Povežite se sa nama

Izdvojeno

OBNOVA HOTELA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Mediteran, pa ostali

Objavljeno prije

na

Ulcinj danas ima najgori odnos između osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta na čitavom Sredozemlju. Naime, ukupan broj kreveta u ulcinjskim hotelima je oko deset hiljada, dok je taj broj u privatnom smještaju, kampovima i odmaralištima čak 15 puta veći

 

U Podgorici je nedavno potpisan ugovor između Becovic management group Chicago, Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera i Vlade Crne Gore o rekonstrukciji Hotela Mediteran. U Ulcinju se nadaju da ovaj grad više neće biti označavan kao opština srušenih hotela i da konačno započinje novi investicioni ciklus u najjužnijoj crnogorskoj opštini.

,,Učinićemo sve da Hotel Mediteran postane brend Ulcinja. Njegova lokacija i istorija to zaslužuju”, kaže u ime investitora direktor Becovic management group Chicago, Isa Bećović. On navodi da će u obnovu ovog ulcinjskog hotela do početka ljetnje sezone 2025. biti uloženo najmanje 13 miliona eura, te da će nakon rekonstrukcije ovaj objekat, koji se nalazi u užem gradskom jezgru, imati četiri zvjezdice.

Vicepremijer dr Dritan Abazović smatra da će obnova Mediterana označiti početak novog investicionog ciklusa u Ulcinju. Posebno je, kaže, zadovoljan što se radi o investitoru iz SAD-a i predstavniku naše dijaspore. I u Savjetu stranih investitora ocjenjuju da je najavljena investicija dobar signal da su investitori zainteresovani da ulažu u Crnu Goru, odnosno da se potvrđuje da su Crna Gora i Ulcinj i dalje atraktivne destinacije za ulaganja.

Abazović ističe da su u toku pregovori o obnovi još nekoliko hotela u Ulcinju, prije svega onih koji su se nalazili u gradu, a koji su prethodnih desetljeća devastirani, srušeni ili su stradali u katastrofalnim zemljotresima, kao što je to, na primjer, bio slučaj sa Hotelom Jadran.

„Nijedna privatizacija ulcinjskih hotela u protekle dvije decenije nije valjano odrađena, u interesu zapošljenih i lokalne zajednice. Zato imamo strašne posljedice po naš turizam i opštinu u cjelini“, kaže odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Naš sagovornik tvrdi da Ulcinj danas ima najgori odnos između osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta na čitavom Sredozemlju. Naime, ukupan broj kreveta u ulcinjskim hotelima je oko deset hiljada, dok je taj broj u privatnom smještaju, kampovima i odmaralištima čak 15 puta veći!?

„Sve dok je tako, dok ne bude novih hotelskih objekata visoke kategorije, mi ćemo imati kratku sezonu, odnosno 90 odsto gostiju će ovdje boraviti tokom jula i avgusta. I cijeli grad će tavoriti u odnosu na ostala mjesta na primorju. Tim prije što naša konkurencija, a tu prvenstveno mislim na Albaniju, bilježi ovih godina ogromne investicije u turistički sektor“, dodaje Bajraktari.

Konstatujući da je Ulcinj opština sa najvećim turističkim potencijalom u državi, na čijoj se rivijeri do prije tri decenije ostvarivalo gotovo 40 odsto turističkog prometa Crne Gore, poslanik Albanske koalicije Jednoglasno u Skupštini Crne Gore Fatmir Đeka kaže da i lokalna i državna vlast moraju stvoriti neophodne  preduslove kako bi se podigao kvalitet ponude, otvarala nova radna mjesta i zaustavio odlazak mladih, stručnih ljudi u inostranstvo.

,,Uostalom, svake sezone se suočavamo sa nedostatkom radne snage i izvjesno je da će taj problem u budućnosti biti još izraženiji. Da nema radnika iz država regiona, nama ne bi imao ni danas ko da radi sezonske poslove”, napominje on.

I u lokalnoj upravi ističu da je obnova hotelskih kapaciteta jedna od najvažnijih odrednica za budućnost Ulcinja koje će se naći u Strateškom planu razvoja ove opštine do 2026. godine, koji je u izradi, kao i u Strateškom planu razvoja turizma.

Doajen ulcinjskog turizma Ruždi Derviši kaže da je sada pravo vrijeme, imajući u vidu ovogodišnju izuzetno uspješnu turističku sezonu, da se pristupi obnovi gradskih hotela Jadran i Galeb, potom Lida na Velikoj plaži, te rekonstruiše Albatros. ,,U Ulcinju su 30-ih godina prošlog vijeka sagrađena tri hotela koja su u tom periodu bili među najmodernijima na cijeloj jadranskoj obali. Posebno tu mislim na Hotel Ko-op, kasnije preimenovan u Galeb, koji je decenijama bio simbol ulcinjskog turizma”, podsjeća Derviši. ,,Tako da sam siguran da će  najavljena plima investicija, kao i prije gotovo jednog vijeka, podići ulcinjski turizam i ekonomiju na znatno veći nivo od sadašnjeg, onako kako ovaj grad sigurno zaslužuje”, navodi on.

Kako dodaje, ulcinjski hoteli su bili i lijepi, veoma kvalitetni i funkcionalni. Građeni su na najljepšim lokacijama, od strane najboljih arhitekata iz SFR Jugoslavije. Tako je, na primjer, Hotel Mediteran početkom 60-ih godina prošlog vijeka projektovao čuveni arhitekta Milan Zloković, koji je bio i dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Projekat tog hotela, iz čije se svake sobe vidjelo more, izučavao se na fakultetima čak u Japanu.

 

Američki san u Ulcinju

Kada su se 1968. odlučili da emigriraju u SAD u potrazi za boljim životom, Husein i Ese Bećović nijesu ni slutili da će već nekoliko godina kasnije ostvariti svoj američki san.

Supružnici su pet godina ranije napustili Ulcinj i otišli za Francusku. Ali, u Parizu se nijesu dugo zadržali, jer su znali i osjećali da je Amerika zemlja njihovih snova. Nakon dolaska u SAD radili su vrijedno i naporno na poslovima molera, odnosno spremačice da bi već 1972. godine napravili prvi biznis. Kupili su stambenu zgradu od 24 jedinice posuđujući novac od prijatelja.

I samo nakon godinu dana vratili sav posuđeni novac.

Od tada, evo gotovo pet decenija, ova familija, koja je postala mnogobrojna, postiže odlične rezultate na svim poljima. Imaju široko razvijeni posao sa nekretninama, odnosno posjeduju porodične stanove od preko 4000 jedinica. Biznisom upravljaju četvorica sinova i menadžersko osoblje u saveznim državama Ilinoisu, Indiani, Floridi i Viskonsinu.

Bećovići istovremeno žive na farmi u Marengu, Ilinois, gdje uzgajaju stoku. Jednako kao što su se tim poslom njihovi preci bavili u Pistuli, prigradskom selu kod Ulcinja.

Želja da pomognu rodnom kraju podstakla ih je da 2005. godine pokrenu biznis i u Crnoj Gori, gdje su od Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera kupili Hotel Mediteran.

                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo