Povežite se sa nama

OKO NAS

MURINO – SLIKA I PRILIKA SIROMAŠNOG SJEVERA: Zaboravljeni u zapećku

Objavljeno prije

na

Sumornu sliku varoši upotpunjava činjenica da osnovnu školu u Murinu iz godine u godinu upisuje sve manji broj đaka. Ove godine, zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici, u školu je pošlo svega 12 prvaka

 

Murino, malena varoš na sjeveru Crne Gore, obično pažnju javnosti zaokuplja jednom godišnje, kada se obilježava datum NATO bombardovanja i stradanja nedužnih civila. Između toga – muk i tišina. Kao da u varoši niko ne živi  i ne brine svakodnevne brige običnog, siromašnog čovjeka.

O razmjerama siromaštva najbolje govore podaci o migracijama. Nekada je Murino imalo preko 2.000 stanovnika. Danas jedva pet stotina.

„Ostala su da žive uglavnom staračka domaćinstva, dok se mladi sele i odlaze za boljim životom. Možete vidjeti da ima više zatvorenih kuća nego onih u kojima neko živi. Brojni domovi se otvaraju samo ljeti, kad zavičajci dođu na odmore. To su poražavajući podaci, jer imamo jednu sumornu sliku Murine, bez neke velike nade da će biti bolje”– kaže Branislav Otašević, predsjednik ove plavske mjesne zajednice.

Murino je, prema njegovim riječima, tipični pokazatelj da raspoloživi resursi u brojnim mjestima na sjeveru Crne Gore nijesu stavljeni u funkciju razvoja lokalnih zajednica. U Murinu, kaže Otašević, postoji mnoštvo društvenih objekata koji ne funkcionišu i pored činjenice da su za njihovu izgradnju svojevremeno uložena pozamašna sredstva iz državne kase.

U ovom mjestu je prije petnaestak godina napravljena zelena pijaca koja nikada nije proradila, bez obzira što je, u okviru plavskog Кomunalnog preduzeća, za njeno funkcionisanje i danas radno angažovano nekoliko radnika.

Van odgovarajuće funkcije je i moderni objekat koji je za upražnjavanje sportskih aktivnosti napravljen u sklopu stadiona malih sportova. Кonstantnom propadanju prepušten je i Titeksov pogon, koji je, upošljavajući u dvije smjene i do četiri stotine radnika, napravljen 1985. godine.

Prilikom uvođenja stečaja u ovo preduzeće 2004. godine imovina Titeksa u Murinu  procijenja je na 3.350.000 eura, da bi nakon toga bila prodata po deset puta manjoj cijeni. No, i poslije prodaje nastavilo se sa devastacijom objekta koji danas odaje tužnu i ružnu sliku.

Slično je i sa fabrikom protivgradnih raketa. Ta fabrika nikada nije proradila iako je zahvatala veliku površinu sa brojnim pratećim objektima i opremom. U međuvremenu objekti su potpuno devastirani, oprema odnešena, a da za sve to niko nikada nije odgovarao.

Mještani smatraju da sve to pokazuje da država nije imala odgovarajuću razvojnu strategiju kada je Murino u pitanju, i da nije ništa uradila da opravda sredstva koja su trošena za izgradnju određenih kapaciteta. Tvrde da se Murino zbog toga iz godine u godinu suočava sa sveukupnom razvojnom stagnacijom i drastičnim odlivom lokalnog stanovništva.

„Na skupo napravljenoj zelenoj pijaci do sada nije prodat ni jedan kilogram sira, niti se obavlja bilo kakva druga prodaja. Кad to čovjek gleda, dobija utisak da je neko namjerno radio da ugasi život u Murinu, koje je moglo da živi kao jedno razvijeno mjesto. Pijaca ne može da radi danas, a ja se dobro sjećam kako su nekad ovdje ljudi kamion žita od deset tona rasprodavali za sat vremena”, priča mještanin Rade Paunović.

Goran Marsenić tvrdi da bi Murino moglo da živi mnogo boljim životom samo ako bi država preduzela odgovarajuće mjere za aktiviranje raspoloživih resursa i sadržaja i otvaranje novih radnih mjesta. „Žalosno je pogledati nekadašnji Titeksov pogon, ili fabriku protivgradnih raketa, kako propadaju, dok mladi odlaze, ili jedva sastavljaju kraj sa krajem. Žalosno je gledati i novi objekat na stadionu malih sportova kako stoji zaključan. To treba da vide i da znaju državni čelnici koji mogu da promijene ovu sumornu sliku, samo ako to hoće. Treba da znaju da ovdje ima momaka koji žele da formiraju porodice i žive u mjestu svog rođenja, jer ovo su prelijepi krajevi koji su nepravedno zapostavljeni”, kaže Marsenić.

Miloje Zogović ističe da Murino zaslužuje mnogo više i da razvojni projekti koji imaju ekonomsku opravdanost i koji mogu zaustaviti izražen odliv stanovništva ne smiju zaobilaziti sjever Crne Gore.

Prema riječima mještana stagnaciji Murine u velikoj mjeri doprinosi i to što je za saobraćaj dugi niz godina zatvoren put koji preko Čakora vodi prema Peći. Tvrde da bi ponovnim otvaranjem ove saobraćajnice za kompletno područje došli bolji dani.

„Murino je prirodna raskrsnica gdje se ukrštaju važni putevi. Jedan od tih puteva je i onaj koji preko Čakora vodi ka Metohiji. Dok je taj put bio u funkciji ovuda su, između ostalih, prolazili brojni turisti. Zato bi pod hitno trebalo skinuti administrativne barijere sa ove saobraćajnice, jer ona je uvijek predstavljala razvojnu žilu kucavicu podčakorskog prostora”, smatra Grujica Popović.

I nezaposlenost je u vrhu liste problema. „Više nema ni Šumskog kombinata u Plavu gdje je nekada radio veliki broj Murinjana. Radila je ovdje nekad i poljoprivredna zadruga u kojoj je bilo zaposleno tridesetak radnika. Imali su Murinjani i brojne prodavnice, hotel, pekaru, mesaru, otkupni centar i štošta drugo.  Sad od toga nema ništa, sem jedne prodavnice i nekoliko malih kafana. U takvom ambijentu mladim i školovanim ljudima ostaje samo da napuštaju svoj zavičaj, jer ovdje nemaju nikakvu perspektivu”, kaže Otašević.

Sumornu sliku varoši dopunjava i činjenica da osnovnu školu u Murinu iz godine u godinu upisuje sve manji broj đaka. Ove godine zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici u školu je pošlo svega 12 prvaka.

Otašević navodi da su to poražavajući podaci. „Ovdje se nekada upisivalo preko sto đaka prvaka. Sada je taj broj deset puta manji. Ali to kao da nikoga ne zabrinjava”,   kaže.

Probleme o kojima pričaju mještani Murine treba hitno rješavati da o tom mjestu ne bi pričali samo jednom godišnje, dok se mladi raseljavaju i odlaze. A varoš koja je nekada imala ambicije da postane samostalna opština, postaje sve manja i siromašnija. Zaboravljena u zapećku.

                                                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo