Povežite se sa nama

DRUŠTVO

O SMRTI BEBA U KCCG, OPET: Ko je odgovoran

Objavljeno prije

na

Nakon iscrpnog istraživanja, u tekstu Zašto su umrle dvije bebe (Monitor, 16. januar), iznijeli smo sumnju u nesavjesno liječenje u KCCG, ali i brojne kontradiktornosti, u vezi sa porođajem koji se dogodio 9. maja 2013. godine. Podsjetimo: trudnica (insistirala na anonimnosti) u osmom i po mjesecu trudnoće (34 nedjelja), primljena je u KCCG, a tri dana kasnije njeni sinovi, blizanci, umrli su tokom porođaja. Niko joj, do danas, nije odgovorio zašto su umrle bebe, naročito imajući u vidu činjenicu da nalaz obducenta Filipa Vukmirovića pokazuje da nijesu nađene anomalije niti plodova, niti posteljice!

Naveli smo: iako je riječ o rijetkoj, visokorizičnoj trudnoći – javlja se u 35.000 do 60.000 slučajeva – monohorionskoj i monoamnionskoj (bebe nijesu odvojene opnom), za koju se u skladu sa stavovima struke preporučuje prijevremeni carski rez, trudnica nije porođena na taj način. Porađao ju je Predrag Jovović. Nakon što smo mu, prije objavljivanja teksta, dva puta, proslijedili pitanja – zašto pacijentkinja nije porođena carskim rezom i koji je uzrok smrti beba – nije odgovorio. Nakon objavljenog teksta, i našeg ponovnog insistiranja na odgovorima, oglasio se (integralni tekst odgovora smo objavili).

Ključna teza u Jovovićevom odgovoru glasi da je prvi put pacijentkinju pregledao u porodilištu nakon preuzimanja dežurstva, te da je tada konstatovao da bebe nijesu žive.

Pacijentkinja, u ispovijesti Monitoru, tvrdi drugačije – da je doktor Jovović više puta tokom dana posjećivao u porodilištu, i to prvi put nedugo nakon što je došla u taj dio GAK-a, prijepodne, što znači da je morao biti upoznat sa njenim stanjem!

Ali, krenimo redom, precizno. U otpusonoj listi piše „Vodenjak spontano rupturiran u 16.00h, plodova voda bistra, dilatacija materičnog ušća 7 cm obilna plodova voda. CTG-om nakon toga srčani tonovi se ne registruju kod oba ploda. Stimuliše se porođaj Syntocininom. I u 17.24 uslijedi porođaj prvog mrtvog ploda…”

Otpusna lista (koju potpisuje i načelnica GAK Snežana Crnogorac) ne nudi precizan odgovor na pitanje – u koliko sati su tačno prestala da kucaju srca beba. Jedino što piše jeste „nakon toga”, nakon pucanja vodenjaka, dakle: nakon 16.00 sati. Kako je u 17.24 „uslijedio porođaj prvog mrtvog ploda”, jasno je da su srca prestala da kucaju u periodu od pucanja vodenjaka do porođaja, tj. negdje u (dugom) periodu od 16.00 do 17.24. Doktor kaže i to „da se pacijentkinja porodila više od sat i petnaest minuta nakon postavljanja dijagnoze”, što znači da su, po njemu, srca prestala da kucaju u 16.09 minuta (ili ranije), devet minuta nakon pucanja vodenjaka.

Ako taj doktorov podatak uzmemo kao relevantan, da su bebe umrle u 16 sati i 9 minuta, ili koji minut ranije – iako majka, u ispovijesti Monitoru, tvrdi da su srca beba prestala da kucaju nekoliko minuta prije porođaja prvog mrtvog ploda (!) – to znači da je doktor Jovović, prema njegovim riječima – prvi put pacijentkinju pregledao (u porodilištu, nakon preuzimanja dežurstva, nakon što su bebe već bile mrtve) nakon 16 sati i 9 minuta. To, imajući u vidu njegove odgovore, takođe znači da je negdje u to vrijeme i preuzeo dežurstvo.

Prema podacima Monitora, dežurstvo se na toj klinici KCCG, kao i na skoro svim klinikama, preuzima nakon kraja ,,prve smjene”, u 15.00h.

Kako smo konstatovali, majka tvrdi suprotno, navodeći i jedan veoma čudan detalj.

,,Nakon jutarnje vizite, 9. maja, poveli su me u Porodilište. Poslije nekog vremena, možda sat, posjetio me je doktor Jovović. Nakon nekog vremena doktor Jovović se vratio, a ja sam već ponovo bila legla, uključili su me na CTG. Prišao je mom krevetu, rekao mi da ništa ne brinem, okrenuo se i pri izlasku iz prostorije kazao, pred babicama: „Nijesi zaslužila da te ja porađam, a ti dobro znaš zašto. Do danas mi je ostalo nejasno šta je time doktor želio da mi poruči.” Nijesu to bili jedini kontakti sa doktorom, priča: „Potom su mi, oko 14.00 sati, uzeli krv, a ja sam doktora Jovovića zamolila da me porodi carskim putem, jer nijesam više mogla da trpim bolove.”

Pitali smo doktora Jovovića: kada je na dan porođaja prvi put imao susret sa trudnicom (ne misli se na pregled već samo na susret) i u koliko sati mu je počelo dežurstvo? Da li je on kao ljekar koji je porodio trudnicu bio lice koje odlučuje da li će to biti carskim rezom ili vaginalno, ili je to bio dužan da mu naredi neko drugi – ljekar koji je pratio trudnoću ili možda desetak ljekara koji su je, kako Jovović u odgovoru Monitoru tvrdi, pregledali ranije u bolnici?

Pitali smo ga i – ako je postojalo lice koje je bilo dužno da donese takvu odluku i izda mu naređenje kako da je porodi, da nam navede ko je ta osoba. Da li je on bio zadužen da porodi trudnicu i ako nije, ko je? Da li je on bio zadužen da prati zdravstveno stanje trudnice po prijemu u porodilište i ako nije, ko je? Od kojeg ljekara je preuzeo dežurstvo? Nije odgovorio.

Da li sve to znači – ako je tačna Jovovićeva tvrdnja da su bebe bile mrtve kada je on započeo porođaj – da je trudnica sa visokorizičnom trudnoćom, za koju su – kako je izjavio ljekar – znali i drugi ljekari, bila u porodilištu bez ljekarskog nadzora, a da se ljekar pojavio tek pošto su djeca umrla? Svi događaji su se odigrali u porodilištu u kojem je visokorizična trudnica prebačena upravo da bi bila pod ljekarskim nadzorom!

Postavili smo mu i ova pitanja: zbog čega je pacijentkinji tokom jedne od posjeta toga dana poručio: „Nijesi zaslužila da te ja porađam, a ti dobro znaš zašto”? Šta je želio time da joj poruči? Zatim: koji je uzrok smrti beba? Kakva je bila posteljica (trudnoća): monoamnionska ili biamnionska? Nije odgovorio.

Zatim smo većinu navedenih pitanja proslijedili načelnici (i tada, i sada) GAK-a, Snežani Crnogorac. Pitali smo je i: u koliko sati je ljekar Predrag Jovović na dan porođaja trudnice preuzeo dežurstvo? U koliko sati su prestala da kucaju srca beba? Zašto u Otpusnoj listi ne stoji taj podatak? Pa: na osnovu izloženog (odgovora doktora Jovovića) može se zaključiti da je pacijentkinja sa visokorizičnom trudnoćom bila bez ikakvog ljekarskog nadzora, pa čak i posle pucanja vodenjaka i da je ljekar došao kod nje tek kad su djeca već bila mrtva. Kako je to moguće? Šta je preduzela ili šta će, kao rukovodilac odjeljenja, preduzeti u ovom pogledu?

Nije odgovorila, osim što smo iz KCCG, dobili ovo: „Snežana Crnogorac je rekala da Vam je već odgovorila na sva medicinski relevantna pitanja za javnost, navodeći da je pacijentkinja bila pod ljekarskim nadzorom sve vrijeme u toku hospitalizacije. Za sva ostala pitanja na raspolaganju je zvaničnim stručnim institucijama.” Iako je riječ o izbjegavanju suštinskih pitanja, važno: i na ta, ranija, ,,medicinski relevantna pitanja” – što smo prezentovali u prethodnom tekstu – prema stručnjacima koje je konsultovao Monitor, odgovorila je kontradiktorno i – neistinito.

Pitanja smo poslali i doktorici Snežani Raspopović, načelnici Patologije trudnoće, gdje je pacijentkinja bila puna tri dana prije porođaja, tokom kojih nije porođena carskim rezom, iako je morala – onako kako preporučuje struka. Pitali smo je: koji doktori su, poimenice, pregledali pacijentkinju tokom tri dana koliko je bila na Patologiji trudnoće? Koji doktor je bio u posljednjoj viziti, nakon čega je prebačena u Porodilište? Kao ni za potrebe prethodnog teksta, nije odgovorila ništa.

Zatim smo direktoru KCCG Milanu Mijoviću proslijedili sva važna, gore navedena pitanja, koja smo postavili i doktoru Jovoviću, ali i načelnici Snežani Crnogorac. Pitali smo još i: zbog čega doktorica Raspopović ćuti na naša pitanja, ali i – kako to da doktorica Crnogorac tvrdi da je trudnoća bila monohorionska i biamnionska, što stoji i u Otpusnoj listi koju ona potpisuje, a trudnoća je bila monohorionska i monoamnionska, što potvrđuju ultrazvučni pregledi i obducent? I ovo: šta ste, kao rukovodilac ustanove, preduzeli ili ćete preduzeti da bi se utvrdilo činjenično stanje i preduzele, eventualne, mjere protiv odgovornih?

Odgovorio je: ,,Kao direktor KCCG, u skladu sa svojim ovlašćenjima i obavezama, svaki predmet koji iziskuje dodatno ispitivanje, dužan sam procesuirati prema zaposlenima KCCG i nakon dobijanja izjašnjenja, sprovesti postupke u skladu sa zakonom. Vaš zahtjev za izjašnjenjem u slučaju porođaja sam uredno procesuirao i nakon dobijanja potrebne dokumentacije i izjašnjenja ordinirajućih ljekara, ću uputiti Komisiji za kontrolu kvaliteta KCCG, a nakon izvještaja Komisije procedure u skladu sa zakonom. Takođe moram napomenuti da ne posjedujem zvaničnu dokumentaciju od suda, da je navedeni slučaj procesuiran i samim tim su sve aktivnosti pokrenute na osnovu Vaše inicijative i pitanja. Nakon završene analize, u pisanoj formi ćete dobiti izvještaj Direktora KCCG o preduzetim radnjama. Pristalica sam prakse, da sva nejasna stanja i sve nejasne slučajeve u svim strukturama društva treba da rješavaju institucije sistema, u okviru svojih ovlašćenja.”

I Ljekarsku komoru smo pitali šta će preduzeti povodom ovog događaja kako bi se utvrdilo činjenično stanje i preduzele eventualne disciplinske mjere. Prvi čovjek Komore Đoko Jočić odgovorio je „da Ljekarska komora Crne Gore nije upoznata sa slučajem”! Pa dodao: ,,Ukoliko Komora dobije pritužbu od strane porodice preminulih beba, shodno zakonu i normativnim aktima Komore, pokrenuće postupak radi utvrđivanja odgovornosti.” Kao da sumnje koje iznosi Monitor nijesu dovoljne!?

Pitanja smo proslijedili i Ministarstvu zdravlja. Nijesu odgovorili.

Javnost i majka traže odgovor: zašto su umrle dvije bebe?

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo