Povežite se sa nama

Izdvojeno

JEDNOM OD SIMBOLA SKADARSKOG JEZERA PRIJETI IZUMIRANJE: Jegulja, žrtva ljudske lakomosti

Objavljeno prije

na

Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti populacije jegulje. Decenijama nije urađena ribolovna osnova za Skadarsko jezero. Zbog toga ne postoji ni plan upravljanja ribljim fondom. Upućeni kažu da je jegulje sve manje i da su jedinke sitnije

 

Dug put koji jegulja prevali od Sargaškog mora, usred Atlantika, sve do Crne Gore gotovo je put u nepovrat. Njen je opstanak, zbog više različitih faktora, u našoj državi pod znakom pitanja.

„Sada je period migracije jegulje, ali svi u našem gradu znaju za čovjeka koji sa albanske strane na rijeci Bojani koristi tradicionalni sistem za pregrađivanje i izlov ribe. Riječ je o pregradama, odnosno daljanima, kako ih u Albaniji zovu. Oni su trenutno zatvoreni i zato je prolaz jegulji onemogućen. To godinama čini, i ugrožava naš riblji fond, jer se radi o nekontrolisanom izlovu. I nije jedini“, kaže naš dobro upućeni sagovornik iz Ulcinja, koji je želio da ostane anoniman.

Trenutno, postojanje daljana na albanskoj strani Bojane jedan je od najozbiljnijih problema koji direktno ugrožava jegulju, koja od ušća Bojane, vođena instinktima, putuje uzvodno sve do Skadarskog jezera gdje provodi dobar dio života. Kada dostigne zrelost, vraća se na mjesto svog rođenja (Atlantik), i izvršava posljednju misiju – mrijesti se, i potom umire. Daljani su, i inače, jedan od glavnih razloga što crnogorski dio jezera, iz godine u godinu, sve više oskudijeva u migratornim vrstama. Na to već duže vrijeme upozoravaju crnogorski ekolozi, aktivisti i ribari.

Obratili smo se resornom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), koje nam je potvrdilo da je upoznato sa slučajem i da će zbog toga uputiti protestnu notu Albaniji. „Iako se radi o obnovljivom prirodnom resursu, on je jako osjetljiv na sve negativne uticaje, posebno ako se radi o većem ili nekontrolisanom izlovu ribe, što jasno može biti i u ovom slučaju i načinu korišćenja tog sistema za izlov. Uputićemo protestnu notu Albaniji koja će se odnositi upravo na korišćenje tog sistema“, kazali su iz MPŠV-a.

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi svaki vid pregrađivanja ribolovnih voda je zabranjen. Međutim, to nije slučaj sa zakonskim odredbama u susjednoj Albaniji. Korišćenje daljana je njihovom regulativom ograničeno na period od 15. marta do 1. septembra kada su daljani otvoreni, dok za preostali period važi pravilo da sistem može biti zatvoren, a povremeno i otvoren zbog slobodne migracije riba. U suštini – dato je korisnicima na slobodnu volju.

Nije jegulja dospjela na Crvenu listu kritično ugroženih vrsta samo zbog daljana. Ugrožavaju je i druge fizičke prepreke (brane, nasipi, neadekvatne riblje staze, hidroelektrane…), zagađenja, klimatske promjene i nestanak staništa. Uz to, i mi ih izlovljavamo nekontrolisano, zbog čega su nadležni i donijeli odluku o lovostaju na jegulju svake godine u periodu od 1. septembra do 1. decembra.

,,Prošle godine podnijeli smo 50 krivičnih prijava i isto toliko prekršajnih prijava zbog ilegalnog izlova ribe u Skadarskom jezeru. Između ostalog i jegulje. Nijedna nije prošla“, kaže Nikola Pajović, direktor NVO Carp Security Group, organizacije koja je zbog svog rada više puta bila na meti krivolovaca. Prema njegovim saznanjima, prošle godine samo se jednom dogodilo da je neko i kažnjen zbog nelegalnog lovljenja ribe. Uslovno.

Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti populacije jegulje. Decenijama nije urađena tzv. ribolovna osnova za Skadarsko jezero. Zbog toga ne postoji ni plan upravljanja ribljim fondom, jer se on mora oslanjati na ribolovnu osnovu. Naši sagovornici napominju da je prije svega potrebno angažovati naučnu ustanovu koja bi prvo utvrdila u kakvom se stanju trenutno nalazi riblji fond jezera, odnosno populacija jegulje kao kritično ugrožene vrste kojoj prijeti izumiranje.

Mimo naučne potvrde, upućeni smatraju da se količina ulova smanjila i da su jedinke sitnije. I cijena jegulje na tržištu je, tokom godina, značajno porasla, što potvrđuje ta zapažanja. Ove godine kilogram je stajao i više od 15 eura.

„Na osnovu procijenjene brojnosti nauka će dati stručno mišljenje o daljem načinu korišćenja i upravljanja jeguljom, kao i drugim migratornim vrstama riba, mjerama zaštite i njihovom unapređenju. Sljedeći korak je potpuna harmonizacija propisa sa Albanijom i zajednički plan upravljanja. Očekujemo ponovne razgovore na tu temu”, kaže Katarina Burzanović, generalna direktorica Direktorata za ribarstvo u resoru ministra Aleksandra Stijovića.

Naučnici smatraju da postoji izražena potreba za regulisanjem i kontrolom izlova jegulje ribljim

zamkama. Predlažu i da se procijeni mogućnost njihovog uzgajanja i korišćenje njihove mlađi iz delte Bojane kao uzgojnog materijala. Burzanovićka kaže da će, kada bude imala precizne podatke o brojnosti jegulje, nauka dati predloge za zaštitu. ,,Kako je, radi zaštite i očuvanja resursa u morima, kavezni uzgoj riba trend u svijetu, nije isključeno da se sa tim projektima krene i u Crnoj Gori, kada se steknu zakonski i drugi uslovi“.

Stevan Marić, stručni saradnik za ribarstvo u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), ističe da se u vezi sa idejom vještačkog uzgoja jegulje kao mjerom zaštite te vrste, osim razgovora na naučnim skupovima, ništa drugo nije preduzimalo. „Ovo nije organizam koji se može uzgajati na isti način kao neke druge riblje vrste, jer je nemoguće poizvesti mlađ jegulje. Ona bi morala da se izlovljava iz prirode i dalje uzgaja u ribnjacima do polne zrelosti”.  Društva koja vrše uzgoj bi, dalje objašnjava, trebalo da oko 10 odsto polno zrelih jedinki puste nazad u prirodu kako bi zaokružile svoj životni ciklus. Baš 10 odsto zato što prirodno, prema nauci, ne preživi ni pet odsto, a uzgajalište mora biti finansijski isplativo i da zadovolji potrebe stanovništva za ovom ribom.

Na taj način bi se možda i smanjio nelegalni izlov iz Skadarskog jezera, kaže Marić. „Ali, ako to pitanje nije riješeno u većini drugih država, čak i da se u Crnoj Gori u potpunosti riješe svi problemi koji se tiču jegulje, to ne garantuje opstanak ove vrste”.

Ilegalno lovljenje jegulje tretira se kao i bilo koji drugi vid nelegalnog ribolova. Podatak koliko se takvih slučajeva odnosilo na vrste pojedinačno, NP Skadarsko jezero ne posjeduje. Često su nelegalne aktivnosti isprepletane – dešava se da neko strujom ulovi više različitih vrsta ribe.

Nikola Pajović ističe da bi saradnja NPCG-a sa nevladinim sektorom, na polju ribočuvarstva, morala da bude bolja. „Predstavnici nove uprave sa kojima smo razgovarali rekli su nam da im ne treba nevladin sektor, jer nemaju novca da ga finansiraju. Mi smo volontirali šest godina, dok konačno sedme nijesmo dobili ribočuvarske licence od resornog ministarstva, zajedničku karticu za gorivo u vrijednosti od 250 eura, kao i uniformu koju smo na kraju sami platili. Da bi se riješili nagomilani problemi, potrebno je da mnogo bolje sarađujemo“.

U Crnoj Gori se, uz podršku njemačke Organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), sprovodio projekat pod nazivom Zaštita i održivo korišćenje Skadarskog, Ohridskog i Prespanskog jezera, čijom su realizacijom naučne institucije Crne Gore tehnički opremljene za vršenje istraživanja i upoznate sa metodologijom monitoringa jegulje u skladu sa preciznim pravilima EU. Njihova primjena predstavlja tek jedan od mnoštva koraka koji prethode zatvaranju pregovaračkog poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene).

Jeguljino životno putovanje ionako je neizvjesno, zato je veći i grijeh dodatno joj na njemu otežavati. Na vrijeme smo da promijenimo navike, dok još jedna vrsta ne nestane sa lica zemlje.

 

Može i drugačije: U Engleskoj osmislili “merdevine za jegulje“

Prema podacima WWT Slimbridža, močvarnog rezervata divljih životinja u Engleskoj, u poslednjih 40 godina, broj staklenih jegulja koje stižu u Evropu opao je za oko 95 odsto. Iz tog rezervata, u kom su jegulje pronašle utočište, zato su osmislili takozvane “merdevine za jegulje”, kako bi im olakšali muke koje doživljavaju tokom migracija.

U okviru rute do rezervata, jegulje prolaze kroz tunel od 400 metara izgrađen još u viktorijansko doba, ali se pri veoma niskim osjekama suočavaju sa vertikalnim usponom od dva metra. Te “merdevine“, koje izgledaju kao plastični oluk sa čekinjama unutra, pomažu malim jeguljama da uspješno pređu uspon.

Jednom kada staklene i pertlaste jegulje stignu u slatkovodnu močvaru, tu se hrane, rastu, i dožive često i po više od 20 godina. ,,Održavanje sreće ovih dugoročnih stanovnika je nešto na čemu radimo, poboljšavajući njihovo stanište. U budućnosti, naš projekat pokrenućemo i izvan Slimbridža“, najavljuju iz ovog rezervata.

Andrea JELIĆ

Istraživačka priča je podržana kroz projekat SOS Skadar lake – Keeping the Montenegrin Wilderness Wild, kojeg finansira Partnerski fond za ugrožene ekosisteme (CEPF). Cilj projekta je obezbjeđivanje dugoročne zaštite nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo