Povežite se sa nama

OKO NAS

DIMNA ZAVJESA NA CRKVINAMA: Ničija nadležnost, nečija korist

Objavljeno prije

na

Skoro dvadesetak ćumurana na području kolašinske opštine, smještenih tik uz magistralu ili na nekoliko desetina metara od stambenih i ugostiteljskih objekata, ne prestaju da izazivaju revolt mještana, vlasnika restorana i kafana, ali i njihovih gostiju. Od prošlog ljeta sve su učestalije i pritužbe vozača, koji, kako kažu, često na desetak kilometara od Kolašina do prevoja Crkvine, nailaze na „dimnu zavjesu” koja im smanjuje vidljivost, a poneka i onemogućava vožnju.

Vlasnici kuća u vikend naselju na Crkvinama prošlog ljeta najavljivali su da će apelovati na lokalnu upravu da naredi izmještanje ćumurana, jer ih dim „teškog” mirisa tjera iz vikendica. Oni najistrajniji, bez obzira na vrućine, tokom cijelog ljeta u poslijepodnevnim satima prinuđeni su da drže zatvorene prozore i ne izlaze iz kuća.

,,Godinama je to problem, ali je sve gore jer nove ćumurane stalno niču. Toliko je dima da se moramo zatvarati u kuće, ne može se disati. Zbog toga mnogi vikendaši ljeti i ne dolaze na Crkvine. Dešavalo se da je dim toliko gust da automobili zbog smanjene vidljivosti udaraju u bankine a na desetine se zaustavlja pored puta jer je prosto nemoguće bezbjedno voziti. Nedopustivo je da lokalna uprava ćuti na naše probleme”, ispričao je jedan od vlasnika vikend kuća na Crkvinama.

Zatvoreni prozori kuća i kafana i usred ljeta, tvrde mještani, ipak su mnogo manji problem od teškoća koje dim stvara vozačima, a na koje niko od nadležnih do sada nije adekvatno reagovao.

Da dim iz ćumurana ugrožava saobraćaj, smatraju i u kolašinskoj Komunalnoj policiji. Međutim, oni samo mogu da konstatuju takvo stanje. Nemaju ovlašćenja da urade bilo šta drugo, osim da obavijeste državne inspekcije. To su, kako je nedavno kazao načelnika te službe Dragan Vlahović, i učinili.

,,Svi vlasnici ćumurana rade nelegalno. Svakodnevno pokrećemo inicijative nadležnim organima ali niko ne reaguje. Nadležni za zaštitu životne sredine i uređenje prostora koje smo obavijestili tvrde da je procenat zagađenosti veoma mali. Ipak ovakva „dimna zavjesa” direktno ugrožava sigurnost vozača koji prolaze dionicom od grada do Crkvina. Teško je to ne zaključiti. Zakon nam ne daje mogućnost da bilo šta drugo učinimo osim da obavijestimo inspekcije”, kazao je Vlahović.

Vlasnici ćumurana nerado razgovaraju s novinarima. Strahuju da bi objavljivanje njihovih imena za posljedicu imalo „dolazak inspektora i pisanje kazni”, jer su, kako kažu, svjesni, da ne posluju baš po pravilima. Spremaju se, tvrde, da „potpuno ozakone svoje poslovanje”. Smatraju da su problemi koje stvaraju ti objekti predimenzionirani. Napominju i da bi nadležni trebalo da podstiču proizvodnju ćumura, odnosno preradu drveta i da dopuste, kako kažu, „onima koji to žele da zarađuju onako kako sada jedino mogu”.

„Ne mogu da razumijem kako može biti zagađivač vazduha dim od sagorijevanja drveta. To, ubijeđen sam, ne može štetiti zdravlju, a vi pitajte i stručnjake . To o ometanju saobraćaja takođe je pretjerano. Ta „dimna zavjesa” spusti se na magistralu rijetko, pod određenim meteorološkim uslovima. Vjetar najčešće diže dim visočije. Pritužbe naših komšija više su stvar ljubomore i ličnih netrpeljivosti, nego stvarnih problema”, kaže jedan Kolašinac koji se već desetak godina uspješno bavi proizvodnjom ćumura suvom destilacijom i karbonizacijom drveta.

On i njegove kolege godinama nesmetano proizvode ćumur i zarađuju od toga, iako je u toj oblasti mnogo šta neregulisano. Poslove su samo neki od njih registrovali kod Privrednog suda. Međutim, da bi im zarada bila legalna nedostaje još mnogo „papira”, iako je bivši ministar poljoprivrede Tarzan Milošević, prilikom posjeta Kolašinu, u nekoliko navrata lokalnoj vlasti savjetovao da pomognu vlasnicima ćumurana da ozakone svoje poslove.

,,Mislim da se o nekom većem stepenu zagađenosti ne može govoriti jer se radi o preradi drveta. Preradu drveta, odnosno drvnog otpada treba podržati i ljudima pomoći da legalizuju ovaj posao. Lokalna vlast treba da nađe prostor u svom prostornom planu i svojoj dokumentaciji na koji način će to da definiše. Nijesmo za to da se ćumurane dime ispod nečijeg prozora, ali sam siguran da se za njih može naći adekvatan prostor”, kazao je tada Milošević.

U Opštini, međutim, kažu da to nijesu uspjeli ni poslije dvije godine, jer nije bilo moguće. Ni početni koraci, kao što je izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, nijesu se mogli realizovati. Jednostavno, ćumurana u zakonu koje regulištu tu oblast nema.

,,Do sada se Sekreterijatu za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine obratilo nekoliko privatnih preduzetnika, koji su tražili da im se odgovori da li je izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu objekata koji suvom destilacijom drveta i karbonizacijom proizvode ćumur zakonska obaveza. Analizirajući taj zahtjev Sekreterijat je dao mišljenje da u zakonu ne piše da se elaborat za takve objekte mora raditi. Čak ni u drugoj grupi, u kojoj je precizirano za koje se objekte može tražiti takav elaborat, nema ćumurana”, kaže sekretar za uređenje prostora, stambeno komunalnu djelatnost i zaštitu životne sredine Vladan Bulatović.

On smatra da je ,,dikutabilno da li je zakonodavac trebalo da uvrsti i ćumurane u objekte za koje je obavezan elaborat”. Bulatović je Monitoru potvrdio da ni jedan od vlasnika ćumurana do sada nije podnio zahtjev za izdavanje tehničko- urbanističkih uslova. Tako niko od njih i nema taj dokument, ali ni građevinsku dozvolu, koja bi uslijedila kasnije. Ukoliko to u budućnosti učine, nadležni će voditi računa, tvrdi on, da ti objekti, shodno prostorno urbanističkim planovima, budu smješteni daleko od magistrale, naseljenih mjesta i turističko ugostiteljskih objekta.

,,Prema postavkama plana, biće im dat uslov prema kome će ti objekti morati da budu na nekoliko stotina metara od saobraćajnica, objekata u kojima se živi i radi, kako bi minimalno smetali. Nakon tih urbanističko tehničkih uslova slijedila bi građevinska dozvola. Sve to, naravno, ukoliko neko od njih i podnese zahtjev, do tada mi ne možemo da reagujemo”, kaže Bulatović.

U Opštini objašnjavaju da je kontrola rada ćumurana nadležnost različitih državnih inspekcija. Za početak, s obzirom na to da su bez građevinskih dozvola to bi trebalo da bude predmet pažnje inspektora za uređenje prostora. Koliko je poznato, oni do sada nijesu dolazili tim povodom u Kolašin. Nakon nekoliko prijava mještana, nedavno je reagovala jedino inspektorka za ekologiju Jelena Nikčević. Kako kažu u Opštini, prema onom što je vidjela na terenu kada je riječ o ćumuranama, obećala je da će obavijestiti ostale inspekcije na državnom nivou, kako bi oni reagovali u skladu sa svojim nadležnostima.

Brzoj reakciji nadležnih nadaju se svi koji bi rado zatvorili ćumurane a od inspekcije i kontrole strahuju vlasnici tih objekta. No, s obzirom na dosadašnje iskustvo na kolašinskoj teritoriji, ,,dimna zavjesa” sa Crkvina neće se tako skoro dići.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo