Povežite se sa nama

OKO NAS

DRŽAVNE INSTITUCIJE: TOP LISTA NEPOTISTA: Svoj svome

Objavljeno prije

na

Nepotizam u Crnoj Gori ima dugu tradiciju. Ko će kome, ako ne svoj svome – nije nastalo juče. Dok iz Evrope upozoravaju da sve baš neće moći da funkcioniše na rodbinsko-kumovskim vezama ako želimo u EU, ukorijenjeni običaj odolijeva. Kako to izgleda u praksi lijepo ilustruje nedavni primjer u Rožajama.

Nakon što je izgubila vlast u Rožajama, DPS je novu upravu koju čine Bošnjačka stranka i SDP-a tužila Upravnom sudu. Tvrde da su nezakonito zapošljavali svoje, a pride dali otkaze 34-orici DPS-ovaca. Uz to navode i primjere nepotizma gdje se zapošljavaju supruge, šuraci, rođaci…

No, iz Bošnjačke stranke su saopštili da je bivši predsjednik opštine Nusret Kalač za vrijeme svoje vladavine poslove u lokalnoj upravi i javnim ustanovama povjeravao pretežno svojim rođacima. Pa navode: zaposlio je tri brata, suprugu, sinovicu, šuraka i ženu mu… ,,Samo u periodu od 23. marta ove godine u lokalnoj upravi i javnim ustanovama upošljeno je 11 osoba iz plemena Kalač”, navode iz BS.

Imali su od koga da uče funkcioneri na lokalnom nivou. Od vrha. Supruga Filipa Vujanovića, Svetlana sudija je Vrhovnog suda. U ranijem mandatu bila je sudija, pa predsjednica Apelacionog suda, član Sudskog savjeta i predsjednik Disciplinske komisije tog tijela. Njen suprug, po funkciji, proglašava izbor Savjeta i predlaže dva njegova člana. Nije bilo potrebe da predlaže suprugu, izabrana je na opštoj sjednici sudija.

Iako je velika nezaposlenost, nema člana Vlade koji nije zaposlio svog bračnog druga. Uglavnom u uspješnim državnim firmama. Rijetki su članovi vlade, poput premijera Mila Đukanovića, čija supruga radi u porodičnoj Prvoj banci.

Supruga potpredsjednika Vlade, ministra pravde i vd ministra kulture Duška Markovića, radi u Agenciji za telekomunikacije, plata 1070 eura. Koleginice u Komisiji za hartije od vrijednosti su supruge ministara – Petra Ivanovića i Raška Konjevića. Bračni drugovi ministara, pomoćnika i ostalih mnogobrojnih zapošljenih u vladi, redom su našli uhljebljenje u školama, domovima zdravlja, Zavodu za udžbenike, Zavodu za školstvo, mnogobrojnim agencijama, komisijama, bankama, telekomima…

Istina rijetki su bračni partneri koji primanjima nadmašuju ministarske plate. Takav je do skora bio bivši direktor Montenegro Airlinesa Zoran Đurišić, koji je sa prijavljenom platom od 1300 eura, zarađivao više od ministarke odbrane Milice Pejanović-Đurišić. Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković prima tek 930 eura, dok njegova supruga zapošljena u Sosiete ženeral banci 2.500 eura. Platu od 1360 eura prijavio je Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa Šaleta Đurović, zapošljen u Agenciji za elektronske komunikacije, suprug bivše ministarke za evropske integracije Gordane Đurović.

Ima onih koji su na poslu kao kod kuće. Supruga sadašnjeg poslanika a bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića zapošljena je u Ministarstvo poljoprivrede, a bivšeg ministra turizma Predraga Nenezića, koji je sada predsjednik UO JP Aerodroma Crne Gore, u Montenegro Airlinesu. Kompatibilne djelatnosti. Supruga Novaka Adžića, SDP kadra, direktora Zavoda za intelektualnu svojinu, radi u PAM CG (Prava autora muzike), dok je supruga opozicionog prvaka i poslanika Gorana Danilovića zapošljena u Skupštini.

Važni bračni drugovi smatraju da ih krasi stručnost. Opštepoznat je slučaj kada je mjesto direktora Zavoda za zapošljavanje Zorana Jelića, naslijedila njegova supruga Vukica Jelić. Na optužbe o nepotizmu odgovorili su da se ne radi o tome već o stručnosti. Isti argument je potezan i u slučaju direktorice Uprave za kadrove Svetlane Vuković, supruge DPS veterana Miodraga Vukovića.

Nepotizam se posebno prebacivao dugogodišnjem direktoru Aerodroma Crne Gore Milovanu Đuričkoviću. Zaposlio je sina, brata od strica, sina drugog brata od strica… Nije zapostavljao ni partijske saborce. Zaposlio je suprugu svog partijskog šefa Rifata Rastodera u arhivu Aerodroma. Supruga partijskog mu druga, ministra saobraćaja Ivana Brajovića, je iz Crnogorskog Telekoma uzela otpremninu i prešla da radi u Aerodrome. Direktor Đuričković često ističe da se protivi privatizaciji javnog preduzeća kojem je na čelu, ključni argument mu je da Aerodrome nije racionalno prodavati zbog dobrih poslovnih rezultata i „osjetljive” osnovne djelatnosti.

Ovoj pošasti na put bi trebalo da stanu zakoni i pravosuđe. Tamo – isto. Primjer Vrhovnog državnog tužilaštva: zamjenicu vrhovnog državnog tužioca Stojanku Radović za to mjesto je preporučila kuma Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda. Njen suprug Novo Radović, nakon što je ove godine okončao mandat pomoćnika direktora Poreske uprave, imenovan je za vd direktora Direktorata za poreski i carinski sistem. Đever Miraš, sudija Ustavnog suda bio je ministar pravde. Brat Stojanke Radović Dragiša Baletić sudija je podgoričkog Osnovnog suda. Druga zamjenica vrhovnog državnog tužioca Miljana Radović: suprug Milan je bio, generalni sekretar skupštine, direktor ZIKS-a, ćerka Ana je zamjenik osnovnog državnog tužioca, đever Zoran predsjednik Osnovnog suda u Podgorici u kome radi i njegova supruga.

Kako sve funkcioniše ilustruje slučaj od prije par godina kada je lider PZP-a Nebojša Medojević tražio izuzeće sudije Blaža Jovanića u predmetu nikšićke Željezare protiv njega. Medojević je saopštio da je Jovanićeva supruga Vesna, zaposlena kao službenik u Prvoj banci, dok je njegov brat vozač Aca Đukanovića. Željezaru je u sporu protiv Medojevića zastupala Ana Kolarević, sestra Aca i Mila Đukanovića, i prijateljica Vesne Medenice.

Monitor je ponudio predstavnicima partija da predstave svoje podatke o nepotizmu. Odgovorili su nam samo iz DF-a i Pozitivne. Iz DF su nam dostavili podatke o njima poznatim slučajevima nepotizma.

Poslanik Pozitivne Goran Tuponja za Monitor kaže da je odnos prema društvenim vrijednostima toliko iskrivljen da se nepotizam i ne krije. ,,Osobe koje su, zahvaljujući svojim državnim funkcijama, u prilici da ‘izađu u susret’ prijateljima i rođacima time se diče. Dobijaju na važnosti kao neko ko je ‘učinjen’. Neko ko osuđuje nepotizam, brzo doživljava osudu okoline, jer ljudi su naučeni da im se čini”, objašnjava Tuponja. On naglašava da to ,,činjenje” posebno dobija na težini u predizbornim kampanjama kada nepotizam igra značajnu ulogu u pridobijanju glasova.

Dugoročno od svega je opasnija tendencija kojom se djeca političke i tajkunske „elite” pozicioniraju da preuzmu poluge moći od svojih roditelja.

Sin premijera Mila Đukanovića, Blažo, nakon što je završio UDG, postao je jedan od značajnijih biznismena u državi. Njegova firma BB Solar uz pomoć državnih para realizuje unosne energetske poslove. Pride tu su i brojne nekretnine po Crnoj Gori. Sin Svetozara Marovića, Miloš, bivši odbojkaš, preko noći je postao biznismen. Oprobao se u građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu… Suvlasnik je budvanske Marine u partnerstvu s porodicom Brana Mićunovića, vlasnik kafea Palma, suvlasnik građevinske firme… Ženidbom sina Miloša, sa Mićunovićem se okumila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Tu su i ćerke. Marovićeva Milena zapošljena je u Opštini Budva, udata za gradonačelnika Cetinja Aleksandra Bogdanovića. Ćerka Filipa Vujanovića zapošljena je u Centralnoj banci Crne Gore.

Nepotizam za budućnost.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo