Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIGRANTI I CRNA GORA: Predah na opasnom putu

Objavljeno prije

na

Iako podaci evropskih agencija govore o povećanom prilivu migranata u EU, domaći zvanični podaci to ne registruju, iako je Crna Gora dio veoma prometne balkanske izbjegličke rute. Veoma mali broj migranata zadržava se ovdje, uglavnom se odmore i prikupe snagu za neizvjesni i često dramatični put ka zemljama EU

 

Sve više izbjeglica ilegalno prelazi spoljne granice Evropske unije (EU). Najviše na centralno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj migrantskoj ruti. Tako makar kažu zvanični podaci Agencije EU za graničnu i obalsku stražu Fronteks. Crna Gora je na toj ruti značajno tranzitno područje. Kod nas, međutim, nema podataka koliko njih ilegalno pređe granice, a zvanični podaci pokazuju da onih koji traže pomoć nema više nego ranije. Iako se desila avganistanska kriza.

Tako podaci Fronteksa kažu da je broj ilegalnih prelazaka spoljnih granica Evropske unije u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 133.900, što je 47 odsto više nego prije izbijanja pandemije 2019. Na zapadno-balkanskoj ruti (Turska, Grčka, Srbija, Albanija, Crna Gora, BiH) je u prvih devet mjeseci registrovano 40.200 ilegalnih prelazaka, što je 117 odsto više nego prošle godine. Samo u septembru bilo je 10.400 takvih pokušaja ulaska u EU, što je 112 odsto više nego u septembru 2020.

Mi ne brojimo ilegalne prelaske, tek povremeno kada policija ponekoga uhapsi. Niti znamo gdje većina onih koji zatraže pomoć i čak podnesu zahtjev za azil, nakon par dana odu. Jer ovdje se malo njih zadržava. Uglavnom dođu, odmore se i nastavljaju dalje.

Prema podacima koje smo dobili od Uprave policije u prvih osam mjeseci ove godine na teritoriji Crne Gore registrovano je 2.358 migranata. ,,Najviše se radi o porodicama iz Avganistana koje nezakonito ulaze iz pravca Republike Albanije, dok pokušavaju nezakonito da izađu iz naše države preko Bosne i Hercegovine i u manjem broju slučajeva preko Hrvatske”, saopštili su nam iz MUP-a.

Prošle godine, kada su veći dio godine granice bile zatvorene zbog kovid krize u Crnoj Gori je registrovano 3.149 migranata. Godinu ranije, 2019. godine, bilo ih je duplo više –  7.978.

U Crnoj Gori migranti budu smješteni u prihvatilišta u Spužu i na Božaju.

Centar za prihvat u Spužu raspolaže sa 104 mjesta. Nalazi se na petnaestak minuta vožnje od Podgorice, a migranti tamo ne dobiju samo smještaj i hranu već i zdravstveni pregled, psihološku procjenu. Dostupan im je internet, dječje igralište, a organizuju se i razne radionice.

Tokom razgovora uglavnom će vam reći da žele da ostanu. Ima onih koji kažu da su političke izbjeglice, da su protivnici vlasti u zemljama iz koji dolaze ali i onih koji su otišli zbog teške ekonomske situacije. U Spužu ima i žena i djece, porodica. Najviše je, međutim, onih koji sami putuju i za koje je odmah jasno da im nije cilj Crna Gora već neka od zemalja EU. Iako vam to naravno neće reći.

To znaju i u MUP-u. Načelnica Direkcije za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu Irena Rakočević kaže da je u centrima u Spužu i Božaju uglavnom mali broj onih koji se zadržavaju. „Okrijepe se i nakon tri-četiri dana nastave put. Dešava se da ih vrate sa granice, ali rijetko. Uglavnom prođu”, kaže ona.

Dino Hodžić, pravni savjetnik Građanske alijanse, jedne od rijetkih NVO koja se bavi ovim pitanjem, objašnjava da je tražiocima azila dozvoljena sloboda kretanja. Kako dodaje, država nije dužna da vodi računa o njihovom kretanju osim obaveze tražioca azila u slučaju promjene mjesta boravka da to prijavi Centru jer će se, u suprotnom, postupak obustaviti.

,,Lica koja ne traže azil već samo prolaze kroz Crnu Goru trebali bi biti pod pojačanom pažnjom ali Crna Gora neformalno dozvoljava ovim licima da neometano prođu kroz našu zemlju jer smo mi prepoznati kao tranzitna ruta”, kaže Hodžić.

Od početka 2021. godine, do početka oktobra podnijeto je samo 210 zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori, podaci su MUP-a. Najviše zahtjeva je podnijeto od strane državljana Avganistana, Kraljevine Maroko, Irana i Kube. Ministarstvo unutrašnjih poslova odluku po zahtjevu za međunarodnu zaštitu donosi najkasnije u roku od 21 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Tokom 2021. godine odobreno je 10 međunarodnih zaštita.

Samo u avgustu u zemljama EU je registrovano 56.000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, izjavila je direktorka Kancelarije EU za azil Easo Nina Gregori za novine njemačke Medijske grupe Funke. To je, prema podacima Easo, 16.000 ili 40 odsto zahtjeva više nego u avgustu 2020.

Migrante put uglavnom vodi preko sjevera države gdje pokušavaju da pređu u Bosnu i Hercegovinu pa dalje ka EU. Veliki broj izbjeglica koji prolaze balkanskom rutom prođe kroz Pljevlja. U tom gradu od početka 2018. djeluje lokalna ženska organizacija Bona Fide koja se bavi podrškom ljudima u pokretu. Kroz njihov svojevrsni centar za prihvat je, bez sistemske podrške, za četiri godine prošlo više od 11.000 ljudi.

Sabina Talović, izvršna direktorica Bona Fide, kaže da je tokom ove godine kroz centar prošlo blizu 3.000 ljudi, većinom porodice sa djecom iz Avganistana. ,,Njihova iskustva su različita i susreću se sa puno izazova. Od nedostatka hrane i osnovnih životnih potreba do maltretiranja, pljačke i ucjenjivanja. Kod nas se zadržavaju od jedne noći do nekoliko mjeseci jer više puta pokušavaju preći u BiH a put koji prelaze pješke traje više dana po nepristupačnom terenu”, kaže Talović.

Bona Fide radi bez projekata i upitan je njihov dalji rad, a dolazi zima i Talović kaže da strepe za te ljude, među kojima je najviše žena i djece.

No, sa koliko se god problema suočavali dok su u Crnoj Gori, pravi pakao ih čeka kada prođu crnogorsku granicu i pokušaju da se domognu EU.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo