Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CETINJSKE KULE U OBLACIMA: Prijestonica pod ručnom

Objavljeno prije

na

Kad bi se moglo živjeti od DPS-ovih obećanja onda bi zadovoljstvo stanovnika crnogorske prestonice odavno nadmašilo lovćenske visine. Pošto je to nemoguće čak i u ovoj državi čudesa, Cetinjani, koji uprkos svemu nisu izgubili smisao za svoj specifični humor, svoju zlehudu sudbinu opisuju ovom dosjetkom. Pitao stranac Cetinjanina: ,,Prijatelju, gdje ti živiš?” Ovaj će: ,,Prijatelju, ja uopšte ne živim”.

Kad bi ovih dana u Cetinje banuo kralj Nikola iznenadio bi se kako su njegovi potomci uspjeli da sačuvaju grad iz njegovog vremena. Do prije dvije-tri decenije možda ga ne bi ni prepoznao, ali DPS vlast je uspjela da sve satre što je zatekla. Cetinje, kako kažu, drži pod ručnom.

Ugašeni su Obod, autobusko preduzeće Tara, automobilsko Bojana… Grad u kojem je prije 133 godine prikazan film, otvoren prvi bioskop i snimljen prvi film, danas nema kino. Prva bolnica u staroj Crnoj Gori danas je potpuno oronula. Autobuska stanica je ruglo, pa je Cetinjani zovu autobuska štala… Nekadašnji Titov trg prozvali su šećer u kockama, jer je nakon predizbornog šminkanja ubrzo postao ruina…

Dok je DPS razgrađivao prestonicu, nije škrtario u obećanjima: novo izdanje Trga umjetnika, popločavanje Dvorskog trga, modernizovanje elektromreže, rekonstrukcija vodovoda i kanalizacije, izgradnja autobuske stanice, žičare, fabrike čokolade…

,,Kada sam stupio na aktuelnu funkciju, obećao sam da će rješavanje pitanja autobuske stanice biti među prioritetima našeg rada”, izjavio je prije dvije godine gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović.

Uskoro je zaista počela njena rekonstrukcija, ali od veće i modernije stanice ostala je samo bajka za naivne birače.

Novu modernu stanicu trebalo je da izgradi vlasnik Duško Glendža za dva i po miliona eura. Propala stvar. Rekonstrukcija i adaptacija trebalo je da budu završeni u prvoj polovini prošle godi-ne. Nisu.

Čak se svojevremeno iščuđavao šef odborničke grupe Socijalde-mokratske partije u Skupštini opštine Cetinje Mirko Stanić što četiri godine sluša kako se njegovi sugrađani i turisti pitaju ,,kakva je to prestonica jedne države koja ne može da obezbijedi deset meta-ra kvadratnih i dva radnika kako bi se mogla dobiti informacija o vremenu polaska/prolaska autobusa ili kupiti karta za njega”.

Odbornik Građanskog fronta Boban Batrićević uvjeren je da će iz-gradnja autobuske stanice na Cetinju ući u istoriju kao najduže gra-đena zgrada.

,,Kao da je u pitanju izgradnja Burdž Kalife, najviše građevine na svijetu (od 800 metara visine) autobuska stanica za našu lokalnu vlast predstavlja svojevrsnu Vavilonsku kulu. Više od deceniju i po je od kad je grade, a nikako da je završe”, kazao je Batrićević prošle godine.

Jedna od DPS-ovih kula u oblacima na Cetinju je i fabrika čokolade. Ugovor o gradnji potpisan je uoči lokalnih izbora u novembru 2013. Mnogi Cetinjani su i tada tvrdili da je riječ o novoj prodaji magle. Tada je Rastislav Karanđejev, izvršni direktor ukrajinske kompanije Montelor, koja je trebalo da podigne tu fabriku, najavio početak proizvodnje za oko četiri mjeseca.

Početkom ove godine gradonačelnik Bogdanović je objavio da umjesto fabrike čokolade iz Ukrajine stiže druga investicija. Još je tajna koja.

Bogdanović i dalje obećava zlatna brda i doline. Sasvim je izvjesno da će tokom ove godine početi radovi na najmanje tri nova privredna kompleksa, pohvalio se početkom januara. Najavio je hotel na Njegušima, turistički kompleks Porto Skadar Lake i raspisivanje tendera za žičaru Kotor – Cetinje.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović prije osam godina hvalio se da je on inicirao gradnju žičare. I predočio njene blagodeti: ,,Ovom uspinjačom Cetinje praktično postaje primorski grad, naše magistrale se oslobađaju saobraćaja turista prema Cetinju, a njeno prijestoničko bogatstvo postaje lako dostupno uspinjačom koja će biti jedina na Jadranu i po sebi izuzetno turistički atraktivna”.

Vujanović još nije imao privilegiju da se provoza ,,svojom” žičarom.

A šta će Cetinje sve imati na kraju ove godine?

,,Kroz program Beautiful Cetinje rekonstruisaćemo bivše rusko poslanstvo u kojem će biti i sjedište Ministarstva vanjskih poslova. Siguran sam da ćemo krajem 2015. godine imati i nove objekte u okviru Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti, kao i na prostoru biznis zona. Imaćemo rekonstruisan Studentski trg, radićemo na fudbalskom stadionu Sveti Petar Cetinjski, početi adaptaciju prostora u kom će biti izmještena ikona Bogorodice Filermose, instalirana solarna javna rasvjeta na gradskom području”, nedavno je naređao gradonačelnik.

Zorica Martinović,odbornica Pozitivne Crne Gore u cetinjskom parlamentu, nedavno je izjavila Monitoru da Bogdanović vodi politiku baziranu na obećanjima koja često ulaze u domen naučne fantastike.

Filip Vujanović je još prije sedam godina zalegao i iza još jednog cetinjskog projekta. Objedinjavanje tri svetinje hrišćanstva – Ruke Svetog Jovana Krstitelja, Čestice Časnog Krsta i Ikone Bogorodice Filermose.

,,Objediniti tri velike svetinje hrišćanstva koje je sudbina podarila Crnoj Gori, koje su u milenijumskom trajanju bile zajedno i koje jedino Crna Gora u posljednje tri decenije odvojila, zaista je ne samo religijska nego ukupno civilizacijska potreba”, znalački je objasnio Vujanović.

Vujanović ni to nije oposlio.

Uzgred, Cetinjani kažu da je Predsjednikova rezidencija jedina firma koja uspješno radi u gradu pod Lovćenom.

Da nije reklamne table na zgradi bivšeg Oboda malo bi se ko sjetio da je prije tri godine pompezno najavljen i multimedijalni kompleks Marina Abramović Community Centre Obod Cetinje (MACCOC). Država je tada obećala „odmrzavanje Cetinja” najavljujući da će na prostoru nekadašnjeg gornjeg Oboda, na 130 hiljada kvadrata, biti uspostavljeni kulturni, umjetnički, turistički i privredni sadržaji, sve u saradnji sa konceptualnom umjetnicom Marinom Abramović.

,,Želim da zajedno stvaramo platformu za novi Obod, ekonomski i kulturni centar, gdje ćemo svi uzeti aktivno učešće i postati novi no-sioci budućnosti”, kazala je tada poznata umjetnica performansa.

U hvaljenju MACCOC-a nije škrtario ni tadašnji premijer Igor Luk-šić.

Od tada je u biznis zoni MACCOC-a jedino otvoren distributivni centar kompanije Pinko Montenegro, zvaničnog distributera češkog brenda Pinko, koji proizvodI sladoled.

Pa ko kaže da je na Cetinju baš sve tako gorko.

Branislav Banja Kaluđerović
Za Mila i za Ranka

Branislav Banja Kaluđerović, bivši poznati cetinjski sportista i vlasnik danas ugašene izdavačke kuće Grafos, ovako za Monitor komentariše aktuelnu situaciju u tom gradu:
– Predlog da se Cetinje tretira kao svaka druga prijestonica u svijetu lokalni parlament više od petnaest godina ne može da usvoji i to zaslugom Cetinjana. Kad god predlog stigne na dnevni red neko od predlagača ne dođe na sjednicu. Od postavljanja temeljca oktobra 2014. ni do danas nije formiran odbor za gradnju prvog crnogorskog hrama. Sastajali smo se više puta, ali nikad nije bilo kvoruma. Opstruiraju ga ljudi bliski Ranku Krivokapiću. Što se tiče političke scene u Cetinju je situacija ista kao prije 25 godina. Dok su bili zajedno Milo i Momir kad ste pitali Cetinjanina za koga je glasao – za Mila ili Momira, on bi odgovorio – jesam. Sad je ista priča – i za Mila i za Ranka!

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo