Povežite se sa nama

Izdvojeno

OBNOVA HOTELA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Mediteran, pa ostali

Objavljeno prije

na

Ulcinj danas ima najgori odnos između osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta na čitavom Sredozemlju. Naime, ukupan broj kreveta u ulcinjskim hotelima je oko deset hiljada, dok je taj broj u privatnom smještaju, kampovima i odmaralištima čak 15 puta veći

 

U Podgorici je nedavno potpisan ugovor između Becovic management group Chicago, Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera i Vlade Crne Gore o rekonstrukciji Hotela Mediteran. U Ulcinju se nadaju da ovaj grad više neće biti označavan kao opština srušenih hotela i da konačno započinje novi investicioni ciklus u najjužnijoj crnogorskoj opštini.

,,Učinićemo sve da Hotel Mediteran postane brend Ulcinja. Njegova lokacija i istorija to zaslužuju”, kaže u ime investitora direktor Becovic management group Chicago, Isa Bećović. On navodi da će u obnovu ovog ulcinjskog hotela do početka ljetnje sezone 2025. biti uloženo najmanje 13 miliona eura, te da će nakon rekonstrukcije ovaj objekat, koji se nalazi u užem gradskom jezgru, imati četiri zvjezdice.

Vicepremijer dr Dritan Abazović smatra da će obnova Mediterana označiti početak novog investicionog ciklusa u Ulcinju. Posebno je, kaže, zadovoljan što se radi o investitoru iz SAD-a i predstavniku naše dijaspore. I u Savjetu stranih investitora ocjenjuju da je najavljena investicija dobar signal da su investitori zainteresovani da ulažu u Crnu Goru, odnosno da se potvrđuje da su Crna Gora i Ulcinj i dalje atraktivne destinacije za ulaganja.

Abazović ističe da su u toku pregovori o obnovi još nekoliko hotela u Ulcinju, prije svega onih koji su se nalazili u gradu, a koji su prethodnih desetljeća devastirani, srušeni ili su stradali u katastrofalnim zemljotresima, kao što je to, na primjer, bio slučaj sa Hotelom Jadran.

„Nijedna privatizacija ulcinjskih hotela u protekle dvije decenije nije valjano odrađena, u interesu zapošljenih i lokalne zajednice. Zato imamo strašne posljedice po naš turizam i opštinu u cjelini“, kaže odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Naš sagovornik tvrdi da Ulcinj danas ima najgori odnos između osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta na čitavom Sredozemlju. Naime, ukupan broj kreveta u ulcinjskim hotelima je oko deset hiljada, dok je taj broj u privatnom smještaju, kampovima i odmaralištima čak 15 puta veći!?

„Sve dok je tako, dok ne bude novih hotelskih objekata visoke kategorije, mi ćemo imati kratku sezonu, odnosno 90 odsto gostiju će ovdje boraviti tokom jula i avgusta. I cijeli grad će tavoriti u odnosu na ostala mjesta na primorju. Tim prije što naša konkurencija, a tu prvenstveno mislim na Albaniju, bilježi ovih godina ogromne investicije u turistički sektor“, dodaje Bajraktari.

Konstatujući da je Ulcinj opština sa najvećim turističkim potencijalom u državi, na čijoj se rivijeri do prije tri decenije ostvarivalo gotovo 40 odsto turističkog prometa Crne Gore, poslanik Albanske koalicije Jednoglasno u Skupštini Crne Gore Fatmir Đeka kaže da i lokalna i državna vlast moraju stvoriti neophodne  preduslove kako bi se podigao kvalitet ponude, otvarala nova radna mjesta i zaustavio odlazak mladih, stručnih ljudi u inostranstvo.

,,Uostalom, svake sezone se suočavamo sa nedostatkom radne snage i izvjesno je da će taj problem u budućnosti biti još izraženiji. Da nema radnika iz država regiona, nama ne bi imao ni danas ko da radi sezonske poslove”, napominje on.

I u lokalnoj upravi ističu da je obnova hotelskih kapaciteta jedna od najvažnijih odrednica za budućnost Ulcinja koje će se naći u Strateškom planu razvoja ove opštine do 2026. godine, koji je u izradi, kao i u Strateškom planu razvoja turizma.

Doajen ulcinjskog turizma Ruždi Derviši kaže da je sada pravo vrijeme, imajući u vidu ovogodišnju izuzetno uspješnu turističku sezonu, da se pristupi obnovi gradskih hotela Jadran i Galeb, potom Lida na Velikoj plaži, te rekonstruiše Albatros. ,,U Ulcinju su 30-ih godina prošlog vijeka sagrađena tri hotela koja su u tom periodu bili među najmodernijima na cijeloj jadranskoj obali. Posebno tu mislim na Hotel Ko-op, kasnije preimenovan u Galeb, koji je decenijama bio simbol ulcinjskog turizma”, podsjeća Derviši. ,,Tako da sam siguran da će  najavljena plima investicija, kao i prije gotovo jednog vijeka, podići ulcinjski turizam i ekonomiju na znatno veći nivo od sadašnjeg, onako kako ovaj grad sigurno zaslužuje”, navodi on.

Kako dodaje, ulcinjski hoteli su bili i lijepi, veoma kvalitetni i funkcionalni. Građeni su na najljepšim lokacijama, od strane najboljih arhitekata iz SFR Jugoslavije. Tako je, na primjer, Hotel Mediteran početkom 60-ih godina prošlog vijeka projektovao čuveni arhitekta Milan Zloković, koji je bio i dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Projekat tog hotela, iz čije se svake sobe vidjelo more, izučavao se na fakultetima čak u Japanu.

 

Američki san u Ulcinju

Kada su se 1968. odlučili da emigriraju u SAD u potrazi za boljim životom, Husein i Ese Bećović nijesu ni slutili da će već nekoliko godina kasnije ostvariti svoj američki san.

Supružnici su pet godina ranije napustili Ulcinj i otišli za Francusku. Ali, u Parizu se nijesu dugo zadržali, jer su znali i osjećali da je Amerika zemlja njihovih snova. Nakon dolaska u SAD radili su vrijedno i naporno na poslovima molera, odnosno spremačice da bi već 1972. godine napravili prvi biznis. Kupili su stambenu zgradu od 24 jedinice posuđujući novac od prijatelja.

I samo nakon godinu dana vratili sav posuđeni novac.

Od tada, evo gotovo pet decenija, ova familija, koja je postala mnogobrojna, postiže odlične rezultate na svim poljima. Imaju široko razvijeni posao sa nekretninama, odnosno posjeduju porodične stanove od preko 4000 jedinica. Biznisom upravljaju četvorica sinova i menadžersko osoblje u saveznim državama Ilinoisu, Indiani, Floridi i Viskonsinu.

Bećovići istovremeno žive na farmi u Marengu, Ilinois, gdje uzgajaju stoku. Jednako kao što su se tim poslom njihovi preci bavili u Pistuli, prigradskom selu kod Ulcinja.

Želja da pomognu rodnom kraju podstakla ih je da 2005. godine pokrenu biznis i u Crnoj Gori, gdje su od Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera kupili Hotel Mediteran.

                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VREMENSKA PROGNOZA VLADINE SUDBINE: Pretežno nestabilno sa mogućim padavinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije sporno da aktuelna Vlada nema podršku u parlamentu. Ali je upitan način na koji bi se to nepovjerenje moglo formalno iskazati, bez saradnje zvanično nepomirljivih protivnika. Izvjesna je samo politička neizvjesnost koja će se produžiti, kakav god da bude epilog opozicione inicijative

 

Uoči godišnjice formiranja prve višestranačke Vlade bez učešća Demokratske partije socijalista, u parlament je stigla i zvanična inicijativa za njeno rušenje.

Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi podržalo je svih 40 poslanika opozicije. Od ponedjeljka traju nagađanja da li će se u redovima skupštinske većine naći nedostajući 41. glas, neophodan da se obori Vlada Zdravka Krivokapića.

Premijer je optimista. On cijeni da je inicijativa opozicije „politički  marketing za lokalne izbore u Podgorici“. Krivokapić se, očigledno, uzda u pretpostavku da u vladajućoj većini nema onih koji bi bili sremni da ga sruše paktirajući sa DPS-om. I pored evidentnog, i javno iskazanog, nezadovoljstva (ne)radom njegovog kabineta koje unutar vladajuće većine traje  od formiranja Vlade.

,,Volja građana je tada (na prošlogodišnjim izborima – prim. Monitora) bila uperena protiv režima koji je ostavio mnogo posljedica”, podsjetio je  Krivokapić insistirajući kako on „ne vidi“  da bi iko iz tročlane koalicije na vlasti to mogao da preokrene.

Javni nastupi zvaničnika vladajuće većine tome idu u prilog.

,,Što god iz DF-a mislili o aktuelnoj Vladi i zloupotrebi izborne volje građana od premijera Zdravka Krivokapića i njegovog neformalnog zamjenika Milojka Spajića, glasanje za inicijativu opozicije o nepovjerenju Vladi, ne dolazi u obzir”, tvitovao je poslanik DF-a Nikola Bajčetić. I obrazložio na čemu se temelji stav koalicije kojoj pripada: DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”.

Izrečeno je pritvrdio i Dragan Ivanović, poslanik SNP-a (zajedno sa DF-om dio koalicije Za budućnost Crne Gore): „Sigurno je da niko od nas neće rušiti Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”.

Demokrate su ponovile stav da oni ovu Vladu neće rušiti. Da bi i kolegama iz vladajuće većine poručile da bi podrška nekoga od njih opozicionoj inicijativi za smjenu izvršne vlasti značilo da je taj neko  uzeo novac. ,,Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to će biti ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, saopštio je u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

To je i  elementarno upućenima, dovoljno da prepoznaju  da je Bečić potencijalno paktiranje sa DPS-om unaprijed osumnjičio poslanike Abazovićeve  koalicije Crno na bijelo (GP URA i CIVIS). Iz DF-a su bili radikalniji. Poslanik Jovan Vučurović, je poimenice prozvao koleginicu Boženu Jelušić:  „Postoje sumnje da je upravo ona taj džoker u koga se uzda DPS prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi“. Pa, kao bajagi, ograda: „A mi se, pored svih glasina, uzdamo u poslanicu Jelušić da neće popustiti“.

Iz URA su uzvratili. „Nema straha od povratka DPS-a na vlast. Građani mogu da budu relaksirani, DPS se vratiti neće“, kazao je predsjednik Pokreta i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, podsjećajući da je URA podržala sve dosadašnje inicijative Vlade. Za razliku od nekih koalicinih partnera (DF). Poslanik URA-e Miloš Konatar je podsjetio kako je Krivokapićeva Vlada „možda jedina Vlada u svijetu koja u svojih godinu dana možda i jače napade trpjela od strane poslanika parlamente većine nego od opozicije”. Uz napomenu: ,,Nije normalno da isti ti koji su od početka htjeli da ruše Vladu, pa i oni koji su htjeli da je rekonstruišu, danas love izdajnike po parlamentu, po Crnoj Gori, pominju se avioni, kamioni, prodaja, izdaja…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo