Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: PLANIRANJE PROSTORA: Regionalni centar, a ne periferija

Objavljeno prije

na

Kasno u utorak ulcinjski parlament je na vanrednoj sjednici jednoglasno usvojio zaključke o Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana (PUP). Potvrdila se, i na ovom primjeru, teza Aleksisa de Tokvila da u opštini leži snaga slobodnih naroda. Jer, samo najširim konsenzusom ukupne zajednice, jasnom vizijom i odlučnošću Ulcinj može izaći iz trenutne pozicije grada na izdisaju.

Tim prije što PUP, taj najvažniji planski dokument opštine, radi Vlada, odnosno Ministarstvo održivog razvoj i turizma. Ulcinj je jedina opština u državi u kojoj je to slučaj. I to po sporazumu, koji je u julu 2009. godine tadašnji predsjednik opštine Gzim Hajdinaga potpisao s ministrom Branimirom Gvozdenovićem. Tada je bilo predviđeno da se taj dokument, koji je koštao gotovo 800 hiljada eura, uradi za godinu dana. Još nije gotov, iako je krivica za to većim dijelom na strani Ulcinjana, odnosno njihovih vlasti, koje su se za ovih pet godina tri puta izrotirale. Svaka od njih je, u neposrednom dogovoru s obrađivačima, pokušala da „progura” svoja rješenja, što im je uglavnom uspijevalo. Uz to, izgovor za svako loše rješenje u PUP-u lako se mogao prevaliti na Ministarstvo. „Eto, rade kako hoće, kriv je Hajdinaga, koji im je to omogućio”, poručivali su javnosti pripadnici „šaptačkih četa”. Ulcinjanima, hronično naviknutim da za sve nesreće, po definiciji, okrivljuju centralnu vlast, takve izgovore nije bilo teško prihvatiti. Čak ni nakon činjenice da su sve albanske stranke, na državnom nivou, u koaliciji s Demokratskom partijom socijalista.

Zato je logično što opštinske vlasti do sada nijesu koristile instrumente za zaštitu interesa lokalne samouprave i građana koji su bili predviđeni navedenim sporazumom od Savjeta za praćenje izrade plana izvršnog tima ili, pak, stručnih komisija.

Široko polje igara s jedinstvenim prirodnim prostorom u Ulcinju, omogućavala je činjenica da ta opština nema sopstvenu viziju razvoja, izraženu kroz Strateški plan, a što je zakonska obaveza koja je morala biti završena do kraja 2012. godine.

I zato su obrađivači PUP-a s tim zahvalnim prostorom mogli da rade praktično šta su htjeli. Da na pjeni od mora crtaju golf-teren, da smanjuju kapacitete na Velikoj plaži, da ne osluškuju zahtjeve Ulcinjana da se u Valdanosu ništa ne gradi… „Čak im je uspjelo da ‘betoniraju’ jedinu zelenu površinu na Maloj plaži, gradski park. To je jedan od urbanih simbola, hortikulturno uređen, s palmama starim preko šest decenija”, kaže predsjednik Opštinskog odbora vladajuće Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović, ilustrujući nedopustivo ponašanje obrađivača PUP-a.

Iako je predstavnik Ministarstva Nikola Petrović na svakom skupu poručivao da „Vladi ne pada na pamet da radi nešto bez dogovora s opštinom i građanima”, evidentno je da oni koji su radili PUP nijesu razumjeli njihove potrebe, želje i interese. Prije svega, potrebu da se Ulcinju da mjesto koje objektivno zaslužuje po prirodnim karakteristikama. Ono mjesto koje mu daje i Prostorni plan države (PPD) iz 2007. godine, a to je da je „uz Bar, Ulcinj centar od regionalnog značaja”.

Polazeći od negativnih demografskih pokazatelja, a ne shvatajući da su oni u najvećoj mjeri posljedica izostanka privrednog rasta, obrađivači su smanjivali planirane kapacitete i funkcije grada, dajući mu praktično značaj lokalnog centra. To je posebno u neskladu s Master planom razvoja crnogorskog turizma, koji su uradili njemački eksperti 2001. godine, a koji je inoviran sedam godina kasnije, a u kojem je Ulcinj prepoznat kao središte internacionalnog turizma. I to se opredjeljenje našlo u PPD, pa čak i u prednacrtu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore, koje radi isto Ministarstvo koje radi i PUP Ulcinja. „Kao da ove planove rade ministarstva iz dvije države, a ne jedno te isto Ministarstvo”, čudi se Abazović.

„Nama je sada i ovdje potrebna hitna promjena te paradigme. Ulcinj se nalazi na najnižoj razini razvoja u svojoj istoriji. Žalosno je da i pored svih potencijala, nama trenutno ne prijeti opasnost od pretjeranog razvoja nego, baš suprotno, od odumiranja. U takvoj situaciji, svaki restriktivni pristup u planiranju razvoja mogao bi imati pogubne posljedice”, kaže šef Odborničkog kluba opozicione Socijaldemokratske partije Skender Elezagić i ističe da se iz ove situacije može izaći aktiviranjem i korišćenjem najvećih i najatraktivnijh potencijala.

Zato su u svojim zaključcima odbornici složno ,,zalegli” iza rješenja koja su ponuđena u Master planu. Istovremeno su, čak uz podršku DPS-a, postigli konsenzus oko Valdanosa i Solane, što je nešto najljepše što se desilo u Ulcinju u posljednjih nekoliko godina.

Uz nedavno otvaranje fakulteta, sada već izglednu gradnju najvećeg akva-parka u regionu, kao i postizanje dogovora za gradnju hotela Servantes početkom naredne godine, te volju i spremnost najšire javnosti i aktuelne opštinske vlasti da se otvore ventili razvoja, treba očekivati da Ulcinj, uprkos svemu, uđe u fazu prosperiteta.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo