Povežite se sa nama

Izdvojeno

TRI GODINE NEZAKONITOG RADA U KOLAŠINSKIM OPŠTINSKIM SLUŽBAMA: Glavobolja zbog menadžera i načelnika

Objavljeno prije

na

U završnici mandata, kolašinska izvršna vlast prinuđena je da mijenja Odluku u organizaciji i načinu rada lokalne uprave. Ispostavilo se da su, tri godine,  tolerisane nezakonitosti u Službi menadžera i Komunalnoj policiji

 

Nedavni inspekcijski nadzor u kolašinskoj lokalnoj upravi nametnuo je  neplanirane i hitne izmjene Odluke o organizaciji i načinu rada lokalne uprave. Novim dokumentom, izvjesno je, Služba menadžera neće više postojati. Ta služba, od kako je formirana, prije tri godine, građane je, uključujući i projekcije za 2020. godinu, koštala više od 110.000 eura. Većina novca potrošena je za bruto zarade zaposlenih.

Kako su inspektori konstatovali, Opština Kolašin prekršila je Zakon o lokalnoj samoupravi, kada je kao posebnu organizacionu jedinicu, formirala tu Službu.  U njoj, pored menadžera Velja Jovanovića rade i viša i samostalna savjetnica za implementaciju projekata, koje su zaposlene javnim oglasima. Upravna inspekcija je zaključila da je formranje Službe menadžera u suprotnosti sa članom 85 Zakona o lokalnoj samoupravi. Zakonom je precizirano da se menadžer postavlja na osnovu javnog konkursa, na vrijeme od pet godina. Nije predviđeno da ima saradnike.

Kako su ranije obrazložili iz kolašinske lokalne uprave, Služba menadžera je formirana kako bi se obezbijedio kadar da priprema i upravlja projektima koji se finansiraju iz međunarodnih fondova i drugih izvora. U tome je troje zaposlenih donekle i uspjelo, pa su nakon više godina u Kolašin „povučena“ sredstva iz  evropskih fondova.

Da je Odluka nazakonita više puta su ponavljali iz lokalne opozicije. Iz opštinskog odbora (OO) Socijalističke narodne partije (SNP), prije dva mjeseca kazali su da je ta odluka „podmetnuta na potpis predsjedniku Opštine Milosavu Bulatoviću“. Međutim, i pored javnih optužbi opozicije, Upravna inspekcija je došla u kolašinsku lokalnu upravu po anonimnoj prijavi.

Uporedo sa radom na novoj Odluci, izvršna vlast je donijela i novi Kadrovski plan. Prema tom dokumentu, ispostavilo se da u Opštini nedostaje još 19 službenika i namještenika. U kolašinskoj lokalnoj upravi su zaposlena 92 izvršioca, od čega 82 na neodređeno i 10 na određeno vrijeme. No, nova zapošljavanja, piše u planu, zavisiće od saglasnosti Ministarstva finansija i socijalnog staranja, ali i od toga koliko će novca biti u opštinskoj kasi.

Kadrovski plan pokazuje da je, među sada zaposlenima, naviše onih sa srednjom stručnom spremom. U tu grupu spadaju samostalni, viši i ostali referenti, komunalni policajci i vatrogasci. Sada ih radi 42, dok je sistematizacijom predviđeno čak  50.

Pomenuti plan predviđa zapošljavanje još po dva samostalna i viša referenta, tri vatrogasca i jednog komunalnog policajca. U grupi „ekspertski kadar” je 36 zaposlenih, od kojih je najviše samostalnih i viših savjetnika. Projektovano je da je, za optimalno funkcionisanje, neophodno  još 10 „eksperata“ u Opštini.

Za bruto zarade zaposlenih u opštinskoj administraciji, kako je planirano budžetom za ovu godinu, biće potrošeno 1,09 milona eura.  Pored toga, od novca građana tokom prošle i u prvoj polovini ove godine, za angažovanje po osnovu ugovora o djelu u Opštini je potrošeno oko 104.000 eura.

Izmjene Odluke o organizaciji i načinu rada u lokalnoj upravi, uključiće i novu situaciju u Komunalnoj policiji. Odnosno, ispravljanje nezakonitosti,  konstatovanih u vezi sa radnim odnosom dosadašnjeg v.d. načelnika te službe Marka Matovića. Njegovo razrješenje prije dvije sedmice naložila je Upravna inspekcija.  Iako je skoro tri godine na toj funkciji, Matović, kako se ispostavilo, nije ispunjavao uslov iz člana 36. Zakona o komunalnoj policiji, koji predviđa najmanje pet godina radnog iskustva u toj ili srodnim oblastima. Nije imao ni  „najmanje osam godina radnog iskustva na istim i sličnim poslovima, koji zahtijevaju samostalnost u radu“.

U zapisniku je navedeno da je  Matović  diplomirani poslovni menadžer. Diplomu je stekao na Univerzitetu Union u Begradu, mjesec prije nego što je postavljen na čelo Komunalne policije. „Matoviću je raskinut  radni odnos, pa nije rukovodilac Službe. Naime, zapisnikom Upravne inspekcije naloženo je da se isprave nepravilnosti u odnosu na njegov radni odnos. Prema tom zapisniku je  postupljeno i donešeno rješenje o razrješenju“, saopštili su iz Bulatovićevog kabineta.

Matović je za v.d. načelnika Komunalne policije postavljen 6. decembra 2018. godine. Prije toga Bulatović je razriješio dotadašnjeg rukovodioca te službe Zorana Kujovića. Na njegov poziv upravna inspekcija je i obavila nadzor u službi.

No, to nije jedina muka koja je zadesila kolašinsku izvršnu vlast u vezi sa angažovanjem Matovića. Specijalno odjeljenje za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine Višeg suda u Pogorici u  avgustu je proglasilo Bulatovića krivim za zloupotrebu službenog položaja. On je, kako piše u obrazloženju presude, svojeručnim potpisom i pečatom u prijavi za stručno ososobljavanje na Policijskoj akademiji, lažno prikazao da Matović radi kao komunalni policajac. Kako je sud konstatovao, Matović je u to vrijeme bio nezaposlen. Zbog toga je Bulatoviću izrečena uslovna kazna od šest mjeseci zatvora. On je, piše u presudi, kasnije platio Matoviću stručno osposobljavanje u iznosu od 446 eura.

Pozivom inspektora u Komunalnu policiju, Kujović je, tvrdi,  želio da „zaštiti javni interes i sebe“. On je kazao da je Komunalan polcija bila čak tri godine u v.d. stanju. I najavio i podnošenje krivičnih prijava protiv svih odgovornih lica.

Kujović objašnjava za Monitor  da je Upravna inspekcija 2019. godine „progleda kroz prste na sve nezakonitosti“. Kaže da je tada  „naložen prekid radnog odnosa za v.d. načelnika, ali on je i nakon toga nastavio da radi“.

S druge strane, u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), čiji je Matović kadar, kažu da je i Kujović dok je bio načelnik nezakonito angažovan.  Iz te stranke kažu da je upravni inspektor i Kujoviću zabranio obavljanje poslova v.d. načelnika Komunalne policije. Ni on, tvrde, nije imao uslov koji predviđa najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima. Iz te perspektive gledano, u Kolašinu je – sve po starom.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo