Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROCES BUŠENJA NAFTE SPORIJI OD OČEKIVANOG: Vlast gluva na upozorenja

Objavljeno prije

na

Zbog visokih pritisaka i abrazivnih dejstava na opremu, koncesionar je prinuđen da češće mijenja alat, pa proces bušenja nafte ide nešto sporije od očekivanog. Slično je i sa našim mogućnostima da zaštitimo Jadran u slučaju neke ekološke katastrofe. Ograničene su, postojeći sistem nije dovoljno učinkovit i potrebne su dodatne i djelotvornije mjere radi njegovog unapređenja, upozorava izvještaj Državne revizorske institucije (DRI)

 

Iako je bilo najavljivano za oktobar, zbog nepredviđenih okolnosti, na otkriće ima li ili nema nafte u našem podmorju moraćemo još da sačekamo. Makar do kraja godine. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) na temu naših kapaciteta za zaštitu mora u slučaju iznenadnih zagađenja potvrđuje – nacionalni odgovor u ovom procesu nije dovoljno efikasan.

Zbog visokih pritisaka i abrazivnih dejstava na opremu, koncesionar je prinuđen da češće mijenja alat, pa proces bušenja ide nešto sporije od očekivanog. Slično je i sa našim mogućnostima da zaštitimo Jadran u slučaju ekološke katastrofe. Ograničene su. Postojeći sistem nije dovoljno učinkovit i potrebne su dodatne i djelotvornije mjere radi njegovog unapređenja.

To se ističe u reviziji uspjeha Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru, koju je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prije nekolika dana. Taj dokument sačinjen je u saradnji sa vrhovnim revizorskim institucijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije i Slovenije.

Crna Gora, ni nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata, nije uspostavila adekvatan sistem za reagovanje na iznenadno zagađenje većeg obima u dijelu zadovoljavajućih materijalno-tehničkih i kadrovskih resursa, izrade mapa osljetljivih područja, konstantne procjene rizika i drugih sličnih, značajnih pitanja.

Nije usvojen ni revidirani Nacionalni plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata iz 2011. Nije uspostavljena ni odgovarajuća koordinacija između svih učesnika koji imaju ulogu u Nacionalnom planu.

Nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju nije potpisan. Nije došlo do ratifikovanja neophodnih konvencija, a nijesu ispunjene ni sve obaveze iz onih već ratifikovanih.

Trenutno aktivna bušotina, na 28 kilometara od obale, na krajnjem jugu Crne Gore, u moru između Bara i Ulcinja najdublja je u Jadranu. Time i najbliža istini.

Čini se da nikoga od nadležnih ne brine izvještaj DRI. Prošao je u tišini.

Monitor je zatražio komentar predstavnika resornog ministarstva, Ministarstva kapitalnih investicija (MKI). „Eni – Novatek je, u skladu sa obavezama iz Ugovora, izvršio 3D seizmička istraživanja krajem 2018. godine, a tokom 2019. godine izvršena je i obrada prikupljenih podataka, kao i geološke i geofizičke studije, a potom i Elaborat o zaštiti životne sredine, pod uslovima koje je odredila Agencija za zaštitu životne sredine. Mi smo apsolutno svjesni da Crna Gora nema mogućnost da se sama nosi sa potencijalnim ekološkim incidentima, pa baš zbog toga ta kompanija garantuje cjelokupnom svojom imovinom, koja je pozamašna, da će, u slučaju katastrofe, sanirati sve posljedice”, rečeno nam je.

Nijesu svi sigurni u to. Zenepa Lika, osnivačica društva Dr Martin Schneider-Jacoby i aktivistkinja za zaštitu životne sredine, upozorava na to da nam je preventiva uvijek slaba tačka. „Naravno da ih DRI izvještaj ne interesuje. I ovi, kao i prethodni, oglase se samo kada njima ide u prilog. DRI je jasno ukazao, i čak potvrdio, sve na šta je NVO sektor, od kada se saznalo za istraživanje nafte, upozoravao. Osim što smatramo da je crpljenje nafte suludo u jednoj zemlji koja je cijelu strategiju decenijama razvijala na turizmu i promociji divlje prirodne ljepote, prosto nemamo ni kadar niti iskustvo za ovakve posolove. Uvijek nam je preventiva slaba tačka. To je u skoro svakoj oblasti isto”, kaže ona za Monitor.

Prema njenim riječima, i novo rukovodstvo ignorantski je, i u potpunosti, „manipulisalo emocijama ionako nesigurnih građana zbog loše ekonomske situacije”. Zbog toga je NVO sektor i utihnuo – odlučili su da ne vode kampanju tokom turističke sezone, jer su znali da su građani željno isčekivali turiste, da bi radili i zaradili. „Cijeli su poduhvat proglasili „ekonomskim preporodom”. Da i ne govorimo o tome da su spekulativno izbacivali brojke i ignorisali gotovo 90 odsto građana sa primorja koji ne žele istraživanja nafte. Znači, nastavili su lobisti istim manirima kao i prethodnici”.

Zbog mogućih rizika koje nose potencijalne iznenadne pomorske nesreće, DRI je Vladi Crne Gore preporučila da radi  jačanja saradnje u zaštiti Jadranskog mora uspostavi stalan odbor ili platformu za stručnu saradnju za razmjenu informacija i iskustva. Savjetovano je širenje i prenos dobrih praksi, kao i za razvoj zajedničkih ekoloških projekata usmjerenih na prevenciju, sprečavanje i upravljanje odgovorima u slučaju zagađenja mora. Sve su te preporuke dostavljene predsjedniku Vlade Crne Gore, Ministarstvu kapitalnih investicija, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvu vanjskih poslova i Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore. I tu će, kao po starom dobro običaju, čekati. Vlast ima druge prioritete.

Kako su Monitoru objasnili dobro upućeni izvori, da bi se ispoštovale sve preporuke Državne revizorske institucije, potrebni su milioni eura. Koji bi, sve i da ih imamo viška, umjesto za preventivu novih, bili predodređeni za rješavanje postojećih nagomilanih problema u državi.

„Nije spojivo dičiti se ustavno određenom ekološkom državom i istovremeno crpiti fosilne resurse. Dok se čitav svijet okreće novim izvorima energije, mi tvrdoglavo idemo putem koji drugi, i bolje opremljeni, ciljano ostavljaju u prošlost”, napominje Lika.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ukazala je na mnogo nepravilnosti u vezi sa ugovorom o istraživanju nafte. Iz MANS-a tvrde da ugovor nije sklopljen sa italijansko-ruskim konzorcijumom (Eni-Novatek), već da su se na tender javile ćerke firme iz Holandije i Švajcarske. Ugovor su potpisale unuke kompanije iz Holandije, osnovane nakon tendera. „Tako su se oni zaštitili od odgovornosti. Naše interese je štitila bivša vlast. Sjećate li se kako nas je zaštitila u prodaji KAP-a po sličnoj šemi i koliko smo to platili? Pozivamo Skupštinu da zaštiti javni interes i zaustavi bušenje dok se ne preispita ugovor”, upozorili su iz MANS-a.

Vlast je gluva na upozorenja.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo