Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA I POČASNO DRŽAVLJANSTVO: Utočište za bogate, i kad su bjegunci od zakona  

Objavljeno prije

na

,,Bez potrebe za preseljenjem ili znanjem jezika, bez intervjua za državljanstvo i bez potrebe da se odreknu postojećeg državljanstva”, reklamira se ekonomsko državljanstvo Crne Gore. Dovoljno je samo da imate para, a kršenje zakona u sopstvenoj zemlji do skoro nije bio problem. Nakon upozoranje iz EU, nova Vlada je najavila da se nakon 15 godina ova priča završava

 

Ruski oligarh Telman Ismailov, uhapšen 1. oktobra u Podgorici po potjernici koju je za njim raspisala Rusija. Ovaj Azerbejdžanac optužen je za krađu desetina milijardi rubalja, posjedovanje oružja i eksploziva, otmicu i prebijanje, te organizovanje dva ubistva. On tvrdi da nema nikakve veze sa ubistvom dvojice privrednika u Moskvi i da je ruska potjernica raspisana za njim proizvod političkog i ekonomskog progona vlasti Ruske Federacije. Ismailov je krajem protekle sedmice pušten iz istražnog zatvora nakon što je dobio azil.

Istog dana kada i Ismailov u Tivtu je uhapšen ruski milijarder i nekadašnji Putinov saradnik Igor Čujan, koga ruske vlasti terete za mito. Hapšenje ova dva ruska državljanina koji su nakon što su za njima raspisane potjernice u matičnoj zemlji utočište našli u Crnoj Gori, ponovo je u međunarodnim medijima otvorilo priču o maloj državi na Mediteranu sigurnoj luci za međunarodne kriminalce. Oba tajkuna su uprkos Interpolovim potjernicama za kratko vrijeme skrivanja u Crnoj Gori uspjeli  da ulože svoj novac i zarade, otvarajući restorane, kockarnice, butike… Bivša vlast u ovome nije nalazila ništa sporno, a posebno ako su bogati bjegunci od zakona imali veze sa šefom partije i države Milom Đukanovićem.

Utočište u Crnoj Gori našao je i bivši premijer Tajlanda Taksin Šinavatra, nakon što je 2006. zbačen s mjesta premijera i bjekstvom izbjegao odlazak u zatvor. On je  posljednjeg dana 2008. dobio crnogorski pasoš po skraćenom postupku, na predlog Đukanovića, iako je u tom momentu bio krivično gonjen u rodnoj zemlji zbog korupcije. U avgustu je Šinavatrina kompanija Global TS Montenegro zatražila od Opštine Budva legalizaciju  divlje izgrađene prizemne zgrade na ostrvu Sveti Nikola.

Kontraverzni Mohamed Dahlan je državljanin Crne Gore od kraja 2010. Za bivšeg palestinskog ministra bezbjednosti, koji se sumnjiči za stomilionske prevare i kršenje ljudskih prava, Đukanović u predlogu za VIP državljanstvo MUP-u kaže da je ,,najvažniji promoter naših interesa na Bliskom istoku”.

Crnogorski državljanin od 2013. je i Malezijac Vejn Seng Pu, koji je u ljeto 2014. godine  uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, kojim je nelegalno stekao oko 300 miliona dolara.

Uz obrazloženje da se radi o ekonomskom osnovu crnogorsko državljanstvo su stekli nasljednik bankarske dinastije Nataniel Rotšild, koji ima udjela u Porto MontenegruPetros Statis, vlasnik nekoliko firmi u Crnoj Gori koje imaju svoje razvijene poslove u oblasti turizma, medija, kao i vlasnik Oraskoma koji gradi turistički kompleks na Luštici i ostrvu Mamuli Samih Saviris.

Iako preciznih podataka nema smatra se da je od obnove nezavisnosti vlast izdala preko 450 počasnih državljanstava. Samo u izbornoj 2020. godini dodijeljen je 131 ,,zlatni pasoš” prema podacima Centar za građanske slobode (CEGAS).

Nakon brojnih domaćih negodovanja zbog netransparentnosti i dodjele počasnog državljanstva licima sa potjernica, a više zbog otvorenih kritika iz Brisela, bivša Vlada je 2019. utvrdila kriterijume za dodjelu ekonomskog državljanstva. Uslovi za dobijanje crnogorskog pasoša su ulaganje najmanje 450.000 eura u jedan od razvojnih projekata u Podgorici i primorju, ili 250.000 eura u sjevernom ili središnjem regionu. Uslov je i donacija glavnog aplikanta od 100.000 eura manje razvijenim opštinama.

Plan je bio da investitori, u zamjenu za crnogorsko državljanstvo, ulažu u razvojne projekte u turizmu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Međutim, za poljoprivredne projekte je interesovanje slabo, a za prerađivačku industriju nije ni raspisan javni poziv. Projekti se uglavnom odnose na izgradnju hotela po kondo ili mješovitom modelu, što podrazumijeva da sadrže stanove za prodaju.

Projekat je doživio fijasko. Iako je bilo planirano da će do kraja ove godine 2.000 stranaca dobiti ekonomsko državljanstvo, do sada ga je na osnovu gore navedenih kriterijuma steklo svega 290,91 investitor i 199 članova njihovih porodica.

Iz Evropske komisije su godinama pozivali Vladu da preispita ovaj program. Upozoravali su da takva šema sticanja državljanstva ulaganjem ima rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, korupcija…

Nova Vlada je nastavila sa dodjelom ekonomskog državljanstva tokom ove godine, ali uz obećanje da će on biti završen na kraju godine.

,,Imajući u vidu nedostupnost podataka, a što budi sumnju, kao i ranija upozorenja EU, dobro je što se program okončava. Takvo sprovođenje nosi opasnost da trajno naruši ugled države, jer primanjem u državljanstvo bez adekvatne procjene, odnosno zbog finansijskih ulaganja, dovodi i problematične pojedince, koji su procesuirani ili optuženi u svojim državama, a to nije nešto što EU želi da vidi u državi koja teži njenom članstvu.  Ipak, ostaje da vidimo kako će se dalje odvijati stvari u praksi i da li će se u potpunosti odustati od ovog programa ili će doći do promjene oblika realizacije, a što bi moglo dovesti do potrebnog balansa u nekim aspektima vladavine prava i ekonomske dimenzije’’, kaže za Monitor Vasilije Radulović, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje.

U nedavnom saopštenju Porto Montenegra obavještavaju se bogati da uskoro ističe mogućnost dobijanja državljanstva putem ulaganja: ,,Program takođe odobrava crnogorski pasoš koji omogućava slobodu kretanja glavnom podnosiocu zahtjeva i njegovoj porodici u 124 zemlje, uključujući Šengenski prostor, Rusiju i Tursku”, dodaje se i da ,,investitori mogu da steknu uporište u jednom od najveličanstvenijih djelova Evrope, bez potrebe za preseljenjem ili znanjem jezika, bez intervjua za državljanstvo i bez potrebe da se odreknu postojećeg državljanstva, čime je sve lakše”. Samo da imaju pare.

 

Dvojno državljanstvo

Još od početka ove godine traje afera po kojoj ministar finansija Milojko Spajić, kao i smijenjeni ministar pravde Vladimir Leposavić imaju dvojno državljanstvo. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova odavno su obećali da će sve provjeriti i ukoliko ,,dođu do dokaza da pojedini ministri u Vladi imaju dvojno državljanstvo'“, pokrenuće postupak za gubitak crnogorskog po sili zakona.

U međuvremenu mediji su objavili da dvojno državljanstvo imaju i brojni funkcioneri partija vlasti. Iz Demokratskog fronta Simonida Kordić, Milun Zogović, Milo Božović, Rade Ranitović i Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene CG.  Iz Demokrata predsjednik Opštinskog odbora te partije u Budvi Mijomir Pejović, koji kako piše Pobjeda nije upisan u birački spisak Srbije. A pravo glasa u Hrvatskoj nema ni njegova sugrađanka iz URA-e Božena Jelušić, koja pored crnogorskog ima i državljanstvo susjedne države. Još 2017. tužioci u više crnogorskih gradova ispitivali su navode Demokrata da sedam visokih funkcionera Demokratske partije socijalista ima strano državljanstvo.

,,Prema Zakonu o državljanstvu, dvojno državljanstvo se može ustanoviti međunarodnim ugovorima i sporazumima koje je potpisala Crna Gora, a na osnovu principa uzajamnosti. Dakle, sa pravnog aspekta dvojno državljanstvo javnih funkcionera nije upitno, dok je sa etičkog aspekta najblaže rečeno vrlo diskutabilno. Opravdano je zapitati se – da li građani  mogu vjerovati funkcionerima koji svakodnevno donose važne odluke koje se tiču budućnosti države, a da pri tom ti funkcioneri u cjelosti nisu vezani za našu državu tj. da imaju potrebu za ‘rezervnom’ državom”, kaže Vasilije Radulović.

On napominje da se o kršenju propisa radi u slučaju kada je riječ o glasanju u dvije države. Ističe da ,,zabrinjava pasivnost MUP-a u čijoj nadležnosti su ova pitanja. Iako je najavljeno iz samog Ministarstva da će provjeriti sve navode u vezi sa dvojnim prebivalištima javnih funkcionera, mi do danas nismo dobili nikakve konkretne informacije o tome”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo