Povežite se sa nama

OKO NAS

PIONIRI SEOSKOG TURIZMA U CRNOJ GORI: Domaće po austrijskom receptu

Objavljeno prije

na

Seoski turizam do sada je postojao samo u planovima resornog ministarstva, raznim strategijama, predizbornim obećanjima… U praksi do skoro nijesmo bili u prilici da vidimo primjer funkcionisanja svega toga. Ono što nije pošlo za rukom ministarstvima, nacionalnoj i lokalnim turističkim organizacijama, uspjelo je prije nekoliko mjeseci Regionalnoj razvojnoj agenciji (RRA) za Bjelasicu, Komove i Prokletije. Na sjeveru Crne Gore tako su udareni temelji seoskom turizmu, pa šest porodica u kolašinskim, bjelopoljskim i beranskim selima, u svojim domovima već primaju prve, uglavnom, inostrane goste.

RRA je u oviru projekta prekogranične saradnje, koji se finansira iz evropskih fondova, za svega 250.000 eura, obezbijedila osnovne preduslove da šest, do sada uzornih poljoprivrednih proizvođača, postanu i turistički poslenici, ali i znatno unaprijedila neophodnu infrastrukturu za planinski turizam.

Prema riječima direktorice RRA Jelene Kričević, projekat, za koji im je lokalni partner bila Turistička organizacija Mojkovca, u potpunosti je fokusiran na planinski turizam, speleologiju, slobodno penjanje, biciklizam, pješačenje i seoski turizam.

„U svakoj od tih komponenti razvili smo neke nove projekte. Imamo tri nove lokalne biciklističke staze, četiri nove pješačke, tri nove stijene za penjanje (Kolašin, Mojkovac, Berane). U tri sela u regionu nastali su pioniri seoskog turizma, prva domaćinstva koja se time bave – dva su u Lipovu (Kolašin), porodice Puletić i Dulović, u Bistrici (Bijelo Polje) porodice Čindrak i Pilice i u Lubnicama (Berane) porodice Kljajić i Obradović”, kaže Jelena Kričević.

Sva ta domaćinstva uveliko su spremna za goste. Njihove web prezentacije, na kojima se može saznati šta sve nude, imaju neočekivano mnogo pregleda. Jedan od prioriteta bio je da ta domaćinstva očuvaju tradicionalni stil, a u tome se i uspjelo.

Kričević ističe kako su domaćinstva, pogodna za pružanje turističkih usluga, već prije nekoliko godina odabrali eksperti iz Austrije. To vrijedno austrijsko iskustvo pokazalo se kao višestruko korisno. Vodilo se računa da sela budu dobro saobraćajno povezana sa gradom, da u blizini imaju i druge vidove turističke ponude, ali da ipak budu dobar primjer tradicionalnog načina života na sjeveru Crne Gore. RRA je odabranim poljoprivrednim proizvođačima obezbijedila grantove od po 2.000 eura, ali i besplatnu obuku, na kojoj su naučili kako da naprave prve korake u novom poslu.

,,Namjera nam je bila, a uspjeli smo u tome, da ojačamo njihove kapacitete konkretnom i praktičnom obukom, kako bi se mogli samostalno baviti turizmom . Bitno je da su predstavnici svih šest domaćinstava potpisali i memorandum o saradnji, a to u praksi znači da će zajednički nastupati na tržištu, ali i reklamirati jedni druge. I to je vrlo bitno. Jako smo ponosni, jer je na ovaj način pružena šansa mnogima, da po uzoru na poljoprivrednike u Lipovu, Bistrici i Lubnicama, naprave nešto slično”, tvrdi Kričević.

Da je isplativo biti među pionirima seoskog turizma u Crnoj Gori, potvrđuje i mladi bračni par – Maja i Milan Kljaić iz Lubnica. Njihova porodična kuća, stara preko stotinu godina, u kojoj su primili i prve goste, ujedno je i mali etnografski muzej. Kažu da će svi turisti koji se odluče za boravak kod njih imati pravi doživljaj drevnog načina života u planinskom selu. Upravo za projekat Agro turizam – obezbjeđenje smještaja za eko turiste u autentičnoj seoskoj kući dobili su Kljajići prvu nagradu Fonda braće Rokfeler na Forumu zelenih ideja na Zapadnom Balkanu.

Pčelarstvo im je porodična tradicija koja se njeguje generacijama, pa su u posao već uključena i djeca. Milan i Maja proizvode vrhunski organski med, med s voćem, medovinu i rakije od meda. Jednako ozbiljno bave se i voćem i povrćem, pa viškove svojih proizvoda prodaju bez problema – najviše malinu, šargarepu, krompir. Domaćica gostima nesebično otkriva i svoje recepte za sokove i salate, za zdrav život.

„Imam najbolja iskustva u saradnji s RRA. Sve je u povoju, ali sam pun optimizma i smatram da ćemo, uz podršku koju dobijamo, uspjeti da se na najbolji način prilagodimo tržištu i pružimo kvalitetnu uslugu u seoskom turizmu. – kažu Kljajići.

Seosko domaćinstvo Miškova farma, vlasništvo Milijanke i Miška Puletića u Lipovu, ljubiteljima odmora u prirodi nudi mnogo toga, a glavni aduti su im, kako kažu, jutarnji pogled na Tornu i druge moračke planine, lisnati sir, kačamak, pastrmka iz njihovog ribnjaka…

,,Naša kuća stara je preko 100 godina, obnovljena je sredinom prošlog vijeka. Tada je samo za zamjenu krova trebalo prodati 50 ovaca. U kući je pod od dasaka, postelje su ručno rađene – ručno tkani prekrivači od vune, jorgani od vune. Među brojnim specijalitetima koje nudimo, naročito smo ponosni na domaću rakiju s lincurom. Gosti mogu sami da pripreme roštilj ili neku drugu vrstu hrane – navode Puletići dio svoje turističke ponude.

Strani turisti naročito cijene priliku da u ovom domaćinstvu budu uključeni u seoske poslove – mužu krava, skupljanje sijena, pravljenje sira i kajmaka…

Zahvaljujući dugogodišnjem boravku u Njemačkoj, bračni par Pilica, Hajrija i Mifto, odlično govore njemači jezik, a jedan od njihovih sinova, inače turistički vodič, pravi je poliglota. To, kako kažu, znatno olakšava komunikaciju s gostima. Svi koji su odmor proveli u njihovoj kući imali su priliku da probaju lokalne gastronomske specijalitete, ali i da uživaju u pješačkim i biciklističkim turama i istraživanjima bistričkih zanimljivosti.

Najstarija kuća, u kojoj će turisti ubuduće moći odmarati, vlasništvo je porodice Dulović iz Lipova. Izgrađena je 1860. godine. Široki kameni zidovi i mnogo starih predmeta, škrinja, kreveta od lučevine, dušeka i jastuka od vune, ručni radovi, vraćaju u prošlost i dočaravaju kulturu življenja koja se polako zaboravlja.

Gordana i Dragan Dulović odavno su svoj život vezali za selo. Svojim gostima su i vodiči, pa im rado pokažu gdje da nađu kupine, borovnice, maline, divlje kruške, čajeve…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo