Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEPOTIZAM U RTCG: Happy TV

Objavljeno prije

na

Kada je stupio na dužnost generalnog direktora RTCG, 1. decembra 2011, Rade Vojvodić je izjavio da neće raditi ni po babu ni po stričevima. Ostalu rodbinu nije pominjao.

Vijesti su ove nedjelje objavile da je, od kada je direktor RTCG, Vojvodić zaposlio najmanje šest članova svoje porodice. Objelodanjeno je da je Vojvodić, na neodređeno vrijeme i bez prethodno raspisanog oglasa, zaposlio svog zeta Dragana Markovića, koji je u RTCG šef pravne službe, sestrića Čedomira Markovića, sestričnu Aleksandru Komšić, sestrinog zeta Vladana Kujovića, bratanića Danila Vojvodića i snahu Aleksandru Sekulić-Vojvodić.

Vojvodić nije demantovao ove tvrdnje, već se preko portala RTCG obrušio na, po njemu, specljalizovane grupe, koje primaju platu i imaju sve privilegije u RTCG, a godinama rade protiv interesa Javnog servisa: ,,One i danas pokušavaju da, širenjem glasina i dezinformacija, preko kontakata sa vlasnicima nekih privatnih medija, uspore dalji razvoj RTCG”.

Istakao je Vojvodić da je ,,suština da zaposli ljude koji su dokazani, sposobni i ispekli zanat, kao i da je Savjet RTCG odobrio njihovo angažovanje”. Članovi Savjeta koje je Monitor kontaktirao tvrde drugačije.

Predsjednik Savjeta RTCG Ivan Mitrović za Monitor kaže da ne zna li je Vojvodić odobrenje za ova zapošljenje dobio ranije, ali da mu odobrenje nije dao Savjet u novom sastavu, koji je izabran prošle jeseni. .

,,Ovaj Savjet nije dao to odobrenje. Savjet inače samo raspravlja o sistematizaciji i ako ima nekih promjena u okviru nje. O personalnim rješenjima se ne raspravlja”, kaže Mitrović.

,,Ni prethodni a ni aktuelni saziv Savjeta RTCG nije dao saglasnost na bilo koje personalno rješenje jer je to u isključivoj nadležnosti generalnog direktora”, kaže za Monitor član Savjeta RTCG Goran Đurović. On objašnjava da je zapošljavanje u RTCG isključiva odgovornost generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica a nadležnost Savjeta RTCG je usvajanje akta o sistematizaciji uključujući i opis radnih mjesta u javnom servisu.

,,Sa druge strane Savjet RTCG je kao i generalni direktor odgovoran za zakonitost u radu javnog servisa. Kritike i optužbe o nepotizmu i zapošljavanju mimo zakonskih procedura, koje podrazumijevaju javne konkurse, su pitanja kojim se Savjet RTCG mora baviti ukoliko želi da odgovorno radi svoj posao. Očekujem od predsjednika Savjeta RTCG da ovo pitanje stavi na dnevni red naredne sjednice ovog tijela”, navodi Đurović.

Vratimo se nepotizmu. U junu prošle godine Radomir Pejović, predsjednik Novog sindikata RTCG, podnio je krivičnu prijavu protiv Vojvodića. Pored brojnih nezakonitosti u njoj se navodi da Vojvodić zapošljava članove familije i prijatelje. Kao jedan od primjera navodi se i da je zaposlio zeta Dragana Markovića, na mjesto šefa Pravne službe RTCG.

Marković prati Vojvodića u svim njegovim poslovnim poduhvatima. U Vojvodićevoj firmi Montepano do 2006, uz Vojvodića i Zorana Jelića, DPS kadra, tada direktora Zavoda za zapošljavanje, Marković je bio član Odbora direktora. Kada je Vojvodić decembra 2011. napustio TV IN, za njegovog zamjenika izabran je Marković, koji je bio i član Odbora direktora firme IN CO iz Podgorice koja je stajala iza TV IN.

Zapošljavanje rodbine i prijatelja mimo pravila, Vojvodića prati od početka direktorovanja tzv. javnim servisom. Tek što je preuzeo mandat u martu 2012, Inspekcija rada je utvrdila da je Vojvodić bez objavljivanja oglasa uz još par sitnih nezakonitosti, zaposlio osmoro bivših radnika TV IN, uglavnom novinara. Vojvodić je to demantovao tvrdeći da nije pogriješio on nego inspekcija.

Vojvodić je poznat po tome da sa sobom vodi svoje ljude. Kada je 2001. osnovao TV IN sa Trećeg kanala RTCG poveo je novinare i dio tehnike. Ocijenjeno je da je tada opustošio RTCG – kadrovski, tehnički i finansijski.

Poznato je da su osnivanje prve digitalne televizije na Balkanu – TV IN, finansijski pomogli biznismeni bliski premijeru Milu Đukanoviću, dok su opremu obezbijedili tadašnji prvaci Telekoma. Kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić slovio je za neformalnog vlasnika TV IN-a.

Vojvodićeve veze sa vlašću sežu dotle da je bio vlasnik firme T-mobile, koja je u januaru 2007. osnovala Global Montenegro, kompaniju čiji je vlasnik Milo Đukanović. Optužbe da se nalazi u evidenciji DPS-a, među finansijerima vladajuće partije, demantovao je.

Kada je projekat TV IN propao, Vojvodić sa vraća u državni javni servis, i sa sobom vodi više od polovine radnog osoblja IN televizije. Ima onih koji sumnjaju da je Vojvodić sa sobom iz IN-a administrativno osoblje povukao preventivno. Da se prikriju tragovi kako su nastali milionski gubitci u ugašenoj TV IN.

Nakon godinu dana Vojvodićevog direktorovanja, pravnica u RTCG Mirjana Popović, iz Novog sindikata RTCG, sumirala je stanje: ,,On jeste otpustio 67 radnika, ali je zato doveo svoje miljenike iz TV IN, kao i svoju rodbinu i prijatelje. Zaposlio je i svoju snahu, koja je nakon nepun mjesec dana otišla na trudničko bolovanje.Takođe imamo primjera da je zaposlio radnike koji su već uzeli otpremninu od televizije iako to zakonski ne bi smio da radi”.

Preuzimajući mjesto generalnog direktora RTCG, Vojvodić je najavio da u državnoj televiziji može da ostane 450, od ukupno nešto više od 800 zaposlenih. Da bi u junu prošle godine Savjet RTCG prihvatio Vojvodićev predlog da Javni servis povećava broj radnika sa 649 na 715. Izašlo se u susret zapošljenima koji su trebali da ostanu bez posla jer je Vojvodić doveo desetine svojih novinara i tehničara sa ugašene TV IN. Uzalud je bilo što je u protekle dvije godine dato 700.000 eura za otpremnine da bi smanjio broj zaposlenih.

Početkom ovog mjeseca Vojvodić je precizirao da je u RTCG zapošljeno 720 radnika i da svi imaju rješenje na neodređeno. U okviru mjera štednje rukovodstvo RTCG umanjilo je zaposlenima januarsku platu, a ubuduće im neće biti posebno vrednovan rad u danima vikenda. ,,Građani ne plaćaju Javni servis da bi se nekome isplaćivale plate, već da bi imali uslugu na nivou”, poručio je zaposlenima Vojvodić.

,,Informativni program RTCG je partijski servis”, ocijenio je nedavno nivo usluge javnog servisa Ranko Krivokapić.

Za servisiranje partijskog servisa, samo za putovanja novinara po inostranstvu, dnevnice, taksi, rentakar, godišnje se daje pola miliona eura. Zato na tom servisu možemo uživati u dnevniku u kome se emituju šestominutni izvodi iz intervjua premijera Đukanovića.

,,Kada padnem u depresiju (egzistencijalnu) ja okrenem TV CG umjesto bensedina. Sve pozitivno, nema krize, najuspješniji u regionu, na pragu smo Evrope, nema korupcije, nepotizma, nezaposlenosti…” jedan je od karakterističnih osvrta na program RTCG na društvenim mrežama.

I sam Vojvodić je priznao da je informativni program najgledaniji u odnosu na ostale segmente, kojih uglavnom na javnom servisu nema. ,,Kada sam dolazio u RTCG, pojedinci su bili ‘zabrinuti’ da ću od Javnog servisa napraviti zabavnu televiziju. Upravo se desilo suprotno- programskih sadržaja zabavnog karaktera na našoj televiziji gotovo da i nema”, kazao je Vojvodić.

Ako se ne računa Dnevnik 1, 2 i 3.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo