Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEPOTIZAM U RTCG: Happy TV

Objavljeno prije

na

Kada je stupio na dužnost generalnog direktora RTCG, 1. decembra 2011, Rade Vojvodić je izjavio da neće raditi ni po babu ni po stričevima. Ostalu rodbinu nije pominjao.

Vijesti su ove nedjelje objavile da je, od kada je direktor RTCG, Vojvodić zaposlio najmanje šest članova svoje porodice. Objelodanjeno je da je Vojvodić, na neodređeno vrijeme i bez prethodno raspisanog oglasa, zaposlio svog zeta Dragana Markovića, koji je u RTCG šef pravne službe, sestrića Čedomira Markovića, sestričnu Aleksandru Komšić, sestrinog zeta Vladana Kujovića, bratanića Danila Vojvodića i snahu Aleksandru Sekulić-Vojvodić.

Vojvodić nije demantovao ove tvrdnje, već se preko portala RTCG obrušio na, po njemu, specljalizovane grupe, koje primaju platu i imaju sve privilegije u RTCG, a godinama rade protiv interesa Javnog servisa: ,,One i danas pokušavaju da, širenjem glasina i dezinformacija, preko kontakata sa vlasnicima nekih privatnih medija, uspore dalji razvoj RTCG”.

Istakao je Vojvodić da je ,,suština da zaposli ljude koji su dokazani, sposobni i ispekli zanat, kao i da je Savjet RTCG odobrio njihovo angažovanje”. Članovi Savjeta koje je Monitor kontaktirao tvrde drugačije.

Predsjednik Savjeta RTCG Ivan Mitrović za Monitor kaže da ne zna li je Vojvodić odobrenje za ova zapošljenje dobio ranije, ali da mu odobrenje nije dao Savjet u novom sastavu, koji je izabran prošle jeseni. .

,,Ovaj Savjet nije dao to odobrenje. Savjet inače samo raspravlja o sistematizaciji i ako ima nekih promjena u okviru nje. O personalnim rješenjima se ne raspravlja”, kaže Mitrović.

,,Ni prethodni a ni aktuelni saziv Savjeta RTCG nije dao saglasnost na bilo koje personalno rješenje jer je to u isključivoj nadležnosti generalnog direktora”, kaže za Monitor član Savjeta RTCG Goran Đurović. On objašnjava da je zapošljavanje u RTCG isključiva odgovornost generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica a nadležnost Savjeta RTCG je usvajanje akta o sistematizaciji uključujući i opis radnih mjesta u javnom servisu.

,,Sa druge strane Savjet RTCG je kao i generalni direktor odgovoran za zakonitost u radu javnog servisa. Kritike i optužbe o nepotizmu i zapošljavanju mimo zakonskih procedura, koje podrazumijevaju javne konkurse, su pitanja kojim se Savjet RTCG mora baviti ukoliko želi da odgovorno radi svoj posao. Očekujem od predsjednika Savjeta RTCG da ovo pitanje stavi na dnevni red naredne sjednice ovog tijela”, navodi Đurović.

Vratimo se nepotizmu. U junu prošle godine Radomir Pejović, predsjednik Novog sindikata RTCG, podnio je krivičnu prijavu protiv Vojvodića. Pored brojnih nezakonitosti u njoj se navodi da Vojvodić zapošljava članove familije i prijatelje. Kao jedan od primjera navodi se i da je zaposlio zeta Dragana Markovića, na mjesto šefa Pravne službe RTCG.

Marković prati Vojvodića u svim njegovim poslovnim poduhvatima. U Vojvodićevoj firmi Montepano do 2006, uz Vojvodića i Zorana Jelića, DPS kadra, tada direktora Zavoda za zapošljavanje, Marković je bio član Odbora direktora. Kada je Vojvodić decembra 2011. napustio TV IN, za njegovog zamjenika izabran je Marković, koji je bio i član Odbora direktora firme IN CO iz Podgorice koja je stajala iza TV IN.

Zapošljavanje rodbine i prijatelja mimo pravila, Vojvodića prati od početka direktorovanja tzv. javnim servisom. Tek što je preuzeo mandat u martu 2012, Inspekcija rada je utvrdila da je Vojvodić bez objavljivanja oglasa uz još par sitnih nezakonitosti, zaposlio osmoro bivših radnika TV IN, uglavnom novinara. Vojvodić je to demantovao tvrdeći da nije pogriješio on nego inspekcija.

Vojvodić je poznat po tome da sa sobom vodi svoje ljude. Kada je 2001. osnovao TV IN sa Trećeg kanala RTCG poveo je novinare i dio tehnike. Ocijenjeno je da je tada opustošio RTCG – kadrovski, tehnički i finansijski.

Poznato je da su osnivanje prve digitalne televizije na Balkanu – TV IN, finansijski pomogli biznismeni bliski premijeru Milu Đukanoviću, dok su opremu obezbijedili tadašnji prvaci Telekoma. Kontroverzni srpski biznismen Stanko Subotić slovio je za neformalnog vlasnika TV IN-a.

Vojvodićeve veze sa vlašću sežu dotle da je bio vlasnik firme T-mobile, koja je u januaru 2007. osnovala Global Montenegro, kompaniju čiji je vlasnik Milo Đukanović. Optužbe da se nalazi u evidenciji DPS-a, među finansijerima vladajuće partije, demantovao je.

Kada je projekat TV IN propao, Vojvodić sa vraća u državni javni servis, i sa sobom vodi više od polovine radnog osoblja IN televizije. Ima onih koji sumnjaju da je Vojvodić sa sobom iz IN-a administrativno osoblje povukao preventivno. Da se prikriju tragovi kako su nastali milionski gubitci u ugašenoj TV IN.

Nakon godinu dana Vojvodićevog direktorovanja, pravnica u RTCG Mirjana Popović, iz Novog sindikata RTCG, sumirala je stanje: ,,On jeste otpustio 67 radnika, ali je zato doveo svoje miljenike iz TV IN, kao i svoju rodbinu i prijatelje. Zaposlio je i svoju snahu, koja je nakon nepun mjesec dana otišla na trudničko bolovanje.Takođe imamo primjera da je zaposlio radnike koji su već uzeli otpremninu od televizije iako to zakonski ne bi smio da radi”.

Preuzimajući mjesto generalnog direktora RTCG, Vojvodić je najavio da u državnoj televiziji može da ostane 450, od ukupno nešto više od 800 zaposlenih. Da bi u junu prošle godine Savjet RTCG prihvatio Vojvodićev predlog da Javni servis povećava broj radnika sa 649 na 715. Izašlo se u susret zapošljenima koji su trebali da ostanu bez posla jer je Vojvodić doveo desetine svojih novinara i tehničara sa ugašene TV IN. Uzalud je bilo što je u protekle dvije godine dato 700.000 eura za otpremnine da bi smanjio broj zaposlenih.

Početkom ovog mjeseca Vojvodić je precizirao da je u RTCG zapošljeno 720 radnika i da svi imaju rješenje na neodređeno. U okviru mjera štednje rukovodstvo RTCG umanjilo je zaposlenima januarsku platu, a ubuduće im neće biti posebno vrednovan rad u danima vikenda. ,,Građani ne plaćaju Javni servis da bi se nekome isplaćivale plate, već da bi imali uslugu na nivou”, poručio je zaposlenima Vojvodić.

,,Informativni program RTCG je partijski servis”, ocijenio je nedavno nivo usluge javnog servisa Ranko Krivokapić.

Za servisiranje partijskog servisa, samo za putovanja novinara po inostranstvu, dnevnice, taksi, rentakar, godišnje se daje pola miliona eura. Zato na tom servisu možemo uživati u dnevniku u kome se emituju šestominutni izvodi iz intervjua premijera Đukanovića.

,,Kada padnem u depresiju (egzistencijalnu) ja okrenem TV CG umjesto bensedina. Sve pozitivno, nema krize, najuspješniji u regionu, na pragu smo Evrope, nema korupcije, nepotizma, nezaposlenosti…” jedan je od karakterističnih osvrta na program RTCG na društvenim mrežama.

I sam Vojvodić je priznao da je informativni program najgledaniji u odnosu na ostale segmente, kojih uglavnom na javnom servisu nema. ,,Kada sam dolazio u RTCG, pojedinci su bili ‘zabrinuti’ da ću od Javnog servisa napraviti zabavnu televiziju. Upravo se desilo suprotno- programskih sadržaja zabavnog karaktera na našoj televiziji gotovo da i nema”, kazao je Vojvodić.

Ako se ne računa Dnevnik 1, 2 i 3.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo