Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: PLANIRANJE PROSTORA: Regionalni centar, a ne periferija

Objavljeno prije

na

Kasno u utorak ulcinjski parlament je na vanrednoj sjednici jednoglasno usvojio zaključke o Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana (PUP). Potvrdila se, i na ovom primjeru, teza Aleksisa de Tokvila da u opštini leži snaga slobodnih naroda. Jer, samo najširim konsenzusom ukupne zajednice, jasnom vizijom i odlučnošću Ulcinj može izaći iz trenutne pozicije grada na izdisaju.

Tim prije što PUP, taj najvažniji planski dokument opštine, radi Vlada, odnosno Ministarstvo održivog razvoj i turizma. Ulcinj je jedina opština u državi u kojoj je to slučaj. I to po sporazumu, koji je u julu 2009. godine tadašnji predsjednik opštine Gzim Hajdinaga potpisao s ministrom Branimirom Gvozdenovićem. Tada je bilo predviđeno da se taj dokument, koji je koštao gotovo 800 hiljada eura, uradi za godinu dana. Još nije gotov, iako je krivica za to većim dijelom na strani Ulcinjana, odnosno njihovih vlasti, koje su se za ovih pet godina tri puta izrotirale. Svaka od njih je, u neposrednom dogovoru s obrađivačima, pokušala da „progura” svoja rješenja, što im je uglavnom uspijevalo. Uz to, izgovor za svako loše rješenje u PUP-u lako se mogao prevaliti na Ministarstvo. „Eto, rade kako hoće, kriv je Hajdinaga, koji im je to omogućio”, poručivali su javnosti pripadnici „šaptačkih četa”. Ulcinjanima, hronično naviknutim da za sve nesreće, po definiciji, okrivljuju centralnu vlast, takve izgovore nije bilo teško prihvatiti. Čak ni nakon činjenice da su sve albanske stranke, na državnom nivou, u koaliciji s Demokratskom partijom socijalista.

Zato je logično što opštinske vlasti do sada nijesu koristile instrumente za zaštitu interesa lokalne samouprave i građana koji su bili predviđeni navedenim sporazumom od Savjeta za praćenje izrade plana izvršnog tima ili, pak, stručnih komisija.

Široko polje igara s jedinstvenim prirodnim prostorom u Ulcinju, omogućavala je činjenica da ta opština nema sopstvenu viziju razvoja, izraženu kroz Strateški plan, a što je zakonska obaveza koja je morala biti završena do kraja 2012. godine.

I zato su obrađivači PUP-a s tim zahvalnim prostorom mogli da rade praktično šta su htjeli. Da na pjeni od mora crtaju golf-teren, da smanjuju kapacitete na Velikoj plaži, da ne osluškuju zahtjeve Ulcinjana da se u Valdanosu ništa ne gradi… „Čak im je uspjelo da ‘betoniraju’ jedinu zelenu površinu na Maloj plaži, gradski park. To je jedan od urbanih simbola, hortikulturno uređen, s palmama starim preko šest decenija”, kaže predsjednik Opštinskog odbora vladajuće Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović, ilustrujući nedopustivo ponašanje obrađivača PUP-a.

Iako je predstavnik Ministarstva Nikola Petrović na svakom skupu poručivao da „Vladi ne pada na pamet da radi nešto bez dogovora s opštinom i građanima”, evidentno je da oni koji su radili PUP nijesu razumjeli njihove potrebe, želje i interese. Prije svega, potrebu da se Ulcinju da mjesto koje objektivno zaslužuje po prirodnim karakteristikama. Ono mjesto koje mu daje i Prostorni plan države (PPD) iz 2007. godine, a to je da je „uz Bar, Ulcinj centar od regionalnog značaja”.

Polazeći od negativnih demografskih pokazatelja, a ne shvatajući da su oni u najvećoj mjeri posljedica izostanka privrednog rasta, obrađivači su smanjivali planirane kapacitete i funkcije grada, dajući mu praktično značaj lokalnog centra. To je posebno u neskladu s Master planom razvoja crnogorskog turizma, koji su uradili njemački eksperti 2001. godine, a koji je inoviran sedam godina kasnije, a u kojem je Ulcinj prepoznat kao središte internacionalnog turizma. I to se opredjeljenje našlo u PPD, pa čak i u prednacrtu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore, koje radi isto Ministarstvo koje radi i PUP Ulcinja. „Kao da ove planove rade ministarstva iz dvije države, a ne jedno te isto Ministarstvo”, čudi se Abazović.

„Nama je sada i ovdje potrebna hitna promjena te paradigme. Ulcinj se nalazi na najnižoj razini razvoja u svojoj istoriji. Žalosno je da i pored svih potencijala, nama trenutno ne prijeti opasnost od pretjeranog razvoja nego, baš suprotno, od odumiranja. U takvoj situaciji, svaki restriktivni pristup u planiranju razvoja mogao bi imati pogubne posljedice”, kaže šef Odborničkog kluba opozicione Socijaldemokratske partije Skender Elezagić i ističe da se iz ove situacije može izaći aktiviranjem i korišćenjem najvećih i najatraktivnijh potencijala.

Zato su u svojim zaključcima odbornici složno ,,zalegli” iza rješenja koja su ponuđena u Master planu. Istovremeno su, čak uz podršku DPS-a, postigli konsenzus oko Valdanosa i Solane, što je nešto najljepše što se desilo u Ulcinju u posljednjih nekoliko godina.

Uz nedavno otvaranje fakulteta, sada već izglednu gradnju najvećeg akva-parka u regionu, kao i postizanje dogovora za gradnju hotela Servantes početkom naredne godine, te volju i spremnost najšire javnosti i aktuelne opštinske vlasti da se otvore ventili razvoja, treba očekivati da Ulcinj, uprkos svemu, uđe u fazu prosperiteta.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo