškoviću nije prvi put da priča bajke o blagostanju crnogorskih radnika, ali ovu mu je istog dana pred pomenutim parlamentarnim odborom pokopao izvršni direktor Tosčelika Guray Guzeler. On je potvrdio da je od 2010. godine do sada bilo ukupno 129 povreda u Željezari. Samo u prva dva mjeseca ove godine već je povrijeđeno pet radnika.

Ali, kao ono na bojnom polju, stanje stvari bolje zna ministar nego povrijeđeni radnici.

U normalnoj državi tolike povrede bile bi dovoljan razlog da ministar rada podnese ostavku ili bude smijenjen. U ovakvoj važe druga pravila – što gore to bolje. Tipičan primjer je upravo ministar Bošković.

I druge vrste zaštite radnika i njihovih prava daleko su od idealnih, osim kad ih Bošković upakuje u depeesovsku ružičastu ambalažu. Radnici Radoja Dakića godinama ne mogu da naplate ono što im je sud dosudio. Invalidi i radnici sa sjevera Crne Gore protestuju zbog teškog socio-ekonomskog položaja. Prosvjetnim i zdravstvenim radnicima kasne plate… Svima njima je država bila ili je još poslodavac. Je li iko javio ministru Boškoviću za ove nedaće radnika?

Bošković se, kako je Monitor o tome pisao, i u maju 2013. godine proslavio sličnim hvalospjevima. Tokom parlamentarne polemike o spornom predlogu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, tvrdio je da je ta verzija bolja od aktuelne i da ne ugrožava trudnice i one koji žele da osnuju porodicu.

A kako je izgledala ta verzija dovoljno svjedoči i to da je protiv nje, osim opozicije, peticijom ustalo i tridesetak nevladinih organizacija.

Poslanicu Pozitivne Crne Gore Anu Ponoš ta nova zakonska rješenja inspirisala su da reaguje izjavom da Crna Gora nije država socijalne pravde nego nepravde: ,,Bruka je i sramota živjeti u ovakvoj državi u 21. vijeku”.

Uzrujani ministar isprsio se i replicirao poslanici Ponoš: ,,Za mene je čast i ponos živjeti u ovakvoj Crnoj Gori, pa taman da je najgora na svijetu”.

Ima Bošković debele razloge da tako likuje. Ni u jednoj drugoj državi ne bi se usudio da brani i hvali ono što je neodbranjivo, niti bi ga zapalo da šeta sa jedne na drugu visoku funkciju kao ekspert za sve i svašta.

U vrijeme socijalizma nezadovoljni su govorili da političari pogledom kroz prozor mercedesa ne mogu steći pravu sliku o onome što se događa oko njih. Izgleda da Bošković na svijet oko sebe i dalje gleda iz džipa koji mu je za 50.000 eura kupio pljevaljski Rudnik uglja, dok je bio predsjednik Odbora direktora te kompanije. A Rudnik je tada bio u gubitku od svega 35 miliona eura. Poslovnu 2011. završio je profitom sedam puta manjim nego prethodne godine.

Za Boškovića je šira javnost saznala sredinom 2001. kada je kao predsjednik Savjeta mladih DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore najavio tužbu protiv lista Dan zbog teksta u kojem se tvrdilo da je bio dobrovoljac na hrvatskom ratištu kao član Srpske narodne obnove i pripadnik paravojnih formacija Beli orlovi. Sudskog procesa, koliko znamo, nije bilo.

Boškovićevi poznanici tada su se prisjetili da je Bošković bio privržen projektu ,,svi Srbi u jednoj državi”. To je demonstrirao po Ekonomskom fakultetu u Podgorici noseći upadljivo veliki srebrni prsten sa ugravirana četiri ocila.

Da li ga je to preporučilo za odlazak u Beograd za zamjenika ministra inostranih poslova SRJ ne znamo, ali jedno vrijeme izgarao je paralelno obavljajući tu i dužnost ministra privrede u Vladi Crne Gore.

Tih godina Bošković se toliko junačio da ga je poslanik Socijalističke narodne partije Dragan Koprivica zvao da u podgoričkom Sportskom centru ukrste bokserske rukavice, jer mu je ministar prijetio. Meč nije održan.

Bošković je poznat kao jedan od multipraktik kadrova DPS-a koji se na startu karijere u verbalnim sukobima drsko obračunavao sa političkim neistomišljenicima.

U aprilu 2003. kao novoizabrani ministar privrede požalio se da mu poslanička plata nije dovoljna za život i da je jedva uspio da kupi audi A4. Model dotičnog automobila koštao je tada od 21 do 26 hiljada eura. Sedamdeset poslaničkih plata, otprilike. Bagatela.

U međuvremenu standard je solidno popravljao. Dok je bio čelnik Rudnika, član Glavnog odbora DPS-a, sportski menadžer, čelni čovjek Rukometnog saveza Crne Gore i predsjednik ŽRK Budućnost, u Baru je izgubio novčanik, u kojem je bilo 7.500 eura i zlatna bankovna kartica.

U pljevaljskom rudniku zarađivao je mjesečno najmanje od 2.300 do 2.600 eura. Bez minulog rada, toplog obroka i regresa. Kao ministar rada i socijalnog staranja prijavio je ušteđevinu od 75.000 eura. Ostalo je zapisano da je kao član Tenderske komisije za poluprivatizaciju EPCG nagrađen sa tričavih 17.000 eura za ,,posao decenije”. Skromna nagrada vatrenom braniocu svakog poteza svog DPS-a. Zato i jeste njegov specijalno zaštićeni kadar. I kao ministar i kao kolekcionar raznih funkcija u rukometu.

Htjeli smo da provjerimo iz prve ruke kako mu to polazi za rukom, ali Bošković je davno presudio – njegovo ministarstvo ne sarađuje sa Monitorom. Možda je zbog istine tako i bolje.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo