DRUŠTVO
SREDNJA UMJETNIČKA ŠKOLA ZA MUZIKU I BALET VASA PAVIĆ NEDJELJAMA BEZ RUKOVODIOCA: Novo, staro bezakonje
Ukoliko je namjera iz ministarstva Bratićke bila da se novim usvojenim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju izvrši i novi izbor svih direktora, onda je trebalo unaprijed razmišljati o prelaznim rokovima za izbor školskih odbora i direktora. Monitorovi dobro upućeni sagovornici kažu da je bilo sasvim dovoljno vremena da se ispoštuju procedure
Srednja umjetnička škola za muziku i balet Vasa Pavić nedjeljama je bez direktora/ke. Sem nezvaničnih informacija o tome ko će biti novi – drugih nema. Zbog toga se ne može zaključiti tromjesječje, nema ko da potpiše platne liste, niti ugovore zapošljenima kojima se svakog mjeseca obnavlja ugovor o radu. To nije jedina škola u Crnoj Gori koja se u prethodnom periodu našla u takvom stanju.
Nekoliko članica Nastavničkog vijeća škole Vasa Pavić prije dvadesetak dana podnijele su prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno kancelariji Prosvjetne inspekcije, zato jer je sjednica održana putem mejla i mimo svih pravila i procedura. Ni po jednoj tački dnevnog reda nije se glasalo po protokolu, pa niti jedna odluka nije donijeta zakonito. Sjednica se još i preklapala sa sjednicom Nastavničkog vijeća osnovne škole, a komentari i prigovori profesora nijesu uvaženi.
Prosvjetni inspektor Vesko Joksimović, koji je potom izvršio inspekcijski nadzor, utvrdio je da školom rukovodi osoba bez legitimiteta i zakonskog utemeljenja, jer je Miri Popović, donedavnoj v.d. direktorici škole, istekao mandat.
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije raspisalo konkurs za direktora škole. Nova vršiteljka dužnosti će, prema nezvaničnim informacijama, najvjerovatnije biti nastavnica Tijana Ilić.
Inspektor Joksimović je u svom rješenju zahtijevao da se ponove dvije sjednice koje su urađene nezakonito. Prva se ticala izbora predstavnika za školski odbor. Druga, koja je trebalo da se obnovi, je sjednica održana 12. oktobra, na kojoj tadašnja v.d. direktorica nije usvojila nijedan prigovor kolega u vezi sa nelegalno organizovanim ponovnim popravnim ispitima. Riječ je o učenici, sada već punoljetnoj, koja je mimo svih propisa dobila gotovo desetak prelaznih ocjena (dvojki) i upisana u četvrti razred škole Vasa Pavić.
,,Problem sa održavanjem tih sjednica je to što ih je organizovala osoba koja nema legitimitet da saziva sjednice. Posljednjeg četvrtka u oktobru je v.d. direktorica, kojoj je istekao mandat dvije nedjelje ranije, sazvala te sjednice, pri čemu je na prvoj izvršen ponovni izbor predstavnika za školski odbor, tj. potvrđeni su kandidati koji su i na prošloj odabrani, a druga sjednica, zakazana odmah nakon prve, na kojoj je trebalo da se ponište nelegitimni popravni ispiti nije ni održana”, kaže za Monitor zapošljena u toj školi, profesorica harfe Milica Kankaraš.
Prema njenim riječima, umjesto te sjednice, Popovićka je opomenula profesore da ne smiju da se obraćaju medijima. ,,Zaista je zastiđe da se izbor za predstavnike školskog odbora održi sa mjesec dana zakašnjenja da ne bi mogao biti u roku raspisan konkurs za direktora i da bi škola na kraju došla u situaciju da nema sjednice za zaključenje prvog tromjesečja. Zastiđe je i što nastavnicima bivša direktorka govori da ne smiju javno reći da se ne može zaključiti tromjesečje, niti da nema ko naše platne spiskove da potpiše. Od nastavnika/profesora se traži da ćute, pognu glavu i da se ne obraćaju medijima ako ostanu bez plate zbog nečije neodgovornosti”, ističe Kankaraš.
Kako je mandat bivšoj v.d. direktorici trajao do 12. oktobra, to znači da je, prema zakonu, još u julu trebalo da bude formiran školski odbor, a da najkasnije do 12. avgusta bude raspisan konkurs za direktora.
Umjesto toga, krajem avgusta održana je sjednica za izbor predstavnika za školski odbor i posljedice toga su izostanak konkursa, kao i kašnjenje sa usvajanjem Godišnjeg plana rada.
Monitorovi dobro upućeni sagovornici kažu da je, da se poštuju odredbe Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, bilo sasvim dovoljno vremena za sprovođenje procedura – da se legitimno formira školski odbor i raspiše konkurs za direktora ili da se makar na vrijeme zatraži imenovanje novog v.d. direktora. Ukoliko je namjera iz ministarstva Bratićke bila da se novim zakonom (novim usvojenim izmjenama pomenutog zakona) izvrši i novi izbor svih direktora, onda je trebalo unaprijed razmišljati o prelaznim rokovima za izbor školskih odbora i direktorka.
Nije Vasa Pavić jedina škola do sada koja se zbog neimenovanja direktora, odnosno vršioca dužnosti, našla u stanju potpunog bezakonja i rasula.
U junu ove godine, čak 12 škola je bilo u istoj situaciji. Za sazivanje sjednica i rukovođenje radom nastavničkog vijeća nadležni su rukovodioci. Kako ih u tim školama nije bilo, nastavnička vijeća tih ustanova nijesu se mogla ni odazvati pozivu MPNKS-a da predlože v.d. direktora/ku.
Iz Prosvjetne zajednice Crne Gore tada su upozorili da iz resornog ministarstva postupaju mimo zakona. Ukazali su i na haos koji takvo funkcionisanje izaziva u prosvjeti. ,,Zašto MPNKS postupa mimo zakona, ostaje nam da se pitamo“, kazala je tada medijima predsjednica te zajednice Olivera Leković.
Od tada se, s obzirom na sadašnji slučaj u školi Vasa Pavić nije raskinulo sa tom praksom. Monitor se obratio vladinom resoru kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić i pitao zbog čega se čeka sa konkursom za direktora/ku te škole. Tražili smo od nadležnih i da nas informišu koliko je još škola (osnovnih i srednjih) sada bez direktora i koji su konkretno razlozi zbog kojih ne dolazi do imenovanja direktora. Do zaključenja ovog broja Monitora nijesmo dobili odgovore.
,,Krajnje je vrijeme da izrastemo u građansko društvo i da se ne bojimo gubitka posla ako javno skrenemo pažnju na kršenje zakona. Prvi mi u prosvjeti moramo biti primjer, jer ako učenicima budemo prenijeli da je u životu najbolje prećutati svaku nepravdu – ova zemlja zaista nikakvu budućnost ne može imati”, zaključuje Kankaraš.
Andrea JELIĆ
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini