Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIGRANTI I CRNA GORA: Predah na opasnom putu

Objavljeno prije

na

Iako podaci evropskih agencija govore o povećanom prilivu migranata u EU, domaći zvanični podaci to ne registruju, iako je Crna Gora dio veoma prometne balkanske izbjegličke rute. Veoma mali broj migranata zadržava se ovdje, uglavnom se odmore i prikupe snagu za neizvjesni i često dramatični put ka zemljama EU

 

Sve više izbjeglica ilegalno prelazi spoljne granice Evropske unije (EU). Najviše na centralno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj migrantskoj ruti. Tako makar kažu zvanični podaci Agencije EU za graničnu i obalsku stražu Fronteks. Crna Gora je na toj ruti značajno tranzitno područje. Kod nas, međutim, nema podataka koliko njih ilegalno pređe granice, a zvanični podaci pokazuju da onih koji traže pomoć nema više nego ranije. Iako se desila avganistanska kriza.

Tako podaci Fronteksa kažu da je broj ilegalnih prelazaka spoljnih granica Evropske unije u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 133.900, što je 47 odsto više nego prije izbijanja pandemije 2019. Na zapadno-balkanskoj ruti (Turska, Grčka, Srbija, Albanija, Crna Gora, BiH) je u prvih devet mjeseci registrovano 40.200 ilegalnih prelazaka, što je 117 odsto više nego prošle godine. Samo u septembru bilo je 10.400 takvih pokušaja ulaska u EU, što je 112 odsto više nego u septembru 2020.

Mi ne brojimo ilegalne prelaske, tek povremeno kada policija ponekoga uhapsi. Niti znamo gdje većina onih koji zatraže pomoć i čak podnesu zahtjev za azil, nakon par dana odu. Jer ovdje se malo njih zadržava. Uglavnom dođu, odmore se i nastavljaju dalje.

Prema podacima koje smo dobili od Uprave policije u prvih osam mjeseci ove godine na teritoriji Crne Gore registrovano je 2.358 migranata. ,,Najviše se radi o porodicama iz Avganistana koje nezakonito ulaze iz pravca Republike Albanije, dok pokušavaju nezakonito da izađu iz naše države preko Bosne i Hercegovine i u manjem broju slučajeva preko Hrvatske”, saopštili su nam iz MUP-a.

Prošle godine, kada su veći dio godine granice bile zatvorene zbog kovid krize u Crnoj Gori je registrovano 3.149 migranata. Godinu ranije, 2019. godine, bilo ih je duplo više –  7.978.

U Crnoj Gori migranti budu smješteni u prihvatilišta u Spužu i na Božaju.

Centar za prihvat u Spužu raspolaže sa 104 mjesta. Nalazi se na petnaestak minuta vožnje od Podgorice, a migranti tamo ne dobiju samo smještaj i hranu već i zdravstveni pregled, psihološku procjenu. Dostupan im je internet, dječje igralište, a organizuju se i razne radionice.

Tokom razgovora uglavnom će vam reći da žele da ostanu. Ima onih koji kažu da su političke izbjeglice, da su protivnici vlasti u zemljama iz koji dolaze ali i onih koji su otišli zbog teške ekonomske situacije. U Spužu ima i žena i djece, porodica. Najviše je, međutim, onih koji sami putuju i za koje je odmah jasno da im nije cilj Crna Gora već neka od zemalja EU. Iako vam to naravno neće reći.

To znaju i u MUP-u. Načelnica Direkcije za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu Irena Rakočević kaže da je u centrima u Spužu i Božaju uglavnom mali broj onih koji se zadržavaju. „Okrijepe se i nakon tri-četiri dana nastave put. Dešava se da ih vrate sa granice, ali rijetko. Uglavnom prođu”, kaže ona.

Dino Hodžić, pravni savjetnik Građanske alijanse, jedne od rijetkih NVO koja se bavi ovim pitanjem, objašnjava da je tražiocima azila dozvoljena sloboda kretanja. Kako dodaje, država nije dužna da vodi računa o njihovom kretanju osim obaveze tražioca azila u slučaju promjene mjesta boravka da to prijavi Centru jer će se, u suprotnom, postupak obustaviti.

,,Lica koja ne traže azil već samo prolaze kroz Crnu Goru trebali bi biti pod pojačanom pažnjom ali Crna Gora neformalno dozvoljava ovim licima da neometano prođu kroz našu zemlju jer smo mi prepoznati kao tranzitna ruta”, kaže Hodžić.

Od početka 2021. godine, do početka oktobra podnijeto je samo 210 zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori, podaci su MUP-a. Najviše zahtjeva je podnijeto od strane državljana Avganistana, Kraljevine Maroko, Irana i Kube. Ministarstvo unutrašnjih poslova odluku po zahtjevu za međunarodnu zaštitu donosi najkasnije u roku od 21 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Tokom 2021. godine odobreno je 10 međunarodnih zaštita.

Samo u avgustu u zemljama EU je registrovano 56.000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, izjavila je direktorka Kancelarije EU za azil Easo Nina Gregori za novine njemačke Medijske grupe Funke. To je, prema podacima Easo, 16.000 ili 40 odsto zahtjeva više nego u avgustu 2020.

Migrante put uglavnom vodi preko sjevera države gdje pokušavaju da pređu u Bosnu i Hercegovinu pa dalje ka EU. Veliki broj izbjeglica koji prolaze balkanskom rutom prođe kroz Pljevlja. U tom gradu od početka 2018. djeluje lokalna ženska organizacija Bona Fide koja se bavi podrškom ljudima u pokretu. Kroz njihov svojevrsni centar za prihvat je, bez sistemske podrške, za četiri godine prošlo više od 11.000 ljudi.

Sabina Talović, izvršna direktorica Bona Fide, kaže da je tokom ove godine kroz centar prošlo blizu 3.000 ljudi, većinom porodice sa djecom iz Avganistana. ,,Njihova iskustva su različita i susreću se sa puno izazova. Od nedostatka hrane i osnovnih životnih potreba do maltretiranja, pljačke i ucjenjivanja. Kod nas se zadržavaju od jedne noći do nekoliko mjeseci jer više puta pokušavaju preći u BiH a put koji prelaze pješke traje više dana po nepristupačnom terenu”, kaže Talović.

Bona Fide radi bez projekata i upitan je njihov dalji rad, a dolazi zima i Talović kaže da strepe za te ljude, među kojima je najviše žena i djece.

No, sa koliko se god problema suočavali dok su u Crnoj Gori, pravi pakao ih čeka kada prođu crnogorsku granicu i pokušaju da se domognu EU.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VREMENSKA PROGNOZA VLADINE SUDBINE: Pretežno nestabilno sa mogućim padavinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije sporno da aktuelna Vlada nema podršku u parlamentu. Ali je upitan način na koji bi se to nepovjerenje moglo formalno iskazati, bez saradnje zvanično nepomirljivih protivnika. Izvjesna je samo politička neizvjesnost koja će se produžiti, kakav god da bude epilog opozicione inicijative

 

Uoči godišnjice formiranja prve višestranačke Vlade bez učešća Demokratske partije socijalista, u parlament je stigla i zvanična inicijativa za njeno rušenje.

Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi podržalo je svih 40 poslanika opozicije. Od ponedjeljka traju nagađanja da li će se u redovima skupštinske većine naći nedostajući 41. glas, neophodan da se obori Vlada Zdravka Krivokapića.

Premijer je optimista. On cijeni da je inicijativa opozicije „politički  marketing za lokalne izbore u Podgorici“. Krivokapić se, očigledno, uzda u pretpostavku da u vladajućoj većini nema onih koji bi bili sremni da ga sruše paktirajući sa DPS-om. I pored evidentnog, i javno iskazanog, nezadovoljstva (ne)radom njegovog kabineta koje unutar vladajuće većine traje  od formiranja Vlade.

,,Volja građana je tada (na prošlogodišnjim izborima – prim. Monitora) bila uperena protiv režima koji je ostavio mnogo posljedica”, podsjetio je  Krivokapić insistirajući kako on „ne vidi“  da bi iko iz tročlane koalicije na vlasti to mogao da preokrene.

Javni nastupi zvaničnika vladajuće većine tome idu u prilog.

,,Što god iz DF-a mislili o aktuelnoj Vladi i zloupotrebi izborne volje građana od premijera Zdravka Krivokapića i njegovog neformalnog zamjenika Milojka Spajića, glasanje za inicijativu opozicije o nepovjerenju Vladi, ne dolazi u obzir”, tvitovao je poslanik DF-a Nikola Bajčetić. I obrazložio na čemu se temelji stav koalicije kojoj pripada: DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”.

Izrečeno je pritvrdio i Dragan Ivanović, poslanik SNP-a (zajedno sa DF-om dio koalicije Za budućnost Crne Gore): „Sigurno je da niko od nas neće rušiti Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”.

Demokrate su ponovile stav da oni ovu Vladu neće rušiti. Da bi i kolegama iz vladajuće većine poručile da bi podrška nekoga od njih opozicionoj inicijativi za smjenu izvršne vlasti značilo da je taj neko  uzeo novac. ,,Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to će biti ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, saopštio je u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

To je i  elementarno upućenima, dovoljno da prepoznaju  da je Bečić potencijalno paktiranje sa DPS-om unaprijed osumnjičio poslanike Abazovićeve  koalicije Crno na bijelo (GP URA i CIVIS). Iz DF-a su bili radikalniji. Poslanik Jovan Vučurović, je poimenice prozvao koleginicu Boženu Jelušić:  „Postoje sumnje da je upravo ona taj džoker u koga se uzda DPS prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi“. Pa, kao bajagi, ograda: „A mi se, pored svih glasina, uzdamo u poslanicu Jelušić da neće popustiti“.

Iz URA su uzvratili. „Nema straha od povratka DPS-a na vlast. Građani mogu da budu relaksirani, DPS se vratiti neće“, kazao je predsjednik Pokreta i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, podsjećajući da je URA podržala sve dosadašnje inicijative Vlade. Za razliku od nekih koalicinih partnera (DF). Poslanik URA-e Miloš Konatar je podsjetio kako je Krivokapićeva Vlada „možda jedina Vlada u svijetu koja u svojih godinu dana možda i jače napade trpjela od strane poslanika parlamente većine nego od opozicije”. Uz napomenu: ,,Nije normalno da isti ti koji su od početka htjeli da ruše Vladu, pa i oni koji su htjeli da je rekonstruišu, danas love izdajnike po parlamentu, po Crnoj Gori, pominju se avioni, kamioni, prodaja, izdaja…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo