Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIVATIZACIJA JADRANSKOG BRODOGRADILIŠTA: Stečaj po mjeri kupca

Objavljeno prije

na

Privatizacija Jadranskog Brodogradilišta Bijela(JBB), prema sumnjama predstavnika Sindikata toga preduzeća, poslije četiri neuspjela tendera pretvara se u klasičnu namještaljku kakvu smo do sada mnogo puta gledali u Crnoj Gori.

Ovoga puta ,,sretni dobitnik” je holandski Damen, odnosno kompanija Adriatic Marinas-Porto Montenegro čiji su Holanđani partner u ovom poslu.

,,Tender za prodaju većinskog dijela akcija je propao, jer jedina ponuda pristigla od kompanije Damen nije ispunjavala uslove postavljene javnim oglasom. Ono što je Tenderska komisija potom uradila jeste da je nastavila pregovore sa Damenom povinujući se skoro svim uslovima koje su oni ponudili, a koji su kao rezultat imali prodaju imovine Brodogradilišta, a ne prodaju akcija preduzeća”, objašnjavaju za Monitor predstavnici Sindikata JBB.

U Sindikatu ukazuju da bi, s obzirom na to da su drastično izmijenjeni uslovi privatizacije, tj. prodaje Brodogradilišta, bilo logično da se raspiše novi tender. To se nije desilo, što, po njihovom mišljenju budi sumnje da se posao namješta Damenu.

Takav plan, smatraju, jedino se i mogao sprovesti uvođenjem programiranog stečaja u JBB, jer je Damenova ponuda da za imovinu Brodogradilišta plati sedam miliona eura i investicioni program od 20 miliona kojim će u roku od tri godine Bijelu iz brodogradilišta koje se bavi remontom trgovačke flote, pretvoriti u remontni centar za mega i superjahte, veoma mala.

Zato su se radnici i sindikalci protivili ovakvoj vrsti privatizacije. Predstavnici Sindikata JBB su zauzeli jedinstven stav da ne podržavaju predlog Tenderske komisije upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte da se sprovede prodaja imovine Brodogradilišta kroz programirani stečaj, već da se to uradi kroz prodaju većinskog dijela državnih akcija. Sa tim stavom su upoznali sve relevantne državne adrese, zahtijevajući da i Sindikat bude aktivno uključen u proces privatizacije Brodogradilišta.

,,Mi smo doduše dobijali neke informacije, koje su više bile mrvice sa stola, ali uključivanje u cijeli proces je nešto sasvim drugo. Do koje mjere ide ignorantski odnos Savjeta za privatizaciju prema Sindikatu može se vidjeti i iz toga da su odbili naš zahtjev za slobodan pristup informacijama sa sjednice Savjeta od 21. oktobra prošle godine gdje smo tražili na uvid stenogram, video ili audio zapis sa Sjednice u dijelu koji se odnosi na Brodogradilište”, kažu u Sindikatu Brodogradilišta.

Oni tvrde da je dio plana i izmjena koncesionog ugovora između Lučke uprave Crne Gore i preduzeća Jadransko brodogradilište Bijela. Ugovor je stupio na snagu 1. januara 2011. godine, ali je Aneksom II, koji je početkom mjeseca i usvojen, novom koncesionaru omogućen traženi minimalni rok trajanja koncesije od 45 godina, iako važeći Zakon o lukama dozvoljava maksimalno trajanje koncesije od 30 godina. Na taj način za korišćenje oko 130 hiljada kvadrata kopna i 281 hiljadu kvadrata akvatorijuma, koncesionar je dužan da do 2055. godine, plaća godišnju nadoknadu od 102.302 eura, pri čemu ima tri godine grejs perioda od datuma stupanja ugovora na snagu. Uz to dokumentima koja su pripremljena za novog vlasnika, mijenjaju se drastično i statusi radnika i njihova prava.

Status zaposlenih koji bi ostali u budućoj firmi se reguliše na najnepovoljniji način, pri čemu budući vlasnik nema obavezu da zaposli postojeće radnike, a i oni koji bi ostali (njih 100-tinjak) mogu lako dobiti otkaze, bez ikakvih obaveza, tj. otpremnina, nakon tri mjeseca probnog rada.

Nepovoljno je regulisan i dalji razvoj djelatnosti i raspolaganje sa kapitalnom imovinom Brodogradilišta, pri čemu se budućem vlasniku daje mogućnost da zadrži postojeću djelatnost (remont brodova) tek toliko dok ne počne da razvija sopstveni koncept poslovanja (remont jahti). Nakon toga mu se daje mogućnost da proda kapitalnu imovinu koja je od velike vrijednosti, i to po sopstvenoj želji. Vrijednost koja bi mogla da se postigne prodajom te imovine bi umnogome prevazišla vrijednost.

Svoj potez izmjene Ugovora o koncesiji Vlada je pravdala ovako: ,,Nakon datuma inicijalnog zaključenja ugovora o koncesiji, nastale su nove okolnosti usljed promjena na tržištu i koncesionar je bio u nemogućnosti da pronađe strateškog partnera koji bi investirao u razvoj predviđene nove djelatnosti – izgradnje i održavanja jahti. Zbog toga je ukupna zaduženost koncesionara Jadranskog brodogradilišta došla do tačke da je postao insolventan. Stoga je uslov za produženje koncesije ispunjen u skladu sa članom 15 Zakona o lukama, tako da se koncesija produžava za dodatnih 15 godina”. Međutim, taj član Zakona dozvoljava produženje koncesije samo za period za koji koncesionar nije mogao koristiti koncesiju usljed više sile, a to se niti jednom nije desilo od 2011. godine od kada je potpisan aktuelan Ugovor o koncesiji između Lučke uprave Crne Gore i JBB.

Kompanija Damen se bavi brodoremontom i brodogradnjom, dok je segment remonta jahti u njihovoj korporaciji marginalan. To znači da Vlada, uz izgovor da brodoremont nema budućnost, priprema stečaj u Brodogradilištu da bi imovinu firme prodala kupcu kome su glavne djelatnosti – brodoremont i brodogradnja.

Monitor do zaključenja ovoga broja, od Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte nije dobio odgovore o prodaji Brodogradilišta Domenu.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo