Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIPRAVNICI: Potrčko za džabe

Objavljeno prije

na

Idila se nastavlja: vladin program stručnog osposobljavanja osoba koje su završile fakultet organizovan je i ove godine. Istekao je rok u kojem su poslodavci prijavljivali koji kadrovi im trebaju, od 20. oktobra do 20. novembra prijavljivaće se budući pripravnici.

Lanjskim pripravnicima ističe rok. Prošle jeseni je objavljeno da je raspored kod poslodavaca dobilo njih 3.458. Prema nedavno objavljenim podacima iz ankete Zavoda za zapošljavanje, nakon završenog stručnog osposobljavanja, biće zaposleno 13,4 odsto onih koji su lani krenuli na stručno osposobljavanje. Ostali će kući.

Da stalno zaposle mlade, obrazovane ljude, poslodavce nije motivisao ni fakat da za one koje bi, eventualno, zaposlili tokom prve godine rada ne bi morali da plaćaju poreze i doprinose.

Za ovaj program država je tokom 2013. potrošila oko 10 miliona eura. Visokoškolci su imali nadoknadu po 250 eura mjesečno i plaćeno zdravstveno osiguranje, ali ne i penzijsko- invalidsko. To znači da će po završetku imati devet mjeseci radnog iskustva, a ne i radnog staža.

,,Kao najvažniji razlog zbog kojeg nijesu zaposlili visokoškolce nakon obavljenog stručnog osposobljavanja poslodavci ističu da će sljedeće godine opet dobiti besplatnu radnu snagu”, objasnio je nedavno, predstavljajući rezultate ankete, Jovan Kostić iz ZZZCG. Na taj podatak niko se nije osvrnuo, niko nije odlučio da uoči kako nešto nije u redu.

Proklamovani cilj programa je da ,,olakša prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada kroz pružanje mogućnosti za dodatno sticanje znanja, vještina i kompetencija, kojima će odgovoriti tržištu rada”. Program, kažu nadležni, treba da doprinese i smanjenju nezaposlenosti mladih, ,,sa kojim se susrijeće čitava Evropa”, kao i da pruži smjernice ustanovama visokog obrazovanja u koncipiranju upisne politike.

U stvarnosti, izgleda mnogo drugačije. Svega ima, najmanje stvarnog osposobljavanja pripravnika za prelazak iz škole u radni svijet. Država troši silne pare da bi izgledalo kao da nešto radi i da bi uspostavila još jednu kariku u kupovanju socijalnog mira. Poslodavci su poluprinuđeni da prijave da im trebaju pripravnici i u skladu sa tim ih najčešće tretiraju. Osnovni pristup je: sjedi, ako imaš gdje i čekaj da prođe tvojih devet mjeseci.

,,Obuka mi je prošla u sjedjenju i čekanju da istekne radno, zapravo neradno vrijeme”, kaže za Monitor djevojka koja je završila finansijski menadžement i bila na stručnom osposobljavanju u jednoj poznatoj privatnoj firmi u Podgorici. Ona objašnjava da je u preduzeću, u finansijskom sektoru gdje je sa još nekoliko diplomiranih ekonomista trebalo da se ,,stručno osposobljava”, bila besposlena devet mjeseci. Njen utisak je da su službenici na pripravnike gledali kao na potencijalne kradljivce radnih mjesta.

,,Nikoga nije bilo briga gdje ćemo se smjestiti, a o uključivanju u posao nije bilo govora. Čuvali su svoje znanje u strahu da će mlađi i ljudi željni posla, preuzeti njihova radna mjesta čim nešto nauče”, kaže naša sagovornica. Ona tvrdi da su na njihov pokušaj da od starijih kolega dobiju neki zadatak, dobijali odgovor „zatvori mi ta vrata, vidiš li da sam zauzet/a” i „nije ni nas niko obučavao”. Najteže joj je, palo kad su, na kraju, zaključili kako su pripravnici – nezainteresovani za posao.

Slična iskustva neki od pripravnika podijelili su na internetu. ,,Radim kao pripravnik po ovom prokletom programu i mogu vam reći da sam se odrao od: kuvanja kafe i čajeva svaki dan. Slali su me dosta puta po bureke; iskopirao sam najmanje 70 hiljada stranica raznih dokumenata”, opisao je svoja iskustva na portalu CdM jedan od pripravnika. Pored osposobljavanja za fotokopiranje mladić je stekao važne vještine u oblastima raznošenja pošte i preslaganja dokumenata. ,,Trudio sam se da ne bi imali osnova da kažu da sam neposlušan i da neću da radim. Trudio sam se jer mi treba posao da bih živio ,a oni su to maksimalno iskoristili i na kraju će me šutnuti…”

,,Ovo nije pripravnički, ovo je agonija za 239 eura. Maltretiranje po svakom osnovu. Pih”, napisao je jedan od pripravnika. Još jedno iskustvo glasi: ,,Sjedim na poslu, a niko neće ni da komunicira sa mnom, a kamoli da mi omogući da radim”.

Direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić kazala je ovih dana da je Vlada za program stručnog obrazovanja za tri godine dala 28 miliona eura. Među tim parama, očigledno, nijesu se našle neke koje bi pomogle da program bude osmišljen do kraja. Ne postoje pravila koja definišu ko je u firmi koja traži pripravnika zadužen da mu kaže šta se od njega očekuje i šta konkretno treba da radi. ,,Na početku su se pojedini čak pravili kao da nisam tu. Morao sam da ih zaustavljam u hodu kad vidim da nose neka dokumenta, ili nešto pišu, pa da ih pitam: A šta to radite? Kao malo dijete.. I tako je prošlo, Boga mi, dobrih mjesec dana. Drugog mjeseca su me konačno udostojili komunikacije. Čak dali i neke ‘zadatke’: napravi nam neku tabelu ili otkucaj neki memorandum na kompjuteru i slično. Ili, evo ti pročitaj Službeni list. Ja pročitam, šta ću, i ništa”, svjedoči jedan od pripravnika. Odlasci po marendu ili do banke da se ponese neka uplatnica su opšte mjesto.

Pokazalo se da su pripravnici veoma korisni kad stalno zaposlenima treba pomoć u nedostižnim svjetovima kompjuterskih vještina. Dušu su dali da otvore Excel ili da otkriju đe se u toj đavoljoj spravi skrio neki važan dokument.

Poslodavci se žale kako ne mogu da biraju pripravnike nego uzimaju ,,mačka u džaku”. Rijetki koji cijelu stvar shvataju ozbiljno kažu da je devet mjeseci obuke premalo i da, tek što nauče jednu od oblasti koje treba da znaju, pripravnici moraju da odu.

Normalno, postoje i pripravnici koje u firmama gdje su se stručno osposobljavali nikada nijesu vidjeli. To su oni sa nježnim, najčešće političkim vezama, kojima bude ,,završeno” da, iako rade na drugom mjestu, pripravnički ,,obave” u kakvoj državnoj firmi. To im dođe nagrada jer su se smilovali da konačno završe fakultet.

U obavještenju objavljenom na portalu e-uprava piše da je do 13. oktobra evidentirano 3.531 mjesto za stručno osposobljavanje. Od toga u javnom sektoru 1.801, a u privatnom 1.730. Prijavilo se 695 poslodavaca; iz javnog sektora 100, a privatnog 595. „Interesovanje poslodavaca mnogo je veće u odnosu na interesovanje za prvu i drugu generaciju. Potrebno nam je nekoliko dana da sredimo prijave”, kazala je Pobjedi, nakon isteka roka za prijavljivanje poslodavaca, rukovoditeljka Koordinacionog tima za praćenje realizacije projekta Mubera Kurpejović.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, 8. oktobra bilo je 2.929 nezaposlenih sa stečenim visokim obrazovanjem, bez radnog iskustva sa tom školom. Sad još samo treba te podatke ukrstiti i počeće repriza predstave.

Narod koji ima ovakvu politiku obrazovanja i zapošljavanja, ne mora da brine za donosioce bureka.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo