Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADI PODOBNOST I POSLUŠNOST VAŽNIJI OD STRUČNOSTI: Dubina profesionalce ne trpi

Objavljeno prije

na

Izvršna vlast se intenzivno, uglavnom voljom premijera Zdravka Krivokapića i ministra finansija Milojka Spajića, oslobađa (ili to uporno pokušava) kadrova čiji je angažman, prema percepciji zainteresovane stručne i laičke javnosti, obilježio kvalitetan rad i značajni ostvareni rezultati

 

Aleksandar Damjanović više nije v.d. direktora Uprave prihoda i carina.

Većina u Vladi prihvatila je, na elektronskoj sjednici održanoj prošlog četvrtka, prijedlog resornog ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića da Damjanovića, nakon što mu je istekao šestomjesečni mandat vršioca dužnosti direktora Uprave, na tom mjestu zamijeni Milena Petričević. Vlada je prethodno, početkom oktobra, Petričevićevu imenovala za v.d. generalnog direktora Direktorata za nadzor nad radom Uprave prihoda i carina. Takođe na prijedlog ministra Spajića.

Vijest da je Damjanović sklonjen sa čela Uprave koja je, uz Upravu policije, kadrovski najbrojnija u cijelom sistemu javne uprave, a po opisu posla najznačajniji kontrolor i sakupljač državnih prihoda (carine, akcize, porezi, koncesije od igara na sreću…) nije naišla na odobravanje. Naprotiv, odluci su se javno usprotivile partije vlasti i opozicije, finansijski i ekonomski stručnjaci i analitičari, dio zaposlenih u novoformiranoj Upravi prihoda i carina (nekadašnje Uprava prihoda, Uprava carina i Uprava za igre na sreću skupa imaju oko 1.200 zaposlenih). Dok su, u direktnom kontaktu sa premijerom i ministrom finansija isto uradili pojedini članovi Krivokapićevog kabineta ali i Vladini partneri iz sjenke sa diplomatskim pasošima, uglavnom, zapadnih zemalja.

Ogromna većina njih smatra da je Damjanović, rezultatima u minulih šest mjeseci, zaslužio povjerenje i priliku da nastavi započeti posao. Uz puno veću podršku Vlade, prije svega Ministarstva finansija, koje se svojski potrudilo da mu onemogući formiranje saradničkog tima (deset pomoćnika predviđenih sistematizacijom nove Uprave). Damjanović je, još početkom ljeta, Vladi dostavio listu kandidata za upražnjena rukovodeća mjesta, dio njih je u međuvremenu dobio i saglasnost Vladine Komisije za kadrovska i administrativna pitanja, ali Spajić ni jedan od tih prijedloga nije dostavio Vladi na izjašnjavanje. A njegovo Ministarstvo nije raspisalo konkurs za direktora Uprave u punom mandatu.

I pored toga, Damjanović je na svoj konto upisao (neočekivano) dobru primjenu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, što je državi ljetos donijelo rekordne prihode po osnovu naplate PDV-a; Ozbiljne rezultate na suzbijanju ilegalnog tržišta duvanskih proizvoda namijenjenih domaćem i međunarodnom tržištu; Rekordnu zapljenu kokaina na teritoriji Crne Gore (skoro 1,5 tona) u operaciji koja je inopartnerima pokazala da, nakon promjena u rukovodećem kadru, mogu računati na kvalitetnu saradnju sa ovdašnjim carinicima i policijom…

Sve to nije bilo dovoljno za obnovu v.d. mandata, makar do raspisivanja konkursa i izbora direktora Uprave koji bi bio po mjeri čelnika Ministarstva. Štaviše, po procjeni ministra Spajića, Damjanović, njegovi saradnici i ovdašnja javnost nijesu zaslužili ni elementarno objašnjenje odluke o prekidu saradnje. Umjesto toga plasirana je priča o navodnom dogovoru prema kome će bivši čelnik Uprave prihoda i carina angažman nastaviti u Odboru direktora Investiciono-razvojnog fonda, Monteputu, ili na nekom sličnom državnom poslu.

Damjanović je sve to demantovao da bi, u razgovoru sa novinarom Monitora potvrdio da se tokom primopredaje dužnosti u Upravi sreo sa ministrom Spajićem, razgovarao sa njim, ali nije dobio adekvatno objašnjenje prošlonedjeljne odluke. ,,Ja i dalje čekam obrazloženje”, objašnjava Damjanović, ,,a životno i političko iskustvo me uče da se takve odluke, bez argumenata i objašnjenja, donose onda kada ste dužni da ispunite neko obećanje ili se nalazite pod velikim pritiskom”.   On ne želi da se bavi pretpostavkama jer bi na taj način, kaže, mogao ugroziti rad institucije (Uprave) ,,koja je važnija od bilo kog pojedinca”.

Dok Spajić ćuti, njegovu odluku pokušava da opravda državni sekretar u MFSS Janko Odović. ,,Moramo da se naviknemo u Crnoj Gori da su svi smjenjivi. Saradnja s Damjanovićem bila je jako dobra. Ministar finansija je njega pozvao u svoj tim i postavio mu zadatke koje je on ispunio ili nije ispunio…”, kazao je Odović. ,,Od svega toga se pravi mnogo buke bez razloga. Uvjeren sam da će Damjanović i ubuduće imati mjesto koje će biti vrlo odgovorno u ovoj Vladi i generalno administraciji”. Onda je sekretar MFSS, možda i nehotice, odao jednu tajnu. ,,Iz mog iskustva, kako je Petričevićeva pružila plan rada Uprave, mislim da će rezultati biti bolji”. Sad znamo da je Milena Petričević imala priliku da, nekome i negdje, prezentuje svoje viđenje budućeg rada Upreve prihoda i carina. Takvu šansu Aleksandar Damjanović nije dobio. Ostaje pitanje – zašto? Ako nije preporuka ranijeg poslodavca. Damjanović je bio (opozicioni) poslanik sa dugogodišnjim iskustvom a iz profesionalne biografije Milene Petričević štrči podatak o  radu u kabinetu odbjeglog tajkuna Duška Kneževića.

Već iz prvog obraćanja nove v.d. direktorice saznali smo da će njen prioritet biti ,,sankcionisanje svih oblika nezakonitosti koje direktno utiču na obezbjeđenje stečenih prava budžetskih korisnika”. Dakle, ključna riječ u planu tima Spajić – Odović –Petričevićeva, čije je iskustvo u tom poslu jako upitno, je sankcionisanje. A to nas vraća na početak priče i pitanje zašto je Aleksandar Damjanović morao da ode?

U Upravi prihoda i carina radi mnogo ljudi, kao što u Vladi ovih dana duva mnogo vjetrova – pozicionih, opozicionih, privatnih i onih sa predznakom inostranog faktora – pa do novinara stižu brojne spekulacije.

Jedne kažu da je mjesto direktora Uprave kaparisano još zimus, u polu-zvaničnoj podjeli resora po dubini među članicama vladajuće koalicije. I da se Damjanović nije mogao uklopiti u taj plan. Po drugima, bivši v.d. direktora, prosto, nije pokazao dovoljno očekivane servilnosti i uslužnosti prema nadređenima iz Ministarstva. Do mjere da su oni iz medija saznali za operaciju koja je prethodila rekordnoj zapljeni kokaina. Koja je, usput budi rečeno, bila tajna. Neki mediji su već pisali o pretpostavci da se Damjanović preigrao u pokušajima da sa pripadnicima UP-a iskorijeni švercerska gnijezda iz Luke Bar. I da se time zamjerio nekome ko je bio i ostao dovoljno moćan da može da imenuje i smjenjuje (ne)podobne javne funkcionere. Najzanimljivija je, možda, priča o tome kako je u Upravu prihoda, iz Ministarstva finansija, prije nekoliko mjeseci stigao usmeni zahtjev da se posebna pozornost posveti minulom radu velikih kompanija čiji su vlasnici bliski DPS-u. Kako bi se od njih uzeo što veći novac. Kako je, tvrde naši sagovornici, Damjanović ostao dosljedan neselektivnom pristupu  – bilo je što je bilo. Sad čekamo sankcionisanje.  Po, navodno, autentičnom spisku preduzeća u koji je Monitor imao uvid.

Pitanje je da li ćemo i kada saznati gdje je tu istina. A čelnici Vlade nastavljaju da rade na čišćenju svojih redova od nedovoljno poslušnih profesionalaca. Skoro dva mjeseca Zdravko Krivokapić traži način da smijeni Zorana Brđanina, direktora Uprave policije koji je za kratko vrijeme pobrao simpatije u zemlji i inostranstvu. Ali se premijeru  neoprostivo zamjerio insistiranjem da se policija, tokom događaja koji su pratili ustoličenje mitropolita Joanikija, drži zakona i naređenja svojih starješina, a ne ratoborne kombinatorike ostrašćenih amatera iz gluve sobe. Nasljednik je, kažu, već spreman.

U stvorenom ambijentu pomalo paranoičnih pokušaja da se vlast što duže zadrži, na meti bi se mogli naći još neki novoimenovani čelnici državnih institucija ali i po koji ministar. Pod uslovom da se sadašnja Vlada održi dovoljno dugo da bude u prilici sprovesti svoj naum: samozvani eksperti na vrhu, strogo kontrolisani poslušnici – do dna. I sankcionisanje.

 

Šta je zakon spram ministra

Prije Aleksandra  Damjanovića, iz Ministarstva finansija istjerana je državna sekretarka Mila Kasalica. Takođe nakon uspješnog angažmana oko primjene Zakona o fiskalizaciji, i manje uspješnih pokušaja da od ministra Spajića dobije detalje o ugovorenom hedžing aranžmanu i njegovim efektima na javne finansije. Vlada je Kasalicu razriješila na Spajićev zahtjev, bez obrazloženja i rasprave, ali i bez neophodnog mišljenja Komisije za kadrovska i administrativna pitanja. Na istoj sjednici, sekretarka Ministarstva odbrane razriješena je uz kompletnu dokumentaciju.

Konačnu riječ o tom razrješenju daće sud, ali je za našu priču zanimljivo obrazloženje iz Rješenja o razrješenju koje je potpisao premijer Krivokapić.  Citiraćemo ključni dio tog dokumenta:

,,Ministar finansija i socijalnog staranja je, u skladu sa odredbama člana 30 stav 4 Zakona o državnoj upravi, predložio da se razriješi državna sekretarka u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Mila Kasalica, mr ekonomskih nauka. U obrazloženju predloga je naveo da je Rješenjem Vlade Crne Gore od 11. februara 2021. godine, za državnu sekretarku u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja imenovana Mila Kasalica i da, imajući u vidu da je članom 30 stav 4 Zakona o državnoj upravi propisano da državnog sekretara imenuje i razrješava Vlada, na predlog ministra, predlaže da Vlada donese rješenje o razrješenju državne sekretarke mr Mile Kasalice”.

Ako ministar može da predloži, može i da smijeni – rezonuju Spajić i Krivokapić, a većina u Vladi podržava. I ko mari za zakonom predviđene procedure, smišljene da se spriječi pretvaranje države u feud.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo