Povežite se sa nama

OKO NAS

DRŽAVNE INSTITUCIJE: TOP LISTA NEPOTISTA: Svoj svome

Objavljeno prije

na

Nepotizam u Crnoj Gori ima dugu tradiciju. Ko će kome, ako ne svoj svome – nije nastalo juče. Dok iz Evrope upozoravaju da sve baš neće moći da funkcioniše na rodbinsko-kumovskim vezama ako želimo u EU, ukorijenjeni običaj odolijeva. Kako to izgleda u praksi lijepo ilustruje nedavni primjer u Rožajama.

Nakon što je izgubila vlast u Rožajama, DPS je novu upravu koju čine Bošnjačka stranka i SDP-a tužila Upravnom sudu. Tvrde da su nezakonito zapošljavali svoje, a pride dali otkaze 34-orici DPS-ovaca. Uz to navode i primjere nepotizma gdje se zapošljavaju supruge, šuraci, rođaci…

No, iz Bošnjačke stranke su saopštili da je bivši predsjednik opštine Nusret Kalač za vrijeme svoje vladavine poslove u lokalnoj upravi i javnim ustanovama povjeravao pretežno svojim rođacima. Pa navode: zaposlio je tri brata, suprugu, sinovicu, šuraka i ženu mu… ,,Samo u periodu od 23. marta ove godine u lokalnoj upravi i javnim ustanovama upošljeno je 11 osoba iz plemena Kalač”, navode iz BS.

Imali su od koga da uče funkcioneri na lokalnom nivou. Od vrha. Supruga Filipa Vujanovića, Svetlana sudija je Vrhovnog suda. U ranijem mandatu bila je sudija, pa predsjednica Apelacionog suda, član Sudskog savjeta i predsjednik Disciplinske komisije tog tijela. Njen suprug, po funkciji, proglašava izbor Savjeta i predlaže dva njegova člana. Nije bilo potrebe da predlaže suprugu, izabrana je na opštoj sjednici sudija.

Iako je velika nezaposlenost, nema člana Vlade koji nije zaposlio svog bračnog druga. Uglavnom u uspješnim državnim firmama. Rijetki su članovi vlade, poput premijera Mila Đukanovića, čija supruga radi u porodičnoj Prvoj banci.

Supruga potpredsjednika Vlade, ministra pravde i vd ministra kulture Duška Markovića, radi u Agenciji za telekomunikacije, plata 1070 eura. Koleginice u Komisiji za hartije od vrijednosti su supruge ministara – Petra Ivanovića i Raška Konjevića. Bračni drugovi ministara, pomoćnika i ostalih mnogobrojnih zapošljenih u vladi, redom su našli uhljebljenje u školama, domovima zdravlja, Zavodu za udžbenike, Zavodu za školstvo, mnogobrojnim agencijama, komisijama, bankama, telekomima…

Istina rijetki su bračni partneri koji primanjima nadmašuju ministarske plate. Takav je do skora bio bivši direktor Montenegro Airlinesa Zoran Đurišić, koji je sa prijavljenom platom od 1300 eura, zarađivao više od ministarke odbrane Milice Pejanović-Đurišić. Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković prima tek 930 eura, dok njegova supruga zapošljena u Sosiete ženeral banci 2.500 eura. Platu od 1360 eura prijavio je Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa Šaleta Đurović, zapošljen u Agenciji za elektronske komunikacije, suprug bivše ministarke za evropske integracije Gordane Đurović.

Ima onih koji su na poslu kao kod kuće. Supruga sadašnjeg poslanika a bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića zapošljena je u Ministarstvo poljoprivrede, a bivšeg ministra turizma Predraga Nenezića, koji je sada predsjednik UO JP Aerodroma Crne Gore, u Montenegro Airlinesu. Kompatibilne djelatnosti. Supruga Novaka Adžića, SDP kadra, direktora Zavoda za intelektualnu svojinu, radi u PAM CG (Prava autora muzike), dok je supruga opozicionog prvaka i poslanika Gorana Danilovića zapošljena u Skupštini.

Važni bračni drugovi smatraju da ih krasi stručnost. Opštepoznat je slučaj kada je mjesto direktora Zavoda za zapošljavanje Zorana Jelića, naslijedila njegova supruga Vukica Jelić. Na optužbe o nepotizmu odgovorili su da se ne radi o tome već o stručnosti. Isti argument je potezan i u slučaju direktorice Uprave za kadrove Svetlane Vuković, supruge DPS veterana Miodraga Vukovića.

Nepotizam se posebno prebacivao dugogodišnjem direktoru Aerodroma Crne Gore Milovanu Đuričkoviću. Zaposlio je sina, brata od strica, sina drugog brata od strica… Nije zapostavljao ni partijske saborce. Zaposlio je suprugu svog partijskog šefa Rifata Rastodera u arhivu Aerodroma. Supruga partijskog mu druga, ministra saobraćaja Ivana Brajovića, je iz Crnogorskog Telekoma uzela otpremninu i prešla da radi u Aerodrome. Direktor Đuričković često ističe da se protivi privatizaciji javnog preduzeća kojem je na čelu, ključni argument mu je da Aerodrome nije racionalno prodavati zbog dobrih poslovnih rezultata i „osjetljive” osnovne djelatnosti.

Ovoj pošasti na put bi trebalo da stanu zakoni i pravosuđe. Tamo – isto. Primjer Vrhovnog državnog tužilaštva: zamjenicu vrhovnog državnog tužioca Stojanku Radović za to mjesto je preporučila kuma Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda. Njen suprug Novo Radović, nakon što je ove godine okončao mandat pomoćnika direktora Poreske uprave, imenovan je za vd direktora Direktorata za poreski i carinski sistem. Đever Miraš, sudija Ustavnog suda bio je ministar pravde. Brat Stojanke Radović Dragiša Baletić sudija je podgoričkog Osnovnog suda. Druga zamjenica vrhovnog državnog tužioca Miljana Radović: suprug Milan je bio, generalni sekretar skupštine, direktor ZIKS-a, ćerka Ana je zamjenik osnovnog državnog tužioca, đever Zoran predsjednik Osnovnog suda u Podgorici u kome radi i njegova supruga.

Kako sve funkcioniše ilustruje slučaj od prije par godina kada je lider PZP-a Nebojša Medojević tražio izuzeće sudije Blaža Jovanića u predmetu nikšićke Željezare protiv njega. Medojević je saopštio da je Jovanićeva supruga Vesna, zaposlena kao službenik u Prvoj banci, dok je njegov brat vozač Aca Đukanovića. Željezaru je u sporu protiv Medojevića zastupala Ana Kolarević, sestra Aca i Mila Đukanovića, i prijateljica Vesne Medenice.

Monitor je ponudio predstavnicima partija da predstave svoje podatke o nepotizmu. Odgovorili su nam samo iz DF-a i Pozitivne. Iz DF su nam dostavili podatke o njima poznatim slučajevima nepotizma.

Poslanik Pozitivne Goran Tuponja za Monitor kaže da je odnos prema društvenim vrijednostima toliko iskrivljen da se nepotizam i ne krije. ,,Osobe koje su, zahvaljujući svojim državnim funkcijama, u prilici da ‘izađu u susret’ prijateljima i rođacima time se diče. Dobijaju na važnosti kao neko ko je ‘učinjen’. Neko ko osuđuje nepotizam, brzo doživljava osudu okoline, jer ljudi su naučeni da im se čini”, objašnjava Tuponja. On naglašava da to ,,činjenje” posebno dobija na težini u predizbornim kampanjama kada nepotizam igra značajnu ulogu u pridobijanju glasova.

Dugoročno od svega je opasnija tendencija kojom se djeca političke i tajkunske „elite” pozicioniraju da preuzmu poluge moći od svojih roditelja.

Sin premijera Mila Đukanovića, Blažo, nakon što je završio UDG, postao je jedan od značajnijih biznismena u državi. Njegova firma BB Solar uz pomoć državnih para realizuje unosne energetske poslove. Pride tu su i brojne nekretnine po Crnoj Gori. Sin Svetozara Marovića, Miloš, bivši odbojkaš, preko noći je postao biznismen. Oprobao se u građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu… Suvlasnik je budvanske Marine u partnerstvu s porodicom Brana Mićunovića, vlasnik kafea Palma, suvlasnik građevinske firme… Ženidbom sina Miloša, sa Mićunovićem se okumila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Tu su i ćerke. Marovićeva Milena zapošljena je u Opštini Budva, udata za gradonačelnika Cetinja Aleksandra Bogdanovića. Ćerka Filipa Vujanovića zapošljena je u Centralnoj banci Crne Gore.

Nepotizam za budućnost.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo