Povežite se sa nama

DRUŠTVO

O SMRTI BEBA U KCCG, OPET: Ko je odgovoran

Objavljeno prije

na

Nakon iscrpnog istraživanja, u tekstu Zašto su umrle dvije bebe (Monitor, 16. januar), iznijeli smo sumnju u nesavjesno liječenje u KCCG, ali i brojne kontradiktornosti, u vezi sa porođajem koji se dogodio 9. maja 2013. godine. Podsjetimo: trudnica (insistirala na anonimnosti) u osmom i po mjesecu trudnoće (34 nedjelja), primljena je u KCCG, a tri dana kasnije njeni sinovi, blizanci, umrli su tokom porođaja. Niko joj, do danas, nije odgovorio zašto su umrle bebe, naročito imajući u vidu činjenicu da nalaz obducenta Filipa Vukmirovića pokazuje da nijesu nađene anomalije niti plodova, niti posteljice!

Naveli smo: iako je riječ o rijetkoj, visokorizičnoj trudnoći – javlja se u 35.000 do 60.000 slučajeva – monohorionskoj i monoamnionskoj (bebe nijesu odvojene opnom), za koju se u skladu sa stavovima struke preporučuje prijevremeni carski rez, trudnica nije porođena na taj način. Porađao ju je Predrag Jovović. Nakon što smo mu, prije objavljivanja teksta, dva puta, proslijedili pitanja – zašto pacijentkinja nije porođena carskim rezom i koji je uzrok smrti beba – nije odgovorio. Nakon objavljenog teksta, i našeg ponovnog insistiranja na odgovorima, oglasio se (integralni tekst odgovora smo objavili).

Ključna teza u Jovovićevom odgovoru glasi da je prvi put pacijentkinju pregledao u porodilištu nakon preuzimanja dežurstva, te da je tada konstatovao da bebe nijesu žive.

Pacijentkinja, u ispovijesti Monitoru, tvrdi drugačije – da je doktor Jovović više puta tokom dana posjećivao u porodilištu, i to prvi put nedugo nakon što je došla u taj dio GAK-a, prijepodne, što znači da je morao biti upoznat sa njenim stanjem!

Ali, krenimo redom, precizno. U otpusonoj listi piše „Vodenjak spontano rupturiran u 16.00h, plodova voda bistra, dilatacija materičnog ušća 7 cm obilna plodova voda. CTG-om nakon toga srčani tonovi se ne registruju kod oba ploda. Stimuliše se porođaj Syntocininom. I u 17.24 uslijedi porođaj prvog mrtvog ploda…”

Otpusna lista (koju potpisuje i načelnica GAK Snežana Crnogorac) ne nudi precizan odgovor na pitanje – u koliko sati su tačno prestala da kucaju srca beba. Jedino što piše jeste „nakon toga”, nakon pucanja vodenjaka, dakle: nakon 16.00 sati. Kako je u 17.24 „uslijedio porođaj prvog mrtvog ploda”, jasno je da su srca prestala da kucaju u periodu od pucanja vodenjaka do porođaja, tj. negdje u (dugom) periodu od 16.00 do 17.24. Doktor kaže i to „da se pacijentkinja porodila više od sat i petnaest minuta nakon postavljanja dijagnoze”, što znači da su, po njemu, srca prestala da kucaju u 16.09 minuta (ili ranije), devet minuta nakon pucanja vodenjaka.

Ako taj doktorov podatak uzmemo kao relevantan, da su bebe umrle u 16 sati i 9 minuta, ili koji minut ranije – iako majka, u ispovijesti Monitoru, tvrdi da su srca beba prestala da kucaju nekoliko minuta prije porođaja prvog mrtvog ploda (!) – to znači da je doktor Jovović, prema njegovim riječima – prvi put pacijentkinju pregledao (u porodilištu, nakon preuzimanja dežurstva, nakon što su bebe već bile mrtve) nakon 16 sati i 9 minuta. To, imajući u vidu njegove odgovore, takođe znači da je negdje u to vrijeme i preuzeo dežurstvo.

Prema podacima Monitora, dežurstvo se na toj klinici KCCG, kao i na skoro svim klinikama, preuzima nakon kraja ,,prve smjene”, u 15.00h.

Kako smo konstatovali, majka tvrdi suprotno, navodeći i jedan veoma čudan detalj.

,,Nakon jutarnje vizite, 9. maja, poveli su me u Porodilište. Poslije nekog vremena, možda sat, posjetio me je doktor Jovović. Nakon nekog vremena doktor Jovović se vratio, a ja sam već ponovo bila legla, uključili su me na CTG. Prišao je mom krevetu, rekao mi da ništa ne brinem, okrenuo se i pri izlasku iz prostorije kazao, pred babicama: „Nijesi zaslužila da te ja porađam, a ti dobro znaš zašto. Do danas mi je ostalo nejasno šta je time doktor želio da mi poruči.” Nijesu to bili jedini kontakti sa doktorom, priča: „Potom su mi, oko 14.00 sati, uzeli krv, a ja sam doktora Jovovića zamolila da me porodi carskim putem, jer nijesam više mogla da trpim bolove.”

Pitali smo doktora Jovovića: kada je na dan porođaja prvi put imao susret sa trudnicom (ne misli se na pregled već samo na susret) i u koliko sati mu je počelo dežurstvo? Da li je on kao ljekar koji je porodio trudnicu bio lice koje odlučuje da li će to biti carskim rezom ili vaginalno, ili je to bio dužan da mu naredi neko drugi – ljekar koji je pratio trudnoću ili možda desetak ljekara koji su je, kako Jovović u odgovoru Monitoru tvrdi, pregledali ranije u bolnici?

Pitali smo ga i – ako je postojalo lice koje je bilo dužno da donese takvu odluku i izda mu naređenje kako da je porodi, da nam navede ko je ta osoba. Da li je on bio zadužen da porodi trudnicu i ako nije, ko je? Da li je on bio zadužen da prati zdravstveno stanje trudnice po prijemu u porodilište i ako nije, ko je? Od kojeg ljekara je preuzeo dežurstvo? Nije odgovorio.

Da li sve to znači – ako je tačna Jovovićeva tvrdnja da su bebe bile mrtve kada je on započeo porođaj – da je trudnica sa visokorizičnom trudnoćom, za koju su – kako je izjavio ljekar – znali i drugi ljekari, bila u porodilištu bez ljekarskog nadzora, a da se ljekar pojavio tek pošto su djeca umrla? Svi događaji su se odigrali u porodilištu u kojem je visokorizična trudnica prebačena upravo da bi bila pod ljekarskim nadzorom!

Postavili smo mu i ova pitanja: zbog čega je pacijentkinji tokom jedne od posjeta toga dana poručio: „Nijesi zaslužila da te ja porađam, a ti dobro znaš zašto”? Šta je želio time da joj poruči? Zatim: koji je uzrok smrti beba? Kakva je bila posteljica (trudnoća): monoamnionska ili biamnionska? Nije odgovorio.

Zatim smo većinu navedenih pitanja proslijedili načelnici (i tada, i sada) GAK-a, Snežani Crnogorac. Pitali smo je i: u koliko sati je ljekar Predrag Jovović na dan porođaja trudnice preuzeo dežurstvo? U koliko sati su prestala da kucaju srca beba? Zašto u Otpusnoj listi ne stoji taj podatak? Pa: na osnovu izloženog (odgovora doktora Jovovića) može se zaključiti da je pacijentkinja sa visokorizičnom trudnoćom bila bez ikakvog ljekarskog nadzora, pa čak i posle pucanja vodenjaka i da je ljekar došao kod nje tek kad su djeca već bila mrtva. Kako je to moguće? Šta je preduzela ili šta će, kao rukovodilac odjeljenja, preduzeti u ovom pogledu?

Nije odgovorila, osim što smo iz KCCG, dobili ovo: „Snežana Crnogorac je rekala da Vam je već odgovorila na sva medicinski relevantna pitanja za javnost, navodeći da je pacijentkinja bila pod ljekarskim nadzorom sve vrijeme u toku hospitalizacije. Za sva ostala pitanja na raspolaganju je zvaničnim stručnim institucijama.” Iako je riječ o izbjegavanju suštinskih pitanja, važno: i na ta, ranija, ,,medicinski relevantna pitanja” – što smo prezentovali u prethodnom tekstu – prema stručnjacima koje je konsultovao Monitor, odgovorila je kontradiktorno i – neistinito.

Pitanja smo poslali i doktorici Snežani Raspopović, načelnici Patologije trudnoće, gdje je pacijentkinja bila puna tri dana prije porođaja, tokom kojih nije porođena carskim rezom, iako je morala – onako kako preporučuje struka. Pitali smo je: koji doktori su, poimenice, pregledali pacijentkinju tokom tri dana koliko je bila na Patologiji trudnoće? Koji doktor je bio u posljednjoj viziti, nakon čega je prebačena u Porodilište? Kao ni za potrebe prethodnog teksta, nije odgovorila ništa.

Zatim smo direktoru KCCG Milanu Mijoviću proslijedili sva važna, gore navedena pitanja, koja smo postavili i doktoru Jovoviću, ali i načelnici Snežani Crnogorac. Pitali smo još i: zbog čega doktorica Raspopović ćuti na naša pitanja, ali i – kako to da doktorica Crnogorac tvrdi da je trudnoća bila monohorionska i biamnionska, što stoji i u Otpusnoj listi koju ona potpisuje, a trudnoća je bila monohorionska i monoamnionska, što potvrđuju ultrazvučni pregledi i obducent? I ovo: šta ste, kao rukovodilac ustanove, preduzeli ili ćete preduzeti da bi se utvrdilo činjenično stanje i preduzele, eventualne, mjere protiv odgovornih?

Odgovorio je: ,,Kao direktor KCCG, u skladu sa svojim ovlašćenjima i obavezama, svaki predmet koji iziskuje dodatno ispitivanje, dužan sam procesuirati prema zaposlenima KCCG i nakon dobijanja izjašnjenja, sprovesti postupke u skladu sa zakonom. Vaš zahtjev za izjašnjenjem u slučaju porođaja sam uredno procesuirao i nakon dobijanja potrebne dokumentacije i izjašnjenja ordinirajućih ljekara, ću uputiti Komisiji za kontrolu kvaliteta KCCG, a nakon izvještaja Komisije procedure u skladu sa zakonom. Takođe moram napomenuti da ne posjedujem zvaničnu dokumentaciju od suda, da je navedeni slučaj procesuiran i samim tim su sve aktivnosti pokrenute na osnovu Vaše inicijative i pitanja. Nakon završene analize, u pisanoj formi ćete dobiti izvještaj Direktora KCCG o preduzetim radnjama. Pristalica sam prakse, da sva nejasna stanja i sve nejasne slučajeve u svim strukturama društva treba da rješavaju institucije sistema, u okviru svojih ovlašćenja.”

I Ljekarsku komoru smo pitali šta će preduzeti povodom ovog događaja kako bi se utvrdilo činjenično stanje i preduzele eventualne disciplinske mjere. Prvi čovjek Komore Đoko Jočić odgovorio je „da Ljekarska komora Crne Gore nije upoznata sa slučajem”! Pa dodao: ,,Ukoliko Komora dobije pritužbu od strane porodice preminulih beba, shodno zakonu i normativnim aktima Komore, pokrenuće postupak radi utvrđivanja odgovornosti.” Kao da sumnje koje iznosi Monitor nijesu dovoljne!?

Pitanja smo proslijedili i Ministarstvu zdravlja. Nijesu odgovorili.

Javnost i majka traže odgovor: zašto su umrle dvije bebe?

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo