Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SREDNJA UMJETNIČKA ŠKOLA ZA MUZIKU I BALET VASA PAVIĆ NEDJELJAMA BEZ RUKOVODIOCA: Novo, staro bezakonje

Objavljeno prije

na

Ukoliko je namjera iz ministarstva Bratićke bila da se novim usvojenim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju izvrši i novi izbor svih direktora, onda je trebalo unaprijed razmišljati o prelaznim rokovima za izbor školskih odbora i direktora. Monitorovi dobro upućeni sagovornici kažu da je bilo sasvim dovoljno vremena da se ispoštuju procedure

 

Srednja umjetnička škola za muziku i balet Vasa Pavić nedjeljama je bez direktora/ke. Sem nezvaničnih informacija o tome ko će biti novi – drugih nema. Zbog toga se ne može zaključiti tromjesječje, nema ko da potpiše platne liste, niti ugovore zapošljenima kojima se svakog mjeseca obnavlja ugovor o radu. To nije jedina škola u Crnoj Gori koja se u prethodnom periodu našla u takvom stanju.

Nekoliko članica Nastavničkog vijeća škole Vasa Pavić prije dvadesetak dana podnijele su prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno kancelariji Prosvjetne inspekcije, zato jer je sjednica održana putem mejla i mimo svih pravila i procedura. Ni po jednoj tački dnevnog reda nije se glasalo po protokolu, pa niti jedna odluka nije donijeta zakonito. Sjednica se još i preklapala sa sjednicom Nastavničkog vijeća osnovne škole, a komentari i prigovori profesora nijesu uvaženi.

Prosvjetni inspektor Vesko Joksimović, koji je potom izvršio inspekcijski nadzor, utvrdio je da školom rukovodi osoba bez legitimiteta i zakonskog utemeljenja, jer je Miri Popović, donedavnoj v.d. direktorici škole, istekao mandat.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije raspisalo konkurs za direktora škole. Nova vršiteljka dužnosti će, prema nezvaničnim informacijama, najvjerovatnije biti nastavnica Tijana Ilić.

Inspektor Joksimović je u svom rješenju zahtijevao da se ponove dvije sjednice koje su urađene nezakonito. Prva se ticala izbora predstavnika za školski odbor. Druga, koja je trebalo da se obnovi, je sjednica održana 12. oktobra, na kojoj tadašnja v.d. direktorica nije usvojila nijedan prigovor kolega u vezi sa nelegalno organizovanim ponovnim popravnim ispitima. Riječ je o učenici, sada već punoljetnoj, koja je mimo svih propisa dobila gotovo desetak prelaznih ocjena (dvojki) i upisana u četvrti razred škole Vasa Pavić.

,,Problem sa održavanjem tih sjednica je to što ih je organizovala osoba koja nema legitimitet da saziva sjednice. Posljednjeg četvrtka u oktobru je v.d. direktorica, kojoj je istekao mandat dvije nedjelje ranije, sazvala te sjednice, pri čemu je na prvoj izvršen ponovni izbor predstavnika za školski odbor, tj. potvrđeni su kandidati koji su i na prošloj odabrani, a druga sjednica, zakazana odmah nakon prve, na kojoj je trebalo da se ponište nelegitimni popravni ispiti nije ni održana”, kaže za Monitor zapošljena u toj školi, profesorica harfe Milica Kankaraš.

Prema njenim riječima, umjesto te sjednice, Popovićka je opomenula profesore da ne smiju da se obraćaju medijima. ,,Zaista je zastiđe da se izbor za predstavnike školskog odbora održi sa mjesec dana zakašnjenja da ne bi mogao biti u roku raspisan konkurs za direktora i da bi škola na kraju došla u situaciju da nema sjednice za zaključenje prvog tromjesečja. Zastiđe je i što nastavnicima bivša direktorka govori da ne smiju javno reći da se ne može zaključiti tromjesečje, niti da nema ko naše platne spiskove da potpiše. Od nastavnika/profesora se traži da ćute, pognu glavu i da se ne obraćaju medijima ako ostanu bez plate zbog nečije neodgovornosti”, ističe Kankaraš.

Kako je mandat bivšoj v.d. direktorici trajao do 12. oktobra, to znači da je, prema zakonu, još u julu trebalo da bude formiran školski odbor, a da najkasnije do 12. avgusta bude raspisan konkurs za direktora.

Umjesto toga, krajem avgusta održana je sjednica za izbor predstavnika za školski odbor i posljedice toga su izostanak konkursa, kao i kašnjenje sa usvajanjem Godišnjeg plana rada.

Monitorovi dobro upućeni sagovornici kažu da je, da se poštuju odredbe Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, bilo sasvim dovoljno vremena za sprovođenje procedura – da se legitimno formira školski odbor i raspiše konkurs za direktora ili da se makar na vrijeme zatraži imenovanje novog v.d. direktora. Ukoliko je namjera iz ministarstva Bratićke bila da se novim zakonom (novim usvojenim izmjenama pomenutog zakona) izvrši i novi izbor svih direktora, onda je trebalo unaprijed razmišljati o prelaznim rokovima za izbor školskih odbora i direktorka.

Nije Vasa Pavić jedina škola do sada koja se zbog neimenovanja direktora, odnosno vršioca dužnosti, našla u stanju potpunog bezakonja i rasula.

U junu ove godine, čak 12 škola je bilo u istoj situaciji. Za sazivanje sjednica i rukovođenje radom nastavničkog vijeća nadležni su rukovodioci. Kako ih u tim školama nije bilo, nastavnička vijeća tih ustanova nijesu se mogla ni odazvati pozivu MPNKS-a da predlože v.d. direktora/ku.

Iz Prosvjetne zajednice Crne Gore tada su upozorili da iz resornog ministarstva postupaju mimo zakona. Ukazali su i na haos koji takvo funkcionisanje izaziva u prosvjeti. ,,Zašto MPNKS postupa mimo zakona, ostaje nam da se pitamo“, kazala je tada medijima predsjednica te zajednice Olivera Leković.

Od tada se, s obzirom na sadašnji slučaj u školi Vasa Pavić nije raskinulo sa tom praksom. Monitor se obratio vladinom resoru kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić i pitao zbog čega se čeka sa konkursom za direktora/ku te škole. Tražili smo od nadležnih i da nas informišu koliko je još škola (osnovnih i srednjih) sada bez direktora i koji su konkretno razlozi zbog kojih ne dolazi do imenovanja direktora. Do zaključenja ovog broja Monitora nijesmo dobili odgovore.

,,Krajnje je vrijeme da izrastemo u građansko društvo i da se ne bojimo gubitka posla ako javno skrenemo pažnju na kršenje zakona. Prvi mi u prosvjeti moramo biti primjer, jer ako učenicima budemo prenijeli da je u životu najbolje prećutati svaku nepravdu – ova zemlja zaista nikakvu budućnost ne može imati”, zaključuje Kankaraš.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo