Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEPOTIZAM U RTCG: Happy TV

Objavljeno prije

na

Kada je stupio na dužnost generalnog direktora RTCG, 1. decembra 2011, Rade Vojvodić je izjavio da neće raditi ni po babu ni po stričevima. Ostalu rodbinu nije pominjao.

Vijesti su ove nedjelje objavile da je, od kada je direktor RTCG, Vojvodić zaposlio najmanje šest članova svoje porodice. Objelodanjeno je da je Vojvodić, na neodređeno vrijeme i bez prethodno raspisanog oglasa, zaposlio svog zeta Dragana Markovića, koji je u RTCG šef pravne službe, sestrića Čedomira Markovića, sestričnu Aleksandru Komšić, sestrinog zeta Vladana Kujovića, bratanića Danila Vojvodića i snahu Aleksandru Sekulić-Vojvodić.

Vojvodić nije demantovao ove tvrdnje, već se preko portala RTCG obrušio na, po njemu, specljalizovane grupe, koje primaju platu i imaju sve privilegije u RTCG, a godinama rade protiv interesa Javnog servisa: ,,One i danas pokušavaju da, širenjem glasina i dezinformacija, preko kontakata sa vlasnicima nekih privatnih medija, uspore dalji razvoj RTCG”.

Istakao je Vojvodić da je ,,suština da zaposli ljude koji su dokazani, sposobni i ispekli zanat, kao i da je Savjet RTCG odobrio njihovo angažovanje”. Članovi Savjeta koje je Monitor kontaktirao tvrde drugačije.

Predsjednik Savjeta RTCG Ivan Mitrović za Monitor kaže da ne zna li je Vojvodić odobrenje za ova zapošljenje dobio ranije, ali da mu odobrenje nije dao Savjet u novom sastavu, koji je izabran prošle jeseni. .

,,Ovaj Savjet nije dao to odobrenje. Savjet inače samo raspravlja o sistematizaciji i ako ima nekih promjena u okviru nje. O personalnim rješenjima se ne raspravlja”, kaže Mitrović.

,,Ni prethodni a ni aktuelni saziv Savjeta RTCG nije dao saglasnost na bilo koje personalno rješenje jer je to u isključivoj nadležnosti generalnog direktora”, kaže za Monitor član Savjeta RTCG Goran Đurović. On objašnjava da je zapošljavanje u RTCG isključiva odgovornost generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica a nadležnost Savjeta RTCG je usvajanje akta o sistematizaciji uključujući i opis radnih mjesta u javnom servisu.

,,Sa druge strane Savjet RTCG je kao i generalni direktor odgovoran za zakonitost u radu javnog servisa. Kritike i optužbe o nepotizmu i zapošljavanju mimo zakonskih procedura, koje podrazumijevaju javne konkurse, su pitanja kojim se Savjet RTCG mora baviti ukoliko želi da odgovorno radi svoj posao. Očekujem od predsjednika Savjeta RTCG da ovo pitanje stavi na dnevni red naredne sjednice ovog tijela”, navodi Đurović.

Vratimo se nepotizmu. U junu prošle godine Radomir Pejović, predsjednik Novog sindikata RTCG, podnio je krivičnu prijavu protiv Vojvodića. Pored brojnih nezakonitosti u njoj se navodi da Vojvodić zapošljava članove familije i prijatelje. Kao jedan od primjera navodi se i da je zaposlio zeta Dragana Markovića, na mjesto šefa Pravne službe RTCG.

Marković prati Vojvodića u svim njegovim poslovnim poduhvatima. U Vojvodićevoj firmi Montepano do 2006, uz Vojvodića i Zorana Jelića, DPS kadra, tada direktora Zavoda za zapošljavanje, Marković je bio član Odbora direktora. Kada je Vojvodić decembra 2011. napustio TV IN, za njegovog zamjenika izabran je Marković, koji je bio i član Odbora direktora firme IN CO iz Podgorice koja je stajala iza TV IN.

Zapošljavanje rodbine i prijatelja mimo pravila, Vojvodića prati od početka direktorovanja tzv. javnim servisom. Tek što je preuzeo mandat u martu 2012, Inspekcija rada je utvrdila da je Vojvodić bez objavljivanja oglasa uz još par sitnih nezakonitosti, zaposlio osmoro bivših radnika TV IN, uglavnom novinara. Vojvodić je to demantovao tvrdeći da nije pogriješio on nego inspekcija.

Vojvodić je poznat po tome da sa sobom vodi svoje ljude. Kada je 2001. osnovao TV IN sa Trećeg kanala RTCG poveo je novinare i dio tehnike. Ocijenjeno je da je tada opustošio RTCG – kadrovski, tehnički i finansijski.

Poznato je da su osnivanje prve digitalne televizije na Balkanu – TV IN, finansijski pomogli biznismeni bliski premijeru Milu Đukanoviću, dok su opremu obezbijedili tadašnji prvaci Telekoma. Kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić slovio je za neformalnog vlasnika TV IN-a.

Vojvodićeve veze sa vlašću sežu dotle da je bio vlasnik firme T-mobile, koja je u januaru 2007. osnovala Global Montenegro, kompaniju čiji je vlasnik Milo Đukanović. Optužbe da se nalazi u evidenciji DPS-a, među finansijerima vladajuće partije, demantovao je.

Kada je projekat TV IN propao, Vojvodić sa vraća u državni javni servis, i sa sobom vodi više od polovine radnog osoblja IN televizije. Ima onih koji sumnjaju da je Vojvodić sa sobom iz IN-a administrativno osoblje povukao preventivno. Da se prikriju tragovi kako su nastali milionski gubitci u ugašenoj TV IN.

Nakon godinu dana Vojvodićevog direktorovanja, pravnica u RTCG Mirjana Popović, iz Novog sindikata RTCG, sumirala je stanje: ,,On jeste otpustio 67 radnika, ali je zato doveo svoje miljenike iz TV IN, kao i svoju rodbinu i prijatelje. Zaposlio je i svoju snahu, koja je nakon nepun mjesec dana otišla na trudničko bolovanje.Takođe imamo primjera da je zaposlio radnike koji su već uzeli otpremninu od televizije iako to zakonski ne bi smio da radi”.

Preuzimajući mjesto generalnog direktora RTCG, Vojvodić je najavio da u državnoj televiziji može da ostane 450, od ukupno nešto više od 800 zaposlenih. Da bi u junu prošle godine Savjet RTCG prihvatio Vojvodićev predlog da Javni servis povećava broj radnika sa 649 na 715. Izašlo se u susret zapošljenima koji su trebali da ostanu bez posla jer je Vojvodić doveo desetine svojih novinara i tehničara sa ugašene TV IN. Uzalud je bilo što je u protekle dvije godine dato 700.000 eura za otpremnine da bi smanjio broj zaposlenih.

Početkom ovog mjeseca Vojvodić je precizirao da je u RTCG zapošljeno 720 radnika i da svi imaju rješenje na neodređeno. U okviru mjera štednje rukovodstvo RTCG umanjilo je zaposlenima januarsku platu, a ubuduće im neće biti posebno vrednovan rad u danima vikenda. ,,Građani ne plaćaju Javni servis da bi se nekome isplaćivale plate, već da bi imali uslugu na nivou”, poručio je zaposlenima Vojvodić.

,,Informativni program RTCG je partijski servis”, ocijenio je nedavno nivo usluge javnog servisa Ranko Krivokapić.

Za servisiranje partijskog servisa, samo za putovanja novinara po inostranstvu, dnevnice, taksi, rentakar, godišnje se daje pola miliona eura. Zato na tom servisu možemo uživati u dnevniku u kome se emituju šestominutni izvodi iz intervjua premijera Đukanovića.

,,Kada padnem u depresiju (egzistencijalnu) ja okrenem TV CG umjesto bensedina. Sve pozitivno, nema krize, najuspješniji u regionu, na pragu smo Evrope, nema korupcije, nepotizma, nezaposlenosti…” jedan je od karakterističnih osvrta na program RTCG na društvenim mrežama.

I sam Vojvodić je priznao da je informativni program najgledaniji u odnosu na ostale segmente, kojih uglavnom na javnom servisu nema. ,,Kada sam dolazio u RTCG, pojedinci su bili ‘zabrinuti’ da ću od Javnog servisa napraviti zabavnu televiziju. Upravo se desilo suprotno- programskih sadržaja zabavnog karaktera na našoj televiziji gotovo da i nema”, kazao je Vojvodić.

Ako se ne računa Dnevnik 1, 2 i 3.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo