Povežite se sa nama

DRUŠTVO

O ZAKONITOSTI RADA BIVŠEG GRADONAČELNIKA PODGORICE: Mugošini o Mugoši

Objavljeno prije

na

Kada je, prošle godine, formirala vlast u Podgorici, tokom pregovora o postizbornoj koaliciji DPS-a i SDP-a jedna od glavnih tema bio je odlazeći gradonačelnik Miomir Mugoša, preispitivanje zakonitosti njegovog rada. Na tome je insistirao SDP. Prvi čovjek podgoričkog ogranka stranke Đorđe Suhih govorio je da će, ukoliko se utvrde nepravilnosti, tražiti odgovornost i sankcije. Premijer Milo Đukanović mislio je drugačije: ,,Bila bi krajnje pogrešna percepcija da se sada formira neka vlast koja će se baviti preispitivanjem prošlosti. DPS nema takvu ambiciju.”

Nakon što se pred i postizborna euforija slegla, postignut je kompromis. I to kakav: novi gradonačelnik Slavoljub Stijepović formirao je Komisiju za uvid u dokumentaciju i sačinjavanje izvještaja o pojedinim aktima donesenim iz nadležnosti gradonačelnika i Skupštine Glavnog grada, u periodu od 2007. do 2015. godine, za vrijeme Mugošinog drugog sedmogodišta. Caka je u sljedećem: od pet članova Komisije, četiri će biti iz redova DPS-a, a jedan iz SDP-a! I nijedan iz opozicije. Tako izgleda mjera kompromisa između DPS-a i SDP-a: SDP ultimativno traži Komisiju (nešto), medijski se predstavljaju kao borci za zajedničku stvar, kao ,,opozicija u vlasti”, pa potom dobiju traženu Komisiju (nešto), ali – Mugošinu, Migovu i Milovu. Idila.

Stijepović je u saopštenju demonstrirao (medijsku) strogoću, prema stranačkom drugu. Kazao je kako Komisija treba da doprinese ispitivanju pravne valjanosti dokumentacije i eventualnih štetnih posljedica po interese Glavnog grada, te da članovi treba da izvrše neposredan uvid u dokumentaciju koja se odnosi na prodaju zemljišta Glavnog grada preduzeću Carine i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno razgraničenje zemljišta između grada i KAP-a.

Naročito su javnosti zapali za oko, piše Stijepović, određeni pravni poslovi koji su se odnosili na otuđenje zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, razgraničenje nepokretnosti između Glavnog grada i drugih pravnih lica.

,,To je podrazumijevalo donošenje više akata, čije je usvajanje izazivalo sumnju dijela javnosti da su na taj način mogle nastati štetne posljedice po interese Glavnog grada. Zbog toga je obrazovana Komisija, koja će, na osnovu neposrednog uvida u prikupljenu dokumentaciju, dati doprinos utvrđivanju pravne valjanosti i sačiniti poseban izvještaj o predmetnim pravnim poslovima, koji će dostaviti gradonačelniku radi eventualnog daljeg procesuiranja. Komisija će izvještaj dostaviti u roku od 45 dana od formiranja”.

Sad da zavirimo u personalni sastav Komisije. Predsjednik je odbornik DPS-a Momčilo Vujošević, a njegov zamjenik biće Đorđe Suhih iz SDP-a. Članovi su i: Blažo Šaranović, Đorđina Lakić i Marija Đuričković – odbornici DPS-a.

Vujošević, Mugošin predsjednik odborničkog kluba Demokratske partije socijalista, jedan je od najlojalnijih i najodanijih kadrova bivšeg gradonačelnika, čijim poslovima se sada kani baviti. Direktor je JU Službeni list Crne Gore, a član je i Upravnog odbora Agencije za izgradnju i razvoj Glavnog grada. Prošle godine u imovinskom kartonu je notirao, navedimo samo to, dva podignuta kredita: u iznosu od 60.000 eura, sa rokom otplate od 20 godina, i drugi u iznosu od 10.000 eura, sa duplo kraćim rokom otplate.

Vujošević je prije nekoliko godina, koncem 2011. godine, bio u centru afere na gradskom nivou. Tada je bivši predsjednik Skupštine Glavnog grada, sadašnji ministar Raško Konjević rekao da će sačekati odgovor tužilaštva i MUP-a o tome da li su Službeni list, na čijem čelu je Vujošević, neka druga institucija ili pojedinac napravili krivično djelo time što je Konjevićev potpis objavljen u Službenom listu na Odluku o izboru gradonačelnika Mugoše. Nakon toga, Vujošević se branio da je, zapravo, riječ o tehničkoj grešci.

Vujošević je u javnosti prepoznat i kao jedan od najvatrenijih aktivista DPS-a u oponašanju retorike partijskog šefa Đukanovića. U toku predizborne kampanje zna da kaže: ,,Pozivom da se vaninstitucionalno djeluje i da se trenira strogoća prema nacionalnim manjinama predstavlja potiranje našeg najvećeg bogatstva, a istovremeno je i vrlo teško krivično djelo. Prizivanje beranskog scenarija u Podgorici je klasično podstrekivanje sa umišljajem građana na vršenje krivičnih djela. Crna Gora je pravna i demokratska država, što potvrđujemo statusom na putu ka Evropskoj uniji kroz uspješnu afirmaciju tih vrijednosti. To je i dokaz da smo u stanju da zakon primjenjujemo prema svakome jednako”. Naravno, Snimak je najbolji primjer jednakosti u njihovom pristupu.

Član Komisije je i depeesovac Blažo Šaranović. Direktor Vladine Uprave za imovinu je koncem prošle godine dospio u javnost u okviru sumnji da je zaposlio na desetine namještenika, mimo Zakona o državnim službenicima i namještenicama, što se našlo u nalazu Upravne inspekcije Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema uvidu inspektora, on je time napravio prekršaj iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, zbog čega je protiv njega podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Nakon objavljenih sumnji i nalaza, Šaranović, član Glavnog odbora podgoričkog DPS-a, nije odgovarao na pozive i pitanja dnevnika Vijesti, koja su proslijedili elektronskom poštom. Šaranović je ujedno i predsjednik UO JP Deponija.

Članovi Komisije su i Đorđina Lakić, direktorica Fonda za obeštećenje, te članica Javne ustanove Centar za socijalni rad. Tu je i mlada Marija Đuričković, sekretarka podgoričke asocijacije žena DPS-a, ŽAD-a.

Koliko je spremna da kritički opservira svoju partiju i njene funkcionere, pa i Mugošu, slikovito prikazuje dio njenog nastupa na jednoj od predizbornih konferencija DPS-a. Egzaltirano je komantarisala partijski slogan ,,Naprijed Crna Goro”: ,,Naprijed – N, kao nezavisnost; A, kao afirmacija; P, kao prosperitet; I, kao integracije; J, kao jednakost; E, kao ekonomija; i D, ne kao ‘dan D’, dragi moji, nego kao još jedan datum, jako bitan datum, u našem planeru uspješnosti.” Zaboravila je slovo „R” – nije strašno, živa riječ je u pitanju – baš ono „R” koje bi u vidu glagola ruinirati moglo najbolje opisati posljedice djelovanja njihove partije po društvo.

Prije nego je Komisija osnovana pojedini iz redova opozicije su prokomentarisali da njenim osnivanjem ne bi trebalo da se bavi Slavoljub Stijepović, već Skupština, što je, kako su kazali, bilo dogovoreno i koalicionim sporazumom između DPS-a i SDP-a. Demokratski front je optužio Stijepovića da je Komisiju formirao suprotno Statutu.

Odbornik DF-a Goran Radonjić, rekao je da Stijepović uzurpira vlast i preuzima ingerencije koje mu kao izvršnom organu ne pripadaju. „Umjesto da podnosi izvještaje odbornicima Skupštine koja ga bira, i koja ga razrješava ako procijeni da ne radi kako treba, gradonačelnik dovodi odbornike u položaj činovnika koji obavljaju savjetodavne poslove za njega. Prihvatanjem da učestvuju u takvoj Komisiji, odbornici DPS-a pristaju na obesmišljavanje institucije koju čine, a to je Skupština kao predstavnički organ građana”.

Radonjić je dodao da je naročito problematična i sporna uloga predsjednika Skupštine, Suhiha, koji je dužan da štiti dignitet institucije koju predstavlja. „Nedopustivo je da predsjednik Skupštine bude član Komisije koju formira gradonačelnik”.

Dok se Mugušini najlojalniji kadrovi bave Mugošinim nezakonitostima, bivši gradonačelnik očekuje da Vlada odobri predlog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija kojim je on jedan od više kadrovskih rješenja u diplomatiji, na poziciji ambasadora u Ljubljani.

Nakon formiranja ovakve Komisije, sa ovakvim kadrovskim rješenjima, kažu upućeni, Mugoša više mirno ne spava.

Komisija, uvreda za građane Podgorice

Proces preispitivanja pojedinih poslova bivšeg gradonačelnika Podgorice ima sve elemente parodije, ali ne i ozbiljne institucionalne, na zakonu zasnovane, procedure. Ideja da se formira Komisija kao proizvod političkog dogovora uvreda je za građane Podgorice i nastavak devastacije kontrolne uloge Skupštine Glavnog grada koja je bila i ostala primarno u službi verifikacije predloženih odluka i interesa gradonačelnika i vladajuće strukture, kaže za Monitor nekadašnji odbornik u Skupštini glavnog grada, viši pravni savjetnik u CGO-u Boris Marić.

,,U ovom slučaju dodatno zabrinjava činjenica da je potpredsjednik te političke Komisije, niko drugi nego Predsjednik Skupštine Glavnog grada. Ovo je pokazatelj da se ne shvata uloga Skupštine, potreba izgradnje kontrolnih mehanizama, da se na kraju preskače cio niz institucionalno-normativnih mogućnosti za provjeru pojedinih poslova bivšeg gradonačelnika, do mogućnosti da se VDT, koji posjeduje krivične prijave vezane upravo za pitanja koja su u polju interesovanja koalicione Komisije, pozabavi time kroz pokretanje predistražnih i istražnih radnji.

Treba posebno istaći mogućnost da se uradi sveobuhvatna revizija poslovanja Glavnog grada, da se sačinjeni izvještaj proslijedi odbornicima Skupštine Glavnog grada, da bude i tema jedne sjednice Skupštine, a posebno da se proslijedi VDT-u, ako ima indicija da je u raspolaganju imovinom i sredstvima Glavnog grada bilo zloupotreba. Ovo bi predstavljalo poštovanje zdrave logike, ali prvenstveno institucionalno-normativnih mogućnosti.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo