Povežite se sa nama

Izdvojeno

JEDNOM OD SIMBOLA SKADARSKOG JEZERA PRIJETI IZUMIRANJE: Jegulja, žrtva ljudske lakomosti

Objavljeno prije

na

Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti populacije jegulje. Decenijama nije urađena ribolovna osnova za Skadarsko jezero. Zbog toga ne postoji ni plan upravljanja ribljim fondom. Upućeni kažu da je jegulje sve manje i da su jedinke sitnije

 

Dug put koji jegulja prevali od Sargaškog mora, usred Atlantika, sve do Crne Gore gotovo je put u nepovrat. Njen je opstanak, zbog više različitih faktora, u našoj državi pod znakom pitanja.

„Sada je period migracije jegulje, ali svi u našem gradu znaju za čovjeka koji sa albanske strane na rijeci Bojani koristi tradicionalni sistem za pregrađivanje i izlov ribe. Riječ je o pregradama, odnosno daljanima, kako ih u Albaniji zovu. Oni su trenutno zatvoreni i zato je prolaz jegulji onemogućen. To godinama čini, i ugrožava naš riblji fond, jer se radi o nekontrolisanom izlovu. I nije jedini“, kaže naš dobro upućeni sagovornik iz Ulcinja, koji je želio da ostane anoniman.

Trenutno, postojanje daljana na albanskoj strani Bojane jedan je od najozbiljnijih problema koji direktno ugrožava jegulju, koja od ušća Bojane, vođena instinktima, putuje uzvodno sve do Skadarskog jezera gdje provodi dobar dio života. Kada dostigne zrelost, vraća se na mjesto svog rođenja (Atlantik), i izvršava posljednju misiju – mrijesti se, i potom umire. Daljani su, i inače, jedan od glavnih razloga što crnogorski dio jezera, iz godine u godinu, sve više oskudijeva u migratornim vrstama. Na to već duže vrijeme upozoravaju crnogorski ekolozi, aktivisti i ribari.

Obratili smo se resornom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), koje nam je potvrdilo da je upoznato sa slučajem i da će zbog toga uputiti protestnu notu Albaniji. „Iako se radi o obnovljivom prirodnom resursu, on je jako osjetljiv na sve negativne uticaje, posebno ako se radi o većem ili nekontrolisanom izlovu ribe, što jasno može biti i u ovom slučaju i načinu korišćenja tog sistema za izlov. Uputićemo protestnu notu Albaniji koja će se odnositi upravo na korišćenje tog sistema“, kazali su iz MPŠV-a.

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi svaki vid pregrađivanja ribolovnih voda je zabranjen. Međutim, to nije slučaj sa zakonskim odredbama u susjednoj Albaniji. Korišćenje daljana je njihovom regulativom ograničeno na period od 15. marta do 1. septembra kada su daljani otvoreni, dok za preostali period važi pravilo da sistem može biti zatvoren, a povremeno i otvoren zbog slobodne migracije riba. U suštini – dato je korisnicima na slobodnu volju.

Nije jegulja dospjela na Crvenu listu kritično ugroženih vrsta samo zbog daljana. Ugrožavaju je i druge fizičke prepreke (brane, nasipi, neadekvatne riblje staze, hidroelektrane…), zagađenja, klimatske promjene i nestanak staništa. Uz to, i mi ih izlovljavamo nekontrolisano, zbog čega su nadležni i donijeli odluku o lovostaju na jegulju svake godine u periodu od 1. septembra do 1. decembra.

,,Prošle godine podnijeli smo 50 krivičnih prijava i isto toliko prekršajnih prijava zbog ilegalnog izlova ribe u Skadarskom jezeru. Između ostalog i jegulje. Nijedna nije prošla“, kaže Nikola Pajović, direktor NVO Carp Security Group, organizacije koja je zbog svog rada više puta bila na meti krivolovaca. Prema njegovim saznanjima, prošle godine samo se jednom dogodilo da je neko i kažnjen zbog nelegalnog lovljenja ribe. Uslovno.

Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti populacije jegulje. Decenijama nije urađena tzv. ribolovna osnova za Skadarsko jezero. Zbog toga ne postoji ni plan upravljanja ribljim fondom, jer se on mora oslanjati na ribolovnu osnovu. Naši sagovornici napominju da je prije svega potrebno angažovati naučnu ustanovu koja bi prvo utvrdila u kakvom se stanju trenutno nalazi riblji fond jezera, odnosno populacija jegulje kao kritično ugrožene vrste kojoj prijeti izumiranje.

Mimo naučne potvrde, upućeni smatraju da se količina ulova smanjila i da su jedinke sitnije. I cijena jegulje na tržištu je, tokom godina, značajno porasla, što potvrđuje ta zapažanja. Ove godine kilogram je stajao i više od 15 eura.

„Na osnovu procijenjene brojnosti nauka će dati stručno mišljenje o daljem načinu korišćenja i upravljanja jeguljom, kao i drugim migratornim vrstama riba, mjerama zaštite i njihovom unapređenju. Sljedeći korak je potpuna harmonizacija propisa sa Albanijom i zajednički plan upravljanja. Očekujemo ponovne razgovore na tu temu”, kaže Katarina Burzanović, generalna direktorica Direktorata za ribarstvo u resoru ministra Aleksandra Stijovića.

Naučnici smatraju da postoji izražena potreba za regulisanjem i kontrolom izlova jegulje ribljim

zamkama. Predlažu i da se procijeni mogućnost njihovog uzgajanja i korišćenje njihove mlađi iz delte Bojane kao uzgojnog materijala. Burzanovićka kaže da će, kada bude imala precizne podatke o brojnosti jegulje, nauka dati predloge za zaštitu. ,,Kako je, radi zaštite i očuvanja resursa u morima, kavezni uzgoj riba trend u svijetu, nije isključeno da se sa tim projektima krene i u Crnoj Gori, kada se steknu zakonski i drugi uslovi“.

Stevan Marić, stručni saradnik za ribarstvo u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), ističe da se u vezi sa idejom vještačkog uzgoja jegulje kao mjerom zaštite te vrste, osim razgovora na naučnim skupovima, ništa drugo nije preduzimalo. „Ovo nije organizam koji se može uzgajati na isti način kao neke druge riblje vrste, jer je nemoguće poizvesti mlađ jegulje. Ona bi morala da se izlovljava iz prirode i dalje uzgaja u ribnjacima do polne zrelosti”.  Društva koja vrše uzgoj bi, dalje objašnjava, trebalo da oko 10 odsto polno zrelih jedinki puste nazad u prirodu kako bi zaokružile svoj životni ciklus. Baš 10 odsto zato što prirodno, prema nauci, ne preživi ni pet odsto, a uzgajalište mora biti finansijski isplativo i da zadovolji potrebe stanovništva za ovom ribom.

Na taj način bi se možda i smanjio nelegalni izlov iz Skadarskog jezera, kaže Marić. „Ali, ako to pitanje nije riješeno u većini drugih država, čak i da se u Crnoj Gori u potpunosti riješe svi problemi koji se tiču jegulje, to ne garantuje opstanak ove vrste”.

Ilegalno lovljenje jegulje tretira se kao i bilo koji drugi vid nelegalnog ribolova. Podatak koliko se takvih slučajeva odnosilo na vrste pojedinačno, NP Skadarsko jezero ne posjeduje. Često su nelegalne aktivnosti isprepletane – dešava se da neko strujom ulovi više različitih vrsta ribe.

Nikola Pajović ističe da bi saradnja NPCG-a sa nevladinim sektorom, na polju ribočuvarstva, morala da bude bolja. „Predstavnici nove uprave sa kojima smo razgovarali rekli su nam da im ne treba nevladin sektor, jer nemaju novca da ga finansiraju. Mi smo volontirali šest godina, dok konačno sedme nijesmo dobili ribočuvarske licence od resornog ministarstva, zajedničku karticu za gorivo u vrijednosti od 250 eura, kao i uniformu koju smo na kraju sami platili. Da bi se riješili nagomilani problemi, potrebno je da mnogo bolje sarađujemo“.

U Crnoj Gori se, uz podršku njemačke Organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), sprovodio projekat pod nazivom Zaštita i održivo korišćenje Skadarskog, Ohridskog i Prespanskog jezera, čijom su realizacijom naučne institucije Crne Gore tehnički opremljene za vršenje istraživanja i upoznate sa metodologijom monitoringa jegulje u skladu sa preciznim pravilima EU. Njihova primjena predstavlja tek jedan od mnoštva koraka koji prethode zatvaranju pregovaračkog poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene).

Jeguljino životno putovanje ionako je neizvjesno, zato je veći i grijeh dodatno joj na njemu otežavati. Na vrijeme smo da promijenimo navike, dok još jedna vrsta ne nestane sa lica zemlje.

 

Može i drugačije: U Engleskoj osmislili “merdevine za jegulje“

Prema podacima WWT Slimbridža, močvarnog rezervata divljih životinja u Engleskoj, u poslednjih 40 godina, broj staklenih jegulja koje stižu u Evropu opao je za oko 95 odsto. Iz tog rezervata, u kom su jegulje pronašle utočište, zato su osmislili takozvane “merdevine za jegulje”, kako bi im olakšali muke koje doživljavaju tokom migracija.

U okviru rute do rezervata, jegulje prolaze kroz tunel od 400 metara izgrađen još u viktorijansko doba, ali se pri veoma niskim osjekama suočavaju sa vertikalnim usponom od dva metra. Te “merdevine“, koje izgledaju kao plastični oluk sa čekinjama unutra, pomažu malim jeguljama da uspješno pređu uspon.

Jednom kada staklene i pertlaste jegulje stignu u slatkovodnu močvaru, tu se hrane, rastu, i dožive često i po više od 20 godina. ,,Održavanje sreće ovih dugoročnih stanovnika je nešto na čemu radimo, poboljšavajući njihovo stanište. U budućnosti, naš projekat pokrenućemo i izvan Slimbridža“, najavljuju iz ovog rezervata.

Andrea JELIĆ

Istraživačka priča je podržana kroz projekat SOS Skadar lake – Keeping the Montenegrin Wilderness Wild, kojeg finansira Partnerski fond za ugrožene ekosisteme (CEPF). Cilj projekta je obezbjeđivanje dugoročne zaštite nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo