Povežite se sa nama

OKO NAS

OBRAZOVANJE NA ALBANSKOM JEZIKU: Mjera političke inferiornosti

Objavljeno prije

na

Već nekoliko godina Albanci ne postoje kao značajan politički faktor u Crnoj Gori zahvaljujući prvenstveno svojoj nedorasloj političkoj kasti. To za posljedicu ima ogromnu zapuštenost u svim sferama života. Sa početkom nove školske godine u mjestima đe oni većinski žive u fokusu javnosti je obrazovanje.

„Podignimo glas protiv nepravde koja nam se čini, tražimo naša prava! Zajedno možemo uspjeti. Izađimo 14. novembra, na dan kada je 1908. počeo Kongres u Bitolju o albanskom pismu, da pred opštinom Ulcinj održimo protest u znak nezadovoljstva školskim programima. Neka ovaj skup bude poruka našim političarima koji nas predstavljaju i Vladi Crne Gore da smo kao autohton narod nezadovoljni, da smo Albanci i da kao takvi želimo imati adekvatno obrazovanje”, navodi se u proglasu koji je ovih dana preko FB upućen uglednijim pripadnicima albanske nacionalne zajednice u ovoj zemlji.

Inicijator okupljanja, novinar Gzim Ibroči kaže da je njegova namjera da tog dana ljudi pokažu da bez obzira na političke razlike njihova djeca moraju učiti iz prikladnih udžbenika i da se moraju izboriti za ravnopravnost sa ostalom djecom u državi. „Albanska djeca, na primjer, ne uče iz svealbanskog bukvara, u njihovim udžbenicima se ni Bar ne naziva albanskim imenom Tivar, plaćaju skuplje knjige od ostale djece u Crnoj Gori samo zato što uče na svom maternjem jeziku”, navodi on neke od razloga za protestno okupljanje.

I zaista: iako se to može pravdati činjenicom da je to tržišna logika, odnosno da za albansku djecu treba štampati posebne udžbenike i da je tržište malo, oni plaćaju 10-15 odsto skuplje udžbenike od ostale djece u Crnoj Gori. A u Srbiji albanska djeca, kao i sva ostala, dobijaju besplatno udžbenike od prvog do četvrtog razreda. Odobrenjem srpskog ministarstva prosvjete, u nastavi koriste i udžbenike iz Albanije. Činjenica je takođe da su mjesta đe žive Albanci u Crnoj Gori ekonomski najnerazvijenija. U 12 osnovnih škola u kojima se program osnovnog obrazovanja i vaspitanja odvija na albanskom jeziku ima tek oko tri hiljade učenika.

Iz Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori (NSA) saopštili su da se slažu sa većinom ovih primjedbi navodeći da je u posljednje vrijeme, ipak, bilo pozitivnih pomaka. Oni su, u deklaraciji koja je sredinom juna usvojena na jednom okruglom stolu održanom u Ulcinju, zaključili da je poseban problem u predmetima koji tretiraju nacionalni identitet, kao što su istorija, geografija, muzička i likovna kultura. Zatraženo je da nastavni planovi za te predmete budu izrađeni od stručnjaka Albanaca za te oblasti, kao i da se oni, u osnovi, usklade sa programima koji postoje u Albaniji i na Kosovu.

Navedeno je takođe da, iako postoje jasne međunarodne konvencije i ustavne odredbe, jedan dio Albanaca (kao primjer se navodi prigradsko područje Bara), nema pravo obrazovanja na materenjem jeziku ni u vrtiću, osnovnoj ili srednjoj školi.

Vladi je iz NSA predloženo da decentralizuje obrazovni sistem, poveća ovlašćenja lokalnih organa, te da formira jednu instituciju koja će u fokusu imati obrazovanje na albanskom jeziku.

Iz Zavoda za školstvo Crne Gore je Albancima poručeno da su neke udžbenike sami pisali, te da se malo više moraju potruditi. Navodeći da je crnogorski sisem obrazovanja uskalađen sa evropskom praksom, u Zavodu su kazali da albanski profesori i nastavnici mogu koristiti petinu nastave da dodatno afirmišu specifičnosti svog nacionalnog i kulturnog identiteta.

Iz redova provijava zaključak pisca saopštenja da se praktično radi o „pokušaju samoizolacije”, pa se zato ističe: „Obrazovanje treba da kod učenika razvije znanja, stavove i vještine neophodne za život u multietničkom i multikulturalnom društvu. To su, prije svega, poštovanje različitosti, empatija, tolerancija, sposobnost za komunikaciju, saradnju i nenasilno rješavanje sukoba, otvorenost, prilagodljivost i kritičko mišljenje”. Ne sluti vjerovatno da su upravo ovakav školski sistem i ukupno stanje u zemlji doveli Crnu Goru, mjereno stepenom empatije na ljudsku patnju i nevolju, na 145. mjesto od ukupno 150 zemalja svijeta u kojima je Galup radio takvo istraživanje!

Inače, prije nego što je početkom marta postao poslanik u crnogorskom parlamentu Nik Đeljošaj, funkcioner Albanske alternative iz Tuza, obavljao je funkciju direktora Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Nakon toga, albanske nacionalne partije, koje su gotovo sve u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista na državnom nivou, nijesu se pretrgle sa zahtjevom da im se to mjesto ponovo prepusti. Više su im se dopadale neke druge, (iako tek samo dvije) lukrativnije funkcije u državnim kompanijama.

I to je trenutni domet albanskog političkog faktora u ovoj zemlji. Sa slabim sistemom obrazovanja, još gorim informisanjem i nedoraslom političkom elitom, logično je što nemaju previše uticaja na odluke vladajuće koalicije i što više nemaju ni ministra u Vladi, kao i što su praktično propale nade da Malesija sa mjesnim centrom Tuzi nekada postane punopravna opština.

Zato se sada tako grčevito bore (sa veoma neizvjesnim ishodom) da zadrže bar političku dominaciju u Ulcinju, omoguće dalje izlaženje nedjeljnika Koha javore i prošire svoje specifične potrebe u oblasti obrazovanja. Za to vrijeme vlast i novac će biti u Podgorici, a Albancima preostaje da mašu svojim nacionalnim zastavama.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo