Izdvojeno
MIGRANTI I CRNA GORA: Predah na opasnom putu

Iako podaci evropskih agencija govore o povećanom prilivu migranata u EU, domaći zvanični podaci to ne registruju, iako je Crna Gora dio veoma prometne balkanske izbjegličke rute. Veoma mali broj migranata zadržava se ovdje, uglavnom se odmore i prikupe snagu za neizvjesni i često dramatični put ka zemljama EU
Sve više izbjeglica ilegalno prelazi spoljne granice Evropske unije (EU). Najviše na centralno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj migrantskoj ruti. Tako makar kažu zvanični podaci Agencije EU za graničnu i obalsku stražu Fronteks. Crna Gora je na toj ruti značajno tranzitno područje. Kod nas, međutim, nema podataka koliko njih ilegalno pređe granice, a zvanični podaci pokazuju da onih koji traže pomoć nema više nego ranije. Iako se desila avganistanska kriza.
Tako podaci Fronteksa kažu da je broj ilegalnih prelazaka spoljnih granica Evropske unije u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 133.900, što je 47 odsto više nego prije izbijanja pandemije 2019. Na zapadno-balkanskoj ruti (Turska, Grčka, Srbija, Albanija, Crna Gora, BiH) je u prvih devet mjeseci registrovano 40.200 ilegalnih prelazaka, što je 117 odsto više nego prošle godine. Samo u septembru bilo je 10.400 takvih pokušaja ulaska u EU, što je 112 odsto više nego u septembru 2020.
Mi ne brojimo ilegalne prelaske, tek povremeno kada policija ponekoga uhapsi. Niti znamo gdje većina onih koji zatraže pomoć i čak podnesu zahtjev za azil, nakon par dana odu. Jer ovdje se malo njih zadržava. Uglavnom dođu, odmore se i nastavljaju dalje.
Prema podacima koje smo dobili od Uprave policije u prvih osam mjeseci ove godine na teritoriji Crne Gore registrovano je 2.358 migranata. ,,Najviše se radi o porodicama iz Avganistana koje nezakonito ulaze iz pravca Republike Albanije, dok pokušavaju nezakonito da izađu iz naše države preko Bosne i Hercegovine i u manjem broju slučajeva preko Hrvatske”, saopštili su nam iz MUP-a.
Prošle godine, kada su veći dio godine granice bile zatvorene zbog kovid krize u Crnoj Gori je registrovano 3.149 migranata. Godinu ranije, 2019. godine, bilo ih je duplo više – 7.978.
U Crnoj Gori migranti budu smješteni u prihvatilišta u Spužu i na Božaju.
Centar za prihvat u Spužu raspolaže sa 104 mjesta. Nalazi se na petnaestak minuta vožnje od Podgorice, a migranti tamo ne dobiju samo smještaj i hranu već i zdravstveni pregled, psihološku procjenu. Dostupan im je internet, dječje igralište, a organizuju se i razne radionice.
Tokom razgovora uglavnom će vam reći da žele da ostanu. Ima onih koji kažu da su političke izbjeglice, da su protivnici vlasti u zemljama iz koji dolaze ali i onih koji su otišli zbog teške ekonomske situacije. U Spužu ima i žena i djece, porodica. Najviše je, međutim, onih koji sami putuju i za koje je odmah jasno da im nije cilj Crna Gora već neka od zemalja EU. Iako vam to naravno neće reći.
To znaju i u MUP-u. Načelnica Direkcije za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu Irena Rakočević kaže da je u centrima u Spužu i Božaju uglavnom mali broj onih koji se zadržavaju. „Okrijepe se i nakon tri-četiri dana nastave put. Dešava se da ih vrate sa granice, ali rijetko. Uglavnom prođu”, kaže ona.
Dino Hodžić, pravni savjetnik Građanske alijanse, jedne od rijetkih NVO koja se bavi ovim pitanjem, objašnjava da je tražiocima azila dozvoljena sloboda kretanja. Kako dodaje, država nije dužna da vodi računa o njihovom kretanju osim obaveze tražioca azila u slučaju promjene mjesta boravka da to prijavi Centru jer će se, u suprotnom, postupak obustaviti.
,,Lica koja ne traže azil već samo prolaze kroz Crnu Goru trebali bi biti pod pojačanom pažnjom ali Crna Gora neformalno dozvoljava ovim licima da neometano prođu kroz našu zemlju jer smo mi prepoznati kao tranzitna ruta”, kaže Hodžić.
Od početka 2021. godine, do početka oktobra podnijeto je samo 210 zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori, podaci su MUP-a. Najviše zahtjeva je podnijeto od strane državljana Avganistana, Kraljevine Maroko, Irana i Kube. Ministarstvo unutrašnjih poslova odluku po zahtjevu za međunarodnu zaštitu donosi najkasnije u roku od 21 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Tokom 2021. godine odobreno je 10 međunarodnih zaštita.
Samo u avgustu u zemljama EU je registrovano 56.000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, izjavila je direktorka Kancelarije EU za azil Easo Nina Gregori za novine njemačke Medijske grupe Funke. To je, prema podacima Easo, 16.000 ili 40 odsto zahtjeva više nego u avgustu 2020.
Migrante put uglavnom vodi preko sjevera države gdje pokušavaju da pređu u Bosnu i Hercegovinu pa dalje ka EU. Veliki broj izbjeglica koji prolaze balkanskom rutom prođe kroz Pljevlja. U tom gradu od početka 2018. djeluje lokalna ženska organizacija Bona Fide koja se bavi podrškom ljudima u pokretu. Kroz njihov svojevrsni centar za prihvat je, bez sistemske podrške, za četiri godine prošlo više od 11.000 ljudi.
Sabina Talović, izvršna direktorica Bona Fide, kaže da je tokom ove godine kroz centar prošlo blizu 3.000 ljudi, većinom porodice sa djecom iz Avganistana. ,,Njihova iskustva su različita i susreću se sa puno izazova. Od nedostatka hrane i osnovnih životnih potreba do maltretiranja, pljačke i ucjenjivanja. Kod nas se zadržavaju od jedne noći do nekoliko mjeseci jer više puta pokušavaju preći u BiH a put koji prelaze pješke traje više dana po nepristupačnom terenu”, kaže Talović.
Bona Fide radi bez projekata i upitan je njihov dalji rad, a dolazi zima i Talović kaže da strepe za te ljude, među kojima je najviše žena i djece.
No, sa koliko se god problema suočavali dok su u Crnoj Gori, pravi pakao ih čeka kada prođu crnogorsku granicu i pokušaju da se domognu EU.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.
O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”. I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.
Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.
I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.
Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS1 sedmica
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom