Povežite se sa nama

DRUŠTVO

O ZAKONITOSTI RADA BIVŠEG GRADONAČELNIKA PODGORICE: Mugošini o Mugoši

Objavljeno prije

na

Kada je, prošle godine, formirala vlast u Podgorici, tokom pregovora o postizbornoj koaliciji DPS-a i SDP-a jedna od glavnih tema bio je odlazeći gradonačelnik Miomir Mugoša, preispitivanje zakonitosti njegovog rada. Na tome je insistirao SDP. Prvi čovjek podgoričkog ogranka stranke Đorđe Suhih govorio je da će, ukoliko se utvrde nepravilnosti, tražiti odgovornost i sankcije. Premijer Milo Đukanović mislio je drugačije: ,,Bila bi krajnje pogrešna percepcija da se sada formira neka vlast koja će se baviti preispitivanjem prošlosti. DPS nema takvu ambiciju.”

Nakon što se pred i postizborna euforija slegla, postignut je kompromis. I to kakav: novi gradonačelnik Slavoljub Stijepović formirao je Komisiju za uvid u dokumentaciju i sačinjavanje izvještaja o pojedinim aktima donesenim iz nadležnosti gradonačelnika i Skupštine Glavnog grada, u periodu od 2007. do 2015. godine, za vrijeme Mugošinog drugog sedmogodišta. Caka je u sljedećem: od pet članova Komisije, četiri će biti iz redova DPS-a, a jedan iz SDP-a! I nijedan iz opozicije. Tako izgleda mjera kompromisa između DPS-a i SDP-a: SDP ultimativno traži Komisiju (nešto), medijski se predstavljaju kao borci za zajedničku stvar, kao ,,opozicija u vlasti”, pa potom dobiju traženu Komisiju (nešto), ali – Mugošinu, Migovu i Milovu. Idila.

Stijepović je u saopštenju demonstrirao (medijsku) strogoću, prema stranačkom drugu. Kazao je kako Komisija treba da doprinese ispitivanju pravne valjanosti dokumentacije i eventualnih štetnih posljedica po interese Glavnog grada, te da članovi treba da izvrše neposredan uvid u dokumentaciju koja se odnosi na prodaju zemljišta Glavnog grada preduzeću Carine i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno razgraničenje zemljišta između grada i KAP-a.

Naročito su javnosti zapali za oko, piše Stijepović, određeni pravni poslovi koji su se odnosili na otuđenje zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, razgraničenje nepokretnosti između Glavnog grada i drugih pravnih lica.

,,To je podrazumijevalo donošenje više akata, čije je usvajanje izazivalo sumnju dijela javnosti da su na taj način mogle nastati štetne posljedice po interese Glavnog grada. Zbog toga je obrazovana Komisija, koja će, na osnovu neposrednog uvida u prikupljenu dokumentaciju, dati doprinos utvrđivanju pravne valjanosti i sačiniti poseban izvještaj o predmetnim pravnim poslovima, koji će dostaviti gradonačelniku radi eventualnog daljeg procesuiranja. Komisija će izvještaj dostaviti u roku od 45 dana od formiranja”.

Sad da zavirimo u personalni sastav Komisije. Predsjednik je odbornik DPS-a Momčilo Vujošević, a njegov zamjenik biće Đorđe Suhih iz SDP-a. Članovi su i: Blažo Šaranović, Đorđina Lakić i Marija Đuričković – odbornici DPS-a.

Vujošević, Mugošin predsjednik odborničkog kluba Demokratske partije socijalista, jedan je od najlojalnijih i najodanijih kadrova bivšeg gradonačelnika, čijim poslovima se sada kani baviti. Direktor je JU Službeni list Crne Gore, a član je i Upravnog odbora Agencije za izgradnju i razvoj Glavnog grada. Prošle godine u imovinskom kartonu je notirao, navedimo samo to, dva podignuta kredita: u iznosu od 60.000 eura, sa rokom otplate od 20 godina, i drugi u iznosu od 10.000 eura, sa duplo kraćim rokom otplate.

Vujošević je prije nekoliko godina, koncem 2011. godine, bio u centru afere na gradskom nivou. Tada je bivši predsjednik Skupštine Glavnog grada, sadašnji ministar Raško Konjević rekao da će sačekati odgovor tužilaštva i MUP-a o tome da li su Službeni list, na čijem čelu je Vujošević, neka druga institucija ili pojedinac napravili krivično djelo time što je Konjevićev potpis objavljen u Službenom listu na Odluku o izboru gradonačelnika Mugoše. Nakon toga, Vujošević se branio da je, zapravo, riječ o tehničkoj grešci.

Vujošević je u javnosti prepoznat i kao jedan od najvatrenijih aktivista DPS-a u oponašanju retorike partijskog šefa Đukanovića. U toku predizborne kampanje zna da kaže: ,,Pozivom da se vaninstitucionalno djeluje i da se trenira strogoća prema nacionalnim manjinama predstavlja potiranje našeg najvećeg bogatstva, a istovremeno je i vrlo teško krivično djelo. Prizivanje beranskog scenarija u Podgorici je klasično podstrekivanje sa umišljajem građana na vršenje krivičnih djela. Crna Gora je pravna i demokratska država, što potvrđujemo statusom na putu ka Evropskoj uniji kroz uspješnu afirmaciju tih vrijednosti. To je i dokaz da smo u stanju da zakon primjenjujemo prema svakome jednako”. Naravno, Snimak je najbolji primjer jednakosti u njihovom pristupu.

Član Komisije je i depeesovac Blažo Šaranović. Direktor Vladine Uprave za imovinu je koncem prošle godine dospio u javnost u okviru sumnji da je zaposlio na desetine namještenika, mimo Zakona o državnim službenicima i namještenicama, što se našlo u nalazu Upravne inspekcije Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema uvidu inspektora, on je time napravio prekršaj iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, zbog čega je protiv njega podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Nakon objavljenih sumnji i nalaza, Šaranović, član Glavnog odbora podgoričkog DPS-a, nije odgovarao na pozive i pitanja dnevnika Vijesti, koja su proslijedili elektronskom poštom. Šaranović je ujedno i predsjednik UO JP Deponija.

Članovi Komisije su i Đorđina Lakić, direktorica Fonda za obeštećenje, te članica Javne ustanove Centar za socijalni rad. Tu je i mlada Marija Đuričković, sekretarka podgoričke asocijacije žena DPS-a, ŽAD-a.

Koliko je spremna da kritički opservira svoju partiju i njene funkcionere, pa i Mugošu, slikovito prikazuje dio njenog nastupa na jednoj od predizbornih konferencija DPS-a. Egzaltirano je komantarisala partijski slogan ,,Naprijed Crna Goro”: ,,Naprijed – N, kao nezavisnost; A, kao afirmacija; P, kao prosperitet; I, kao integracije; J, kao jednakost; E, kao ekonomija; i D, ne kao ‘dan D’, dragi moji, nego kao još jedan datum, jako bitan datum, u našem planeru uspješnosti.” Zaboravila je slovo „R” – nije strašno, živa riječ je u pitanju – baš ono „R” koje bi u vidu glagola ruinirati moglo najbolje opisati posljedice djelovanja njihove partije po društvo.

Prije nego je Komisija osnovana pojedini iz redova opozicije su prokomentarisali da njenim osnivanjem ne bi trebalo da se bavi Slavoljub Stijepović, već Skupština, što je, kako su kazali, bilo dogovoreno i koalicionim sporazumom između DPS-a i SDP-a. Demokratski front je optužio Stijepovića da je Komisiju formirao suprotno Statutu.

Odbornik DF-a Goran Radonjić, rekao je da Stijepović uzurpira vlast i preuzima ingerencije koje mu kao izvršnom organu ne pripadaju. „Umjesto da podnosi izvještaje odbornicima Skupštine koja ga bira, i koja ga razrješava ako procijeni da ne radi kako treba, gradonačelnik dovodi odbornike u položaj činovnika koji obavljaju savjetodavne poslove za njega. Prihvatanjem da učestvuju u takvoj Komisiji, odbornici DPS-a pristaju na obesmišljavanje institucije koju čine, a to je Skupština kao predstavnički organ građana”.

Radonjić je dodao da je naročito problematična i sporna uloga predsjednika Skupštine, Suhiha, koji je dužan da štiti dignitet institucije koju predstavlja. „Nedopustivo je da predsjednik Skupštine bude član Komisije koju formira gradonačelnik”.

Dok se Mugušini najlojalniji kadrovi bave Mugošinim nezakonitostima, bivši gradonačelnik očekuje da Vlada odobri predlog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija kojim je on jedan od više kadrovskih rješenja u diplomatiji, na poziciji ambasadora u Ljubljani.

Nakon formiranja ovakve Komisije, sa ovakvim kadrovskim rješenjima, kažu upućeni, Mugoša više mirno ne spava.

Komisija, uvreda za građane Podgorice

Proces preispitivanja pojedinih poslova bivšeg gradonačelnika Podgorice ima sve elemente parodije, ali ne i ozbiljne institucionalne, na zakonu zasnovane, procedure. Ideja da se formira Komisija kao proizvod političkog dogovora uvreda je za građane Podgorice i nastavak devastacije kontrolne uloge Skupštine Glavnog grada koja je bila i ostala primarno u službi verifikacije predloženih odluka i interesa gradonačelnika i vladajuće strukture, kaže za Monitor nekadašnji odbornik u Skupštini glavnog grada, viši pravni savjetnik u CGO-u Boris Marić.

,,U ovom slučaju dodatno zabrinjava činjenica da je potpredsjednik te političke Komisije, niko drugi nego Predsjednik Skupštine Glavnog grada. Ovo je pokazatelj da se ne shvata uloga Skupštine, potreba izgradnje kontrolnih mehanizama, da se na kraju preskače cio niz institucionalno-normativnih mogućnosti za provjeru pojedinih poslova bivšeg gradonačelnika, do mogućnosti da se VDT, koji posjeduje krivične prijave vezane upravo za pitanja koja su u polju interesovanja koalicione Komisije, pozabavi time kroz pokretanje predistražnih i istražnih radnji.

Treba posebno istaći mogućnost da se uradi sveobuhvatna revizija poslovanja Glavnog grada, da se sačinjeni izvještaj proslijedi odbornicima Skupštine Glavnog grada, da bude i tema jedne sjednice Skupštine, a posebno da se proslijedi VDT-u, ako ima indicija da je u raspolaganju imovinom i sredstvima Glavnog grada bilo zloupotreba. Ovo bi predstavljalo poštovanje zdrave logike, ali prvenstveno institucionalno-normativnih mogućnosti.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo