DRUŠTVO
OBRAČUN BALKANSKIH KRIMINALACA U LATINSKOJ AMERICI: Za sedmicu ubijena trojica
Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor online
Darko Šarić je, prema tvrdnji njegovog advokata, prošao test poligrafa u Beogradu. No, jedan, od, kako se smatra, Šarićevih saradnika nije imao sreću u Boliviji. Goran Popović, koji je u Srbiji početkom 2000-ih robijao zbog otmice podgoričkog preduzetnika Dušana Krstovića, usmrćen je sa tri metka u glavu i grudi u internet kafeu u gradu Santa Kruz.
Darko Šarić je u srijedu, 16. jula u prostorijama Pritvorske jedinice Specijalnog suda prvo poligrafski ispitan, a zatim je u svojstvu građanina dao iskaz. Ispitivanje je ukupno trajalo skoro pet sati i obavljeno je u prisustvu Šarićevog branioca Radoslava Baćovića i zamjenika tužioca za organizovani kriminal.
,,Govorio je o političarima, o generalima, o sastanku na Jelovoj gori i o novcu,” naveo je Šarićev advokat Radoslav Baćović.
Šarić je sam zatražio da bude poligrafski ispitan, jer je zbog njegovih nastupa u sudu izbila afera Papaja-Mango. Prvim imenom Šarić je označio policijskog generala, a pod drugim svjedoka-saradnika.
Pojedini internet portali su objavili da je Šarić „prošao poligraf”, kao i da je naveo da je indirektno dao 7,4 miliona eura mita bivšem načelniku Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije generalu Rodoljubu Miloviću, svjedoku saradniku protiv zemunskog klana Ljubiši Buhi Čumetu, ali i vlasniku Delta holdinga Miroslavu Miškoviću.
Prethodno je 19. juna na poligrafu o Šarićevim navodima u sudnici ispitan general Milović. Objavljeno je da je on prošao poligraf, ali je i smijenjen dan kasnije.
Šarić je u više navrata u sudnici, tokom proteklih mjeseci suđenja za šverc kokaina i pranje novca, tvrdio da je „neko nešto obećao pokojnom Fricu (Draganu Dudiću Fricu, kontroverznom biznismenu iz Kotora), a mrtva usta ne govore”, da je „proces protiv njega (Šarića) montiran zbog političkih odnosa Srbije i Crne Gore”, „da je u tokove ubačeno 7,4 miliona eura”…
Prema dokumentima srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) čiji su djelovi objavljeni u štampi, na Jelovoj gori na Zlatiboru predstavnici Tužilaštva za organizovani kriminal, BIA i Uprave kriminalističke policije (UKP) sastali su se sa crnogorskim državljaninom Dudićem, u aprilu 2010, neposredno pošto je podignuta prva optužnica protiv Šarića. Dudić je u istrazi UKP označen kao čovjek koji je organizovao posade za brodove koji su švercovali kokain. Ubijen je nedugo poslije sastanka na Jelovoj gori, a njegov ubica je procesuiran. Disk sa snimkom sastanka nestao je iz BIA, tvrdi se u štampi.
Zvaničnih informacija nema o tome da li je Šarić prošao test, zbog toga se izjave njegovog advokata moraju uzimati sa rezervom. Srpski ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović saopštio je, komentarišući činjenicu da su i Milović i Šarić prošli detektor laži, da radna grupa radi na rasvjetljavanju tog slučaja i da će javnost biti blagovremeno upoznata ,,šta je puna istina”.
Tvrdi se da je Šarićev najnoviji iskaz zauzeo 30 strana transkripta i da je proglašen službenom tajnom.
Za to vrijeme na drugom kraju svijeta, u Latinskoj Americi bjesni narko-rat balkanskih kriminalaca i čiste se svjedoci šverca droge! Poslije ubistva Gorana Stavrića i predaje Igora Mikole u Peruu, stigla je vijest da je u Boliviji ubijen Goran Popović (39), rodom iz Donjeg Lapca, hrvatski i srpski državljanin, objavio je zagrebački dnevnik Jutarnji list.
Prema tom listu, smatra se da je ubijeni Popović bio povezan sa saradnicima Darka Šarića. Po Jutarnjem, Darko Šarić se pod još nerasvijetljenim okolnostima, poslije više od četiri godine bjekstva, sredinom marta predao policiji Srbije i Crne Gore. Latinoameričke likvidacije balkanskih kriminalaca učestale su poslije Šarićeve predaje, prenio je list.
Ubijeni Popović je imao dokumenta na ime David Eterović Melgar. No, policija je utvrdila da se iza tog imena skrivao Goran Popović za kojim je bila raspisana Interpolova potjernica zbog trgovine kokainom.
Goran Popović je treća žrtva mafijaških likvidacija u Boliviji za samo sedam dana, naveli su bolivijski mediji. Mafijaški obračuni mogli bi biti povezani s nedavnom zaplijenom tri tone kokaina u Čileu.
Kokain vrijedan 60 miliona dolara stigao je iz Bolivije, objavila je policija. Osam osoba uhapšeno je u operaciji planiranoj četiri mjeseca.
Pod lažnim imenom Nikola Antonio Bonavija ubijen je i bivši arkanovac Goran Stavrić, u Limi, navodno dok je bio u društvu s Igorom Mikolom, koji je u bjekstvu od 2005, kad je osuđen na pet godina zatvora zbog zločina u Pakračkoj poljani nad grupom Srba 1995. Poslije nekoliko dana skrivanja Mikola se prošle sedmice predao peruanskoj policiji.
Ubijeni Goran Popović je, takođe, bio pripadnik Crvenih beretki, jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP Srbije, odnosno Tigrova, paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana. Imao je državljanstva Hrvatske i Srbije. Navodno je bio pod istragom i hrvatske i srpske policije zbog šverca droge i oružja.
Prema Jutarnjem Goran Popović, zvani Goksan, je poslije rata s bivšim saborcima organizovao šverc velikih količina oružja i droge. Policija je sumnjala da sarađuje sa Slobodanom Kašićem, Splićaninom kome je suđeo za 557 kilograma kokaina zaplijenjenog u Rijeci. Bio je povezan i sa grupom kojoj je suđeno u Beogradu poslije zapljene 170 kilograma bolivijskog kokaina u Solunu.
Popović je 2005. godine jedno vrijeme živio u Zagrebu, u bjekstvu od pravosuđa Srbije. Godinu dana ranije s bratom Zoranom je pobjegao iz zatvora u Sremskoj Mitrovici, gdje su bili na odsluženju kazne od šest godina zatvora, zbog toga što su 2001. ispred hotela Džet set u Novom Sadu oteli podgoričkog preduzetnika Dušana Krstovića.
Za to djelo su optuženi Goran Popović i njegov stariji brat Zoran, kao i dvojica saučesnika – Milorad Ristić i Ivica Mijović, brat Vasilija – Vasa Mijovića, bivšeg funkcionera crnogorske Državne bezbjednosti. I Popovići i Vasilije Mijović bili su ’90-ih u JSO.
Prema podacima iz krivične prijave, Ivica Mijović je predložio da otmu Krstovića, jer njegova porodica ima puno para i bavi se uvozom i prodajom južnog voća. Kada je Krstović stigao iz Podgorice na aerodrom Beograd, sjeo je u golf, a Mijović ga je pratio svojim jaguarom i mobilnim telefonom obavještavao braću Popović.
Tokom noći kod motela Džet set, u kojem je Krstović odsjeo, oni su se, sa uperenim pištoljima, predstavili kao pripadnici specijalne policijske jedinice Kobre. Četvorica otmičara vezali su Krstovića, a potom ga prebacili do jedne kuće na Salašu kod Apatina, gdje su ga pet dana držali u lancima.
Za to vrijeme, otmičari su nekoliko puta telefonom pozivali Krstovićevog brata Gojka u Podgorici, kojem su tražili otkup od 3,5 miliona maraka. Prijetili su da će Dušanu odsjeći ruke i noge ukoliko ne dobiju traženi novac.
Za vrijeme petodnevnog tamnovanja u podrumu kuće na tom salašu, otmičari Krstoviću nisu davali ni hranu ni vodu. Drama je okončana kada je policija uhvatila braću Popović, a ovi na informativnom razgovoru priznali otmicu. Zoran je odveo policiju do salaša gdje je Dušana Krstovića vezanog lancima, s vrećom na glavi čuvao Ristić kome je obećan dio otkupa. Svi uhapšeni, osim Mijovića, priznali su otmicu. Za to zlodjelo su bili optuženi na kazne zatvora od pet do šest godina i četiri mjeseca.
Inače je Zoran Popović Ćelavi, prema Blicu bio nekadašnji tjelohranitelj Andrije Draškovića. Njih dvojica su se po tom izvoru, upoznali u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, kada je Popović bio osuđen zbog otmice Krstovića, a Drašković zbog ubistva Zvonka Plećića u Beogradu… .
Zoran Popović je bio i vođa razbojničke grupe čiji je pripadnik bio i kao takav na 4,5 godina osuđen Bojan Gudurić. Gudurić je osumnjičen da je u Zagrebu 2008. aktivirao eksploziv kojim su ubijeni urednik i vlasnik magazina Nacional Ivo Pukanić i njegov saradnik Niko Franjić.
Braća Popović su u vrijeme policijske akcije Sablja poslije ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića 2003, dovođeni u vezu sa ubistvom vlasnika beogradskog nedjeljnika Evropljanin Slavka Ćuruvije 1999, zbog čega su testirani na poligrafu. Pošto su u aprilu 2004. godine obojica pobjegli iz zatvora u kome su robijali za otmicu Krstovića, u decembru je Zoran uhapšen u Sloveniji. U ruke srpske policije Zoran je ponovo pao u januaru 2005. godine, kada je sa Gudurićem osumnjičen za seriju razbojništava.
Poligraf nije savršen
Darko Šarić je na pitanje: „Da li vam je Miroslav Mišković davao novac za čije pranje ste sada optuženi?”, odgovorio sa „da”.
Delta Holding je, u međuvremenu, negirao da su zaposleni u ovoj kompaniji, predsjednik Kompanije Miroslav Mišković, kao i članovi njegove porodice ikada poslovali sa inkriminisanim osobama.
Miroslav Mišković i njegov sin Marko su više mjeseci tokom 2012. i 2013. proveli u istražnom zatvoru. Protiv njih se vodi proces za zloupotrebe putarskih preduzeća u Srbiji.
,,Poligraf je relativno dobar metod ako pošteni građanin treba da dokaže da je nevin i ako se pri ispitivanju poštuju standardi”, objasnio je Marko Milošević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Međutim, nije savršen jer bilježi ne da li neko govori istinu, nego kakve su mu fizičke reakcije na određena pitanja. Ima ljudi koji mogu da polože poligrafski test govorili istinu ili ne. Takođe se navodi i da na odgovore može da utiče konstrukcija pitanja, o čemu bi trebalo da vode računa stručnjaci koji vode ispitivanje. Zato se poligraf ne koristi kao dokaz na sudu, nego samo kao indikacija za druge istražne radnje.
Slobodan Zečević, bivši dugogodišnji poligrafista u beogradskoj policiji, a sada vlasnik firme Poligraf i detektor, objasnio je da ukoliko poligrafista ne postavi odgovarajuće pitanje, krivac može da se ,,izvuče”.
Boro Banjac, penzionisani policijski general, ističe kako ,,ne može poligraf da ne valja, to može da bude samo poligrafista”. Rezultati poligrafskog ispitivanja su sto odsto tačni ukoliko je poligrafista postavio odgovarajuća pitanja, navodi Banjac.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?
Objavljeno prije
6 danana
6 Decembra, 2025
Zakonski rok za usvajanje budžeta ističe 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Prema nezvaničnim informacijama Nikola Jovanović je upozorio predsjednika parlamenta Petra Odžića da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu. Od glasova odbornika DPS-a zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva
Milion eura koje je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, na Cetinju obećao mitropolitu SPC Joanikiju, u vidu donacije za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi, naći će se u budžetu grada za narednu 2026. godinu. Iako je bilo dvoumljenja oko toga na koji način će se iz gradske kase izdvojiti ova pozamašna suma, kako bi se obezbijedio potreban broj glasova za podršku donaciji, ipak će se sprovesti kao budžetska stavka na strani rashoda, oko koje treba da se izjasne 32 odbornika budvanskog parlamenta.
Zakonski rok za usvajanje novog budžeta istiće 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Predsjednik Jovanović nije odustao od donacije uprkos protivljenju predsjednika Skupštine, Petra Odžića.
Prema nezvaničnim informacijama Jovanović je ozbiljno upozorio Odžića, lidera Evropskog saveza da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.
Okosnicu vlasti koju je projektovao Jovanović, upravo čini njegov savez sa Odžićem, koji je na ime dva odbornička mandata zauzeo poziciju predsjednika budvanskog parlamenta i niz funkcija u lokalnoj upravi na koje je doveo kadrove svoje koalicije sa SD i Liberalnom partijom.
Jovanovićeva i Odžićeva vlast u Budvi sa 11 mandata uz mandat GP URA, temelji se na podršci koju dobijaju od Demokratske partije socijalista i njihovih 7 odbornika, koja je zauzvrat zaposjela gotovo 50 odsto ključnih funkcija u gradu.
Ukoliko dođe do razlaza između Jovanovića i Odžića, kadrovi ES izgubiće novostečene pozicije. Ali do krize vlasti neće doći jer je osigurana lojalnost odbornika DPS.
Zanimljivo je da će upravo DPS u Budvi omogućiti da SPC dobije najmanje milion eura iz opštinske kase na ime pomoći za izgradnju hrama, uz ostale troškove za izradu projektne dokumentacije, gradnje garaža i drugih ulaganja. Od njihovih glasova zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva.
DPS je značajno pomogao izgradnju Sabornog hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, pa zašto ne bi podržao i izgradnju hrama u Budvi, obrazloženje je članova ove partije, na pitanje da li će glasati za budžet. Prethodni antagonizmi i burni događaji oko rješavanja statusa SPC u Crnoj Gori i usvajanja Zakona o slobodi vjeroipovijesti, koji su doprinijeli rušenju trodecenijske vlasti DPS, ostavljeni su u prošlosti.
DPS Budve i Jovanovićeva politička grupa Budva naš grad iz dana u dan unapređuju međusobne odnose i političku saradnju nesebičnom podjelom funkcija i privilegija u najbogatijem primorskom gradu. Na to ukazuju pojedine odluke poput one o zatvaranju korupcionaških afera iz vremena vladavine koalicija DPS-SDP-SD, projekta desalinizacije morske vode, takozvane Osmoze i projekta prečišćavanja otpadnih voda, zaključivanjem poravnanja sa povjeriocima koja su opštinu stajala oko 3 miliona eura.
Opštinska kasa turističke prijestonice prepuna je. Milioni se prelivaju na poslove sa nekretninama koje inicira Jovanović. Na čudne kupovine zemljišnih parcela i otkup starih zgrada i poslovnih prostora.
Budžet opštine Budva za 2025. godinu definisan je na iznos nešto viši od 69 milione eura. To je najveći budžet među opštinama u Crnoj Gori, poslije budžeta Glavnog grada. Ogromna sredstva u gradskoj kasi kojima suvereno raspolaže predsjednik Jovanović, jer rasprava u parlamentu oko načina trošenja novca građana gotovo i nema. Svi njegovi predlozi i rebalans budžeta usvajaju se ekspresno i jednoglasno. Izostaju kritike na okolnost da budžet u cjelini nije realizovan.
Značajna budžetska sredstva ostaju neiskorišćena pa se prenose iz godine u godinu. Oko 17 miliona eura iz budžeta 2024. opredijeljenih za kapitalne investicije, nisu utrošene jer veće investicije nisu sprovedene. U lokalnoj upravi nema stručnih i sposobnih kadrova za realizaciju opštinskih infrastruktunih projekata koji nedostaju građanima Budve. Vlast nema viziju razvoja grada, nema ideja kako i na šta da utroši milione eura. Na ključne pozicije dovode se nestručne osobe iz drugih mjesta. Poput mlade sociološkinje iz Mojkovca koja će upravljati finansijama primorskog grada. U zapošljavanju partijskih kadrova sa strane jednako učestvuju i Jovanović i Odžić. Iz drugih opština angažuju se i predsjednikovi savjetnici koji ničim ne doprinose ostvarenju ciljeva i obećanja iz izborne kampanje partija koje vrše vlast.
Zaboravljen je tako projekat gradnje šetališta od Starog grada do Bečića. Konkurs za izradu idejnog rješenja je završen ali Opština ne preduzima potrebne mjere da obezbijedi izradu glavnog projekta. Zbog toga što predstavnici vlasti ne žele saradnju sa političkom konkurencijom iz državnog preduzeća JP Morsko dobro, uključenim u projekat.
Građani najbogatije opštine u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika, (oko 27.000), žive kao da je najsiromašnija. Nemaju osnovne pretpostavke za gradski život, dostojan poznatog turističkog grada. Budvi nedostaju bolnica, porodilište, pozorište, zdanje gradskog kulturng centra, bioskop, garaže i parking mjesta, prave ulice i trotoari, parkovi, uređena zelena pijaca, šetalište uz more i mnogi drugi sadržaji od značaja za društvenu zajednicu. Sve je pretvoreno u beton, solitere, stanove i apartmane, restorane i kafane, kao da je Budva u cjelini jedan veliki preizgrađeni turistički rizort.
Od februara, kada je formirana aktuelna vlast, pa do kraja ove godine, nije započet ni jedan infrastrukturni projekat u Budvi. Zato je otvoren veći prostor za enormnu tekuću potrošnju i razne donacije.
Iz opozicije upozoravaju da Skupština Opštine radi u krnjem sastavu, da im se ne dozvoljava zamjena odbornika.
“Onemogućava nam se da izvršimo zamjenu odbornika. Nosilac liste Mladen Mikijelj, podnio je ostavku na odborničko mjesto zbog konflikta interesa. Njegovo mjesto je ostalo upražnjeno djelovanjem predsjednika SO Petra Odžića, koji ne dozvoljava da se imenuje drugi kandidat sa naše izborne liste. Zbog toga Skupština opštine radi nezakonito, nema puni kapacitet. Po Zakonu o lokalnoj samoupravi na osnovu broja stanovnika SO Budva mora da ima 33 odbornika. Ona međutim funkcioniše sa odbornikom manje“, navodi Nemanja Kuljača, odbornik koalicija Za budućnost Budve, koja ima 9 odborničkih mandata dok u radu parlamenta učestvuje sa njih osam.
Neobična je pozicija opozicije u budvanskom parlamentu. Ona ne može istjerati pravdu u lokalnoj upravi iako je dio državne vlasti i upravlja nadležnim ministarstvima i institucijama koje moraju navodno nezakonito ponašanje sankcionisati.
U medijima se plasiraju teze o mogućoj podršci koju će odbornici koalicija Za budućnost Budve dati Jovanoviću i glasati za usvajanje budžeta i spornu donaciju za izgradnju hrama. Računa se na njihov dobar odnos sa SPC, zbog kojeg će preći preko ranijih uvreda predsjednika opštine. Koalicija koju čine NSD, SNP i DNP, nedavno je formirala tri odbornička kluba od jednog zajedničkog. Svaka partija je sa istim izbornim sloganom, uz obrazloženje da će na taj način efikasnije nastupati u parlamentu, na kolegijumu kod predsjednika Skupštine imati tri predstavnika umjesto jednog i dobiti više vremena za izlaganja.
Ova podjela otvara put Jovanoviću da ponovo pokuša razjediniti koaliciju Za budućnost Budve i obezbijedi glasove za svoje projekte makar budvanskog SNP.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
PREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala ulagao u hotel u Crnoj Gori?
Objavljeno prije
6 danana
6 Decembra, 2025
Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura. Među uhapšenim su, javili su, Predrag D. i Kristina D. Ono što nijesu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi
Zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura, u velikoj akciji policije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, podnijeta je krivična prijava protiv sedam osoba, među kojima su i supružnici Predrag D. i Kristina D, koja trenutno nije u Srbiji, izvijestili su srpski mediji protekle sedmice.
Ono što nisu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi. Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još uvijek nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili smo i iz Razvojne banke Crne Gore.
Nadležni organi u Srbiji sumnjaju da je organizator B.Č. organizovao ostale osumnjičene da u periodu od decembra 2023. do novembra 2025. godine kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD ,,Bleecker” d.o.o., čiji je vlasnik Predrag Dragojlović, a kako bi se „vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem“. Prema srpskim istražnim organima cilj je bio i da zadrže upravljanje nad hotelom “Garni B” u Beogradu, koji je inače u vlasništvu preduzeća ,,Bleecker”. Na taj način, kako se sumnja, protivpravno su stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 evra. Sumnja se i da su taj novac prebacili na račune PD ,,Lumia”d.o.o. čija je direktorka Kristina Dragojlović.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
Početkom 2022. godine Novski portal je izvijestio da ,,više od dva mjeseca, poslije skoro 50 godina urušavanja, u toku je obnavaljanje zadužbinskog zdanja Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti.
„Premda starograđani pričaju da su radovi usporeni, za očekivati je da to zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, postane hotel”, naveo je portal koji je objavio da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine.
,,Konačno, na ovoj trospratnici počeli su sanacioni radovi, zapravo raščišćavanje, pa onda konzervatorska istraživanja. Zdanje će, po zamisli zakupca i investitora, biti pretvoreno u u hotel. Jer, nedavno su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine”, izvijestio je Novski portal.
Objašnjeno je da je Nikola Musić bio brodovlasnik i pomorski kapetan koji se obogatio trgovinom žitom. Testamentom iz 1835. godine, koji se čuva u hercegnovskom Arhivu, imovinu zadužbine, kuću sa butigama na Belavisti, ostavio je Manastiru Savina. Želio je da jedan dio prihoda odlazi Manastiru, a drugi školovanju sveštenika.
Zgrada je nacionalizovana i oduzeta Manastiru, a do zemljotresa 1979. godine korišćena je kao stambeno-poslovni objekat, gdje su bile smještene prostorije KK Primorja. U zemljotresu je jako oštećena, nikada nije sanirana. Propao je krov, a cigle i komadi fasade su u jednom periodu bili prijetnja prolaznicima.
Zoran Lazarević, zastupnik manastira Savina, u decembru 2021. za Dan je izjavio da su ugovorom zaštićeni interesi crkve, a planu investitora je da u zadužbinskom objektu otvori hotel. ,,Preduzeće Dragojlovića se bavi hotelijerskim uslugama tako da će i ovaj objekat kada bude rekonstruisan i završen biti predviđen za tu vrstu djelatnosti. Očekujemo da će ovaj objekat podići turističku ponudu grada i biti jedan od brendova. Uz obaveznu investiciju u rekonstrukciju objekta, koja se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada eura, investitor će plaćati zakupninu koja će po volji ostavioca biti namijenjena školovanju monaha. Nakon 30 godina zadužbinska zgrada biće vraćena u posjed manastira Savina”, pojasnio je Lazarević.
Za obnovu objekta zadužbine ranije su bili zainteresovani srpski biznismen Miroslav Mišković i Konzulat Republike Srbije u Herceg Novom, ali dogovor nije postignut.
Svojevremno su bili definisani urbanističko tehnički uslovi i izrađen projekat za restauraciju ovog vrijednog zdanja ,a područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju iz Kotora definisalo konzervatorske uslove za ovaj kompleksan posao. Urbanističkim planom je predviđeno da zgrada nakon rekonstrukcije bude objekat kulturno vjerskog sadržaja, muzej sa bibliotekom i salom za kulturne događaje.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija ove zadužbine.
Krejem protekle sedmice, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za sedam osoba osumnjičenih da su prouzrokovali lažni stečaj firme i stekli protivpravnu imovinsku korist od oko 300 miliona dinara.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
CRNA GORA U VRHU EVROPE PO BROJU SAMOUBISTAVA: Ćutanje ubija
Objavljeno prije
2 sedmicena
28 Novembra, 2025
Još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida. U toku prethodnih pet godina, od 2020. do 2024., u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak
Prije nekoliko noći mladi Podgoričanin Petar Ivanović spasio je tridesetosmogodišnju ženu iz nabujale Morače. Ivanović, inače profesionalni spasilac, s razlogom je dobio salve javnih pohvala i odlikovanje za hrabrost. Čelnici Glavnog grada obećali su da će mu obezbijediti posao. No još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida u Crnoj Gori.
Zahvaljujući Ivanoviću, jedna osoba je dobila drugu šansu. No, ne govori se o tome da mnogi prije nje u tome nisu uspjeli. Neki su na posljednje putovanje odveli sa sobom i bespomoćnu djecu. Od 1. januara do 1. septembra, u Crnoj Gori su registrovana 52 slučajeva samoubistva, od kojih u Podgorici deset, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2024. godine registrovana su 83 samoubistva. U 2022. godini registrovano je 121 samoubistvo, a u 2023. godini – 108.
Prema podacima SZO, između 2000. i 2021. godine, stopa samoubistava na globalnom nivou smanjena je za 35 odsto. Prema podacima iste organizacije od prije pet godina, Crna Gora je po broju žrtava suicida na 100.000 stanovnika bila na 14. mjestu u svijetu, a uvijek među prvih deset država u Evropi. U toku prethodnih pet godina (2020. do 2024), u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak.
Monitor je i ranije pisao da u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemski odgovor na ozbiljan problem suicida s kojim se već godinama suočavamo, te da su oskudni pomaci kada je u pitanju prevencija suicida. Stručnjaci odavno upozoravaju da ovaj problem ne spada u prioritete nadležnih te da se sistem prevencije oslanja isključivo na rad specijalizovanih zdravstvenih službi koje se bave mentalnim zdravljem.
„Visoka stopa samoubistva opstaje dugi niz godina, što ukazuje da se ovim problemom ne bavimo na ispravan način. Osim povremenog alarma medija, stručna i laička javnost ostaje popriličnom nijema, tako da adekvatna pažnja izostaje“, upozoravala je za naš list Maida Burdžović, specijalistkinja psihijatrije.
„Postoji toliko različitih motiva zbog kojih se samoubistvo dešava, da svako pojedinačno zahtijeva posebnu analizu. I dalje problem bolesti zavisnost zauzima najveći procenat“, objašnjava psihijatrica Burdžović. Naglašava da stručna pomoć i otvoren pristup porodice, daju najbolje rezultate. „Osjećaj stida, predrasude, neznanje i dalje su jako rasprostranjeni. Zbog toga se mali broj ljudi obraća za pomoć, osim urgentnog rješavanja kod pokušaja samoubistva“, upozorava.
Struka smatra da samoubistvo nije volja za smrću, već poziv za pomoć. Najvažniji korak kod prevencije je razgovor – sa prijateljima, porodicom, stručnjacima, neznancem voljnim da pomogne.
“Suicid je dramatična posljedica određenih problema sa mentalnim zdravljem”, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i ističu da više od milijardu ljudi u svijetu pati od takvih poremećaja, najčešće od anksioznosti i depresije. U najnovijem izvještaju SZO ističe se da je “suicid četvrti vodeći uzrok smrti mladih, u dobi između 15 i 29 godina, nakon saobraćajnih nesreća, tuberkuloze i nasilja”.
“Samoubistvo predstavlja svaki stoti slučaj smrti u svijetu, a u 2021. godini odnijelo je živote oko 727.000 ljudi”, podaci su koje je na konferenciji za novinare, 2. septembra 2025. godine, iznijela šefica Odjeljenja za mentalno zdravlje SZO Devora Kestel.
U Crnoj Gori ostvaren je vrlo loš napredak u postizanju jednog od Ciljeva održivog razvoja UN, usvojenih 2015. godine, o smanjenju stope samoubistava u svijetu do 2030. Evropski parlament je krajem 2023. godine usvojio Rezoluciju o mentalnom zdravlju, čiji je cilj unapređenje zdravstvene infrastrukture, veća dostupnost usluga i zdravstvenog osoblja, te smanjenje broja samoubistava za trećinu, do 2030. godine.
Crnogorska spisateljica Milojka Perović se pita gdje je Crna Gora kao buduća članica EU. Smatra da javni zdravstveni sistem kao cjelina ne samo da je siromašan i oskudan u kadrovima, nego je tako loše organizovan, da i sam, djelimično, doprinosi povećanju broja mentalnih pacijenata.
„Ako cijeli život živimo u stresnim i turbulentnim vremenima, ako su stope siromaštva, nezaposlenosti, porodičnog nasilja, kriminala, alkoholizma, narkomanije…, u stalnom porastu, ne može se govoriti o smanjenju broja samoubistava u Crnoj Gori. Akcenat je na mentalnom zdravlju, ali žrtve samoubistava nijesu samo mentalno oboljeli građani. Samoubistvu su sklone žrtve nasilja i porodičnog nasilja, napušteni starci i starice, samci, ljudi izopšteni iz društvene zajednice, srodnici nakon tragičnog događaja u porodici, pacijenti u terminalnoj fazi bolesti, pacijenti sa izrazito bolnim tjelesnim oboljenjima… i mnogi drugi“, navodi ona u jednoj od svojih kolumni.
U Crnoj Gori za psihološku podršku građanima služi besplatna telefonska linija 1555. Tokom dva mjeseca rada SOS linije, psiholozi su zabilježili hiljadu poziva, što, kako ističu u nadležnom Ministarstvu, jasno pokazuje potrebu za ovakvim servisom podrške. To potvrđuje i psihološkinja Branka Nikočević, koja je kroz ovu liniju pružala pomoć građanima. Njeno iskustvo pokazuje da bi stalna SOS linija za psihološku pomoć mogla igrati ključnu ulogu u prevenciji suicida.
“Mi nemamo da kažemo jedan stalan servis za pružanje podrške ljudima koji imaju suicidalne misli koje im se javljaju. Tako da bi ovo bilo nešto novo, nešto što prvi put nastaje i što bi bilo dobro, da kažemo, početi sa osnovama za rad na ovom problemu, sa kojim se mi itekako suočavamo”, upozorila je nedavno psihološkinja Nikočević.
Ne manje važno bilo bi i da predstavnici vlasti, osim fotografisanja sa herojima, makar otvore temu suicida i zabrinjavajuće statistike u Crnoj Gori.
Ivanović: Uradio sma ono što bi svako trebao
Mladi heroj Petar Ivanović kaže da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje. Ivanović je, kako se navodi u saopštenju Glavnog grada, zahvalio na pozivu i ukazanoj časti, navodeći da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne
-

DANAS, SJUTRA / prije 6 dana
Saučesnici
Zoran Radulović
-

ALTERVIZIJA / prije 6 dana
Crazy But Not Stupid
Milan Popović
-

DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Satovi unazad
Milena Perović
-

DUHANKESA / prije 2 sedmice
Trazimahov zakon pravednosti nepravde
Ferid Muhić
-

DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Đedovina
Milena Perović
Novi broj

POLICIJA POD KONTROLOM DEMOKRATA: Moja firma
OPERACIJA LUGANSK I DOMAĆI RUSKI PLAĆENICI: Zastita nacionalne bezbjednosti ili nova predstava
BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmiceGLASNA TIŠINA OKO PRIVATIZACIJE BUDVANSKE RIVIJERE: Vlada se ne oglašava – radnici protestuju
-
HORIZONTI3 sedmiceSARAJEVSKI SAFARI U SUDNICI ITALIJE: Lovci bez duše
-
DRUŠTVO4 sedmiceSLUČAJ DRŽAVNI UDAR: Ponovo pred pravosuđem
-
Izdvojeno4 sedmiceMJESEC DANA AMERIČKOG PLANA NA BLISKOM ISTOKU: Smrt u doba primirja
-
DANAS, SJUTRA4 sedmiceSPC, prva grana vlasti
-
INTERVJU3 sedmiceDRAGO BOJIĆ, TEOLOG I FILOZOF, SARAJEVO: U ljude se uvlači strah, jer ne znaju što donosi sjutra
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceKoncentraciona vlada ili vlada političkog centra ( II)
-
FOKUS3 sedmiceCRNOGORSKA DIPLOMATIJA, LOBISTI I RASLOJAVANJE U SRPSKOM SVETU: Vrijeme tranzicije
