Povežite se sa nama

OKO NAS

PIONIRI SEOSKOG TURIZMA U CRNOJ GORI: Domaće po austrijskom receptu

Objavljeno prije

na

Seoski turizam do sada je postojao samo u planovima resornog ministarstva, raznim strategijama, predizbornim obećanjima… U praksi do skoro nijesmo bili u prilici da vidimo primjer funkcionisanja svega toga. Ono što nije pošlo za rukom ministarstvima, nacionalnoj i lokalnim turističkim organizacijama, uspjelo je prije nekoliko mjeseci Regionalnoj razvojnoj agenciji (RRA) za Bjelasicu, Komove i Prokletije. Na sjeveru Crne Gore tako su udareni temelji seoskom turizmu, pa šest porodica u kolašinskim, bjelopoljskim i beranskim selima, u svojim domovima već primaju prve, uglavnom, inostrane goste.

RRA je u oviru projekta prekogranične saradnje, koji se finansira iz evropskih fondova, za svega 250.000 eura, obezbijedila osnovne preduslove da šest, do sada uzornih poljoprivrednih proizvođača, postanu i turistički poslenici, ali i znatno unaprijedila neophodnu infrastrukturu za planinski turizam.

Prema riječima direktorice RRA Jelene Kričević, projekat, za koji im je lokalni partner bila Turistička organizacija Mojkovca, u potpunosti je fokusiran na planinski turizam, speleologiju, slobodno penjanje, biciklizam, pješačenje i seoski turizam.

„U svakoj od tih komponenti razvili smo neke nove projekte. Imamo tri nove lokalne biciklističke staze, četiri nove pješačke, tri nove stijene za penjanje (Kolašin, Mojkovac, Berane). U tri sela u regionu nastali su pioniri seoskog turizma, prva domaćinstva koja se time bave – dva su u Lipovu (Kolašin), porodice Puletić i Dulović, u Bistrici (Bijelo Polje) porodice Čindrak i Pilice i u Lubnicama (Berane) porodice Kljajić i Obradović”, kaže Jelena Kričević.

Sva ta domaćinstva uveliko su spremna za goste. Njihove web prezentacije, na kojima se može saznati šta sve nude, imaju neočekivano mnogo pregleda. Jedan od prioriteta bio je da ta domaćinstva očuvaju tradicionalni stil, a u tome se i uspjelo.

Kričević ističe kako su domaćinstva, pogodna za pružanje turističkih usluga, već prije nekoliko godina odabrali eksperti iz Austrije. To vrijedno austrijsko iskustvo pokazalo se kao višestruko korisno. Vodilo se računa da sela budu dobro saobraćajno povezana sa gradom, da u blizini imaju i druge vidove turističke ponude, ali da ipak budu dobar primjer tradicionalnog načina života na sjeveru Crne Gore. RRA je odabranim poljoprivrednim proizvođačima obezbijedila grantove od po 2.000 eura, ali i besplatnu obuku, na kojoj su naučili kako da naprave prve korake u novom poslu.

,,Namjera nam je bila, a uspjeli smo u tome, da ojačamo njihove kapacitete konkretnom i praktičnom obukom, kako bi se mogli samostalno baviti turizmom . Bitno je da su predstavnici svih šest domaćinstava potpisali i memorandum o saradnji, a to u praksi znači da će zajednički nastupati na tržištu, ali i reklamirati jedni druge. I to je vrlo bitno. Jako smo ponosni, jer je na ovaj način pružena šansa mnogima, da po uzoru na poljoprivrednike u Lipovu, Bistrici i Lubnicama, naprave nešto slično”, tvrdi Kričević.

Da je isplativo biti među pionirima seoskog turizma u Crnoj Gori, potvrđuje i mladi bračni par – Maja i Milan Kljaić iz Lubnica. Njihova porodična kuća, stara preko stotinu godina, u kojoj su primili i prve goste, ujedno je i mali etnografski muzej. Kažu da će svi turisti koji se odluče za boravak kod njih imati pravi doživljaj drevnog načina života u planinskom selu. Upravo za projekat Agro turizam – obezbjeđenje smještaja za eko turiste u autentičnoj seoskoj kući dobili su Kljajići prvu nagradu Fonda braće Rokfeler na Forumu zelenih ideja na Zapadnom Balkanu.

Pčelarstvo im je porodična tradicija koja se njeguje generacijama, pa su u posao već uključena i djeca. Milan i Maja proizvode vrhunski organski med, med s voćem, medovinu i rakije od meda. Jednako ozbiljno bave se i voćem i povrćem, pa viškove svojih proizvoda prodaju bez problema – najviše malinu, šargarepu, krompir. Domaćica gostima nesebično otkriva i svoje recepte za sokove i salate, za zdrav život.

„Imam najbolja iskustva u saradnji s RRA. Sve je u povoju, ali sam pun optimizma i smatram da ćemo, uz podršku koju dobijamo, uspjeti da se na najbolji način prilagodimo tržištu i pružimo kvalitetnu uslugu u seoskom turizmu. – kažu Kljajići.

Seosko domaćinstvo Miškova farma, vlasništvo Milijanke i Miška Puletića u Lipovu, ljubiteljima odmora u prirodi nudi mnogo toga, a glavni aduti su im, kako kažu, jutarnji pogled na Tornu i druge moračke planine, lisnati sir, kačamak, pastrmka iz njihovog ribnjaka…

,,Naša kuća stara je preko 100 godina, obnovljena je sredinom prošlog vijeka. Tada je samo za zamjenu krova trebalo prodati 50 ovaca. U kući je pod od dasaka, postelje su ručno rađene – ručno tkani prekrivači od vune, jorgani od vune. Među brojnim specijalitetima koje nudimo, naročito smo ponosni na domaću rakiju s lincurom. Gosti mogu sami da pripreme roštilj ili neku drugu vrstu hrane – navode Puletići dio svoje turističke ponude.

Strani turisti naročito cijene priliku da u ovom domaćinstvu budu uključeni u seoske poslove – mužu krava, skupljanje sijena, pravljenje sira i kajmaka…

Zahvaljujući dugogodišnjem boravku u Njemačkoj, bračni par Pilica, Hajrija i Mifto, odlično govore njemači jezik, a jedan od njihovih sinova, inače turistički vodič, pravi je poliglota. To, kako kažu, znatno olakšava komunikaciju s gostima. Svi koji su odmor proveli u njihovoj kući imali su priliku da probaju lokalne gastronomske specijalitete, ali i da uživaju u pješačkim i biciklističkim turama i istraživanjima bistričkih zanimljivosti.

Najstarija kuća, u kojoj će turisti ubuduće moći odmarati, vlasništvo je porodice Dulović iz Lipova. Izgrađena je 1860. godine. Široki kameni zidovi i mnogo starih predmeta, škrinja, kreveta od lučevine, dušeka i jastuka od vune, ručni radovi, vraćaju u prošlost i dočaravaju kulturu življenja koja se polako zaboravlja.

Gordana i Dragan Dulović odavno su svoj život vezali za selo. Svojim gostima su i vodiči, pa im rado pokažu gdje da nađu kupine, borovnice, maline, divlje kruške, čajeve…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo