Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NACRT ZAKONA O PRIJEKLU IMOVINE, KONAČNO: Udar na mafiju ili još jedno golicanje ušiju

Objavljeno prije

na

Glavni novitet ovog zakona je da će teret dokazivanja biti na osumnjičenom a ne, kao što je do sada bio slučaj, na državi. Izabran je takozvani in rem model, čiji rodonačelnik je Republika Irska, gdje se pravni postupak vodi protiv imovine umjesto dosadašnjeg in personam – protiv određene osobe. Po novom zakonu, ako bude usvojen, neko može biti i oslobođen u krivičnom postupku, ali ako postoji sumnja da je imovina stečena nezakonito, ona ostaje pod istragom

 

U sijedu je Vlada konačno iznijela detalje dugo najavljivanog nacrta Zakona o porijeklu imovine kojim se predviđa oduzimanje i konfiskacija svega što je nezakonito stečeno. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je nekoliko puta isticao da mu je pomenuti zakon prioritet u odnosu na sve druge debate oko popisa stanovništva, crkve, rekonstrukcije Vlade… Cilj je, kako potpredsjednik kaže, da se ovim, žargonski nazvanim – zakonom protiv mafije „stane na kraj nelegalnom bogaćenju – kriminalaca, funkcionera, mafijaša“.

Glavni novitet ovog zakona je da će teret dokazivanja biti na osumnjičenom a ne, kao što je do sada bio slučaj, na državi. Izabran je takozvani in rem model, čiji rodonačelnik je Republika Irska, gdje se pravni postupak vodi protiv imovine umjesto dosadašnjeg in personam – protiv određenog lica. Po sadašnjem Zakonu o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djeltanošću, morala je postojati krivična osuda iako je finansijska istraga bila moguća i tokom trajanja krivičnog postupka. Međutim, po novom zakonu, ako bude usvojen, neko može biti i oslobođen u krivičnom postupku, ali ako postoji sumnja da je imovina stečena nezakonito, ona  ostaje pod istragom.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić je objasnio na Vladinom press-u, gdje je prezentiran nacrt Zakona, da će tužilac na osnovu otvorenog izviđaja (nakon što se utvrdi osnov sumnje) formirati finansijske timove za ispitivanje imovine. Ako se prikupi dovoljno dokaza, onda se sačinjava izvještaj i pokreće građanski postupak kako bi se oduzela nezakonito stečena imovina.

„Teret dokazivanja je na onom ko je nezakonito stekao imovinu. Ako ne dokaže, ona ide Upravi za imovinu. Kad se pokrene finansijska istraga, imovina će biti zamrznuta. Presuda u građanskom postupku neće zavisiti od presude u krivičnom postupku“. U zakonodavstvu EU ovakav princip se uspješno primjenjuje već duže vrijeme.

Da je ovakav zakon i njegova dosljedna primjena sušta potreba, jasno je i domaćoj i međunarodnoj javnosti. Dosadašnje finansijske istrage koje je vodilo zarobljeno Specijalno državno tužilaštvo (SDT) su dale minorne rezultate uprkos statistici i dijagramima kojima navedeno tužilaštvo uobičajeno pribjegava kada treba prezentirati postojanje rezultata. Evropska komisija (EK) je u prošlonedjeljnom Izvještaju o napretku za 2021. godinu istakla „skromne rezultate“ postignute u oduzimanju imovine u slučajevima visoke korupcije. Ove godine privremeno je zamrznuta imovina u svega dva slučaja. U čitavoj 2020. godini u slučajevima visoke korupcije pravosnažno je oduzet jedino stan Milošu Maroviću, sinu odbjeglog Svetozara Marovića, bivšeg državnog i funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS). Vrijednost stana od 193 m2 u Budvi, koji je prešao u vlasništvo države, dodatno umanjuje postojeća hipoteka od 236.000 eura koje je prije sedam godina uzeo Miloš Marović na ime navodne pozajmice od jednog građanina Budve. EK u svom izvještaju navodi i nevjerovatne „rezultate“ Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Naime, „u četiri slučaja ASK je zatražila oduzimanje materijalne dobiti pred nadležnim sudovima koji su rezultirali jednom konfiskacijom u vrijednosti of 2.892 eura u 2020. godini i dvije konfiskacije u vrijednosti of 8.654 eura u prvoj polovini 2021. godine“.

Vlada je nacrtom predvidjela da se zakonom daju ovlašćenja za utvrđivanje poreske obaveze na neprijavljeni prihod. Takođe i imovina fizičkih lica koja se nalazi van zemlje moći će se procjenjivati na „pretpostavljeni dohodak kojim je stečena“. Taj neprijavljeni dohodak biće oporezovan po stopi od 80 odsto. Takođe, istraga se, kako iz Vlade navode u predloženoj ali ne i konačnoj verziji, može pokrenuti za vrijednosti imovine koje prelaze 50.000 eura.

Boris Marić je istakao da će se novim zakonom omogućiti pristup i bankovnim računima u zemlji i inostranstvu kako bi se istrage učinile što efikasnijim. Vlada je uz to osigurala ekspertsku pomoć Savjeta Evrope, Velike Britanije, Njemačke i Italije. Dosadašnje međunarodne istrage su uglavnom tapkale u mjestu godinama pod najraznovrsnijim izgovorima i do sada niti jedna od afera međunarodnog karaktera nije doživjela sudski epilog, uključujući i Aferu Telekom (slučaj podmićivanja državnih funkcionera kroz fiktivne konsultantske ugovore prilikom privatizacije Crnogorskog Telekoma). Ona je u Sjedinjenim Državama istražena i pravosnažno okončana, ali se u Crnoj Gori ne vidi ni početak kraja.

Nedavna posjeta Metjua Galicije, sina ubijene malteške novinarke Dafne Karuane Galicije, crnogorskoj Skupštini i razgovori sa potpredsjednicom Brankom Bošnjak i poslanicima vladajuće koalicije oko pokretanja parlamentarne istrage i saradnje sa EU i Maltom oko Afere Možura može eventualno dati podsticaj učinkovitijoj istrazi koja ima slične ciljeve sa predloženim zakonom. Pokojna Galicija je prije smrti istraživala energetske dilove između crnogorskih, malteških i azerbejdžanskih poslovnih krugova koji su doveli do multiplikacije troškova izgradnje vjetroelektrane između Ulcinja i Bara i čudnih transakcija između raznih offshore firmi iza kojih se kriju kompanije i računi osoba uključenih u radnje koje su sada pod istragom EUROPOL-a, upravo zbog ubistva pomenute novinarke.

Offshore kompanije i računi, koji su sami po sebi legitimni, su omiljeno pribježište onih koji žele sačuvati nezakonito stečenu imovinu. Finansijski istražitelji ističu da je međunarodna saradnja ključna kada je u pitanju sakrivena imovina. Dosadašnja curenja podataka kroz Panama papire, Rajske papiri, Offshore Leaks, Pandora itd. su samo potvrda neophodnosti međudržavne saradnje.

Ptpredsjednik Abazović je naglasio da „građani jedva čekaju da zakon stupi na snagu“ i da će se „targetirati dio imovine iz nekih poznatih slučajeva, koji nisu dobili epilog“. U pitanju je milionska imovina po riječima Abazovića i „treba da se pomogne budžet, ali i građani, školstvo, zdravstvo…“.

Nedavno je i Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao da računa na novi zakon da će pomoći punjenju budžetskih sredstava kada je prezentirao svoju poresku reformu i ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Koliko su takva očekivanja realna u bliskoj budućnosti, veoma je upitno. Naime, Zakon je prezentiran samo u formi nacrta koji tek treba da prođe javnu raspravu i onda, ako mu se posreći, da uđe u skupštinsku proceduru u nadi da će nekada stići na red. U proceduri i na čekanju je već oko stotinu različitih akata koji se svakim danom nagomilavaju zbog blokade Skupštine od dijela vladajuće većine. Osim ako ne bude izglasan po ubrzanoj proceduri i uz pomoć dijela opozicionih stranaka koje ga načelno podržavaju, teško je zamisliti da će doći do njegove primjene u dogledno vrijeme. Čak i ako bude te sreće da se zakon usvoji, njegovu primjenu će dočekati nereformisano i zarobljeno tužilaštvo čije oslobađanje je veoma upitno u doglednom vremenskom roku. Pod pretpostavkom da se i to desi, proći će još mjeseci dok se ne smijene sadašnji i postave novi tužioci. Njih će na kraju dočekati zarobljeni sudovi čija reforma nije ni u nacrtima. Abazović i njegovi saradnici ističu da su svjesni prepreka koje ih čekaju a veći dio javnosti se i dalje nada da neće sve ostati na najavama i jalovim prepirkama koje su već pojele godinu dana nove vlasti.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo