Povežite se sa nama

OKO NAS

MILUN ČVOROVIĆ ČEKA PRAVDU: Vajari sudbina

Objavljeno prije

na

Milun Čvorović je akademski slikar i vajar, autor je skulpture Ptice na centralnom nikšićkom Trgu slobode. Pored osnovnog zanimanja, Čvorović ima neobičan ,,hobi”. Već devet godina on svaki mjesec mora da se pojavi u Osnovnom sudu u Nikšiću na procesu koji se stalno odlaže i kome se kraj ne nazire.

Sudanija je počela nakon što su krajem juna 2005. zbog navodnog remećenja javnog reda i mira, pripadnici policije i interventne jedinice, pretukli Miluna, njegovog brata Dragana i sestru Senku, ispred ulaza zgrade u centru Nikšića u kojoj Čvorovići stanuju.

Slomljeno rebro, potres mozga, više podliva i hematoma zadobio je nakon policijske intervencije Milovan, Dragan je prošao sa nagnječenjima, podlivima i slomljenim prstom.

I pored toga što su medicinskom dokumentacijom potvrđene brojne povrede nanijete Čvorovićima, policijska verzija glasi da su Milovan i Dragan napali i prebili policajce i pripadnike interventne jedinice. Njih desetinu. Tokom tog batinjanja, tvrde policajci, pomogla im je i sestra Senka.

U izjavi nakon incidenta, Senka Čvorović kaže da je izašla iz ulaza i vidjela da policajci nogama, pesnicama, pendrecima biju njenu braću. Dotrčala je do policajca koji je udarao Dragana i povukla ga, priča Senka, on se okrenuo i udario je u predjelu grudi, zavrnuo joj ruku, udario po licu i pocijepao haljinu. ,,Kad me je onaj policajac napao fizički, kada mi je pocijepao haljinu, drugi policajac me je psovao, psovao mi je umrlu majku i govorio mi je nešto u smislu ‘dobra si za samara’ i još mi je upućivao razne uvrede koje ja sudija ne mogu da izgovorim i neću”, izjavila je prilikom svjedočenja u Osnovnom sudu Senka Čvorović.

Policijska verzija glasi da su zbog glasnije prepirke intervenisali u ulazu zgrade u kojoj Čvorovići žive, te da se Dragan protivio privođenju i psovao ih. Terete Senku Čvorović da je udarala policajce drvenom klompom. A Milovana, koji je došao dok su mu privodili brata, da je prvo nogom a zatim pesnicom udario pripadnika interventnog voda Veselina Vujovića.

Tokom saslušanja u Osnovnom sudu u Nikšiću policajci su usaglasili jedino stav da nijesu tukli Čvoroviće. Oko ostalog su davali kontradiktorne izjave. Većina ispitanih policajaca je tokom saslušanja izjavila da nije vidjela Milovana i Dragana da udaraju policajce, dok su jedni vidjeli Milovana da je policajce udarao drvenom klompom, drugi su tvrdili da je to uradila Senka.

I pored protivrječnosti u izjavama policajaca Osnovni sud u Nikšiću je u martu 2010. proglasio krivim Milovana, Dragana i Senku Čvorović za krivično djelo napad na službeno lice. Izrečena je i uslovna kazna od po šest mjeseci zatvora.

Viši sud u Podgorici je u maju 2011. ukinuo presudu nikšićkog Osnovnog suda. ,,Prvostepeni sud ne daje valjano obrazloženje zbog čega ne prihvata odbranu okrivljenog, a poklanja vjeru i zasniva presudu samo na iskazima oštećenih policajaca Kostić Milosava, Vujović Veselina i Adžić Radivoja, i to upravo onih lica, protiv kojih se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela teške tjelesne povrede, koju su nanijeli prvookrivljenom Čvorović Milunu”, navodi se u presudi Višeg suda. U njoj je konstatovano i da se Osnovni sud uopšte ne osvrće na dio Čvorovićeve odbrane, u kojoj tvrdi da su policajci njega napali i pretukli, te da je zadobio teške tjelesne povrede – slomljeno rebro i potres mozga.

Viši sud preporučuje spajanje dva predmeta – tužbe Čvorovića i policajaca, te nalaže Osnovnom da u ponovnom postupku izvrši valjanu analizu protivrječnih dokaza, kao i da sprovede suočenje okrivljenih i oštećenih.

Ovo posljednje Osnovni sud nikako da sprovede. Proces se odugovlači jer policajci uporno izbjegavaju da se pojave na sudu.

,,U preko 50 dosadašnjih ročišta, samo dva puta su se svi policajci pojavili. Obično u sudnicu dođu njih dvojica i sudija odloži. Svojim odsustvom žele da obesmisle sudski postupak i prolongiranjem mu ukinu pravnu važnost”, kaže za Monitor Čvorović. Kako proces ulazi u 10. godinu, on strahuje da policajci svjesno idu na to da predmet zastara.

Okrivljeni policajci su: Milosav Kostić, Veselin Vujović, Radivoje Adžić. Iako Čvorović tvrdi da su ga i oni prebijali, u svojstvu svjedoka sud je pozvao policajce: Ljubišu Vukovića, Zorana Raičevića, Slobodana Vojinovića, Radojicu Minića, Nikolu Vujačića i Miroljuba Grdinića.

,,Očigledno da sve čine da pravda ne bude zadovoljena i da trijumfuje nasilje. Pored toga što su me tukli i vukli ko životinju ispred ulaza, tukli su me i u policijskoj stanici. Uostalom iz nje sam upućen pravo u bolnicu”, priča Čvorović.

Početkom septembra Čvorović se molbom da ubrzaju postupak i pomognu da se policajci privole da ispoštuju instituciju suda obratio predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i ministru Unutrašnjih poslova Rašku Konjeviću. Nijesu odgovarali.

Čvorović kaže da mu odlazak u sud dođe kao redovna aktivnost i pauza u poslu. Vaja Milun u kamenu, i čeka šta će odlučiti oni koji imaju moć da fizički i psihički vajaju žive ljude.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo