Povežite se sa nama

MONITORING

Odbrana ili uništenje

Objavljeno prije

na

Bitka za Državnu revizorsku instituciju se nastavlja. Tokom prošlog, novembarskog glasanja za petog člana Senata DRI nijedan kandidat, od njih šest, nije dobio potrebnu većinu. Najviše glasova pred Administrativnim odborom, u oba kruga, imao je Zarija Pejović, koga je birala cjelokupna opozicija, dok je iza njega bio Milan Radović, podržan samo od poslanika DPS-a. Kada se u drugom krugu glasalo između narečenih, poslanik SDP-a Rifat Rastoder i BS-a Kemal Zoronjić bili su uzdržani. Zbog čega?

Dok državni revizori Nela Ćuković i Radule Žurić u prvom krugu prethodnog ciklusa nijesu dobili nijedan glas, bivši pomoćnik ministra poljoprivrede Branko Bulatović dobio je povjerenje poslanika Zoronjića, a za izvršnog direktora barske firme Regent Žarka Đurišića, glasao je poslanik Rastoder. U drugom krugu, nijesu glasali.

Sada su se, na novom konkursu za člana Senata, uz šest istih kandidata koji su konkurisali i na prethodnom, prijavili i službenik Ministarstva finansija Mirko Jovović i Sonja Smolović iz Regulatorne agencije za energetiku. Izvještaj upravo DRI o reviziji budžeta za 2008. (njime obuhvaćen i parlament) i izvještaj o reviziji finansijskog iskaza Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija za godinu kasnije, dokumentuju da je bivši generalni sekretar Skupštine i bivši direktor ZIKS-a Milan Radović kršio zakon – neadekvatno trošeći novac. Evropa je čak konstatovala da se novac u Skupštini troši netransparentno. Pod pritiskom, Radović podnosi ostavku. Evo se sada, drugi put, kandiduje za člana Senata DRI. U tome ga podržava DPS.

Tim povodom poslanica DF Branka Bošnjak je prokomentarisala: ,,Ne mogu da vjerujem da Radović dobija podršku nakon onoga što je ukazala EK. Trošio je 30 hiljada eura na sitne djelove za kompjuter i 13 hiljada eura za cvijeće. Onda je otišao za direktora Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija gdje je DRI opet našla nepravilnosti u radu i sad ga glasate da uništi DRI”.

Zarija Pejović nema afera. Iza sebe ima dva poslanička mandata gdje se izdvajao po nastupima sa pozicije profesije. Završio Ekonomski fakultet u Podgorici, magistarske studije u Milanu, doktorsku disertaciju odbranio u Beogradu. Napisao knjigu: Kreditni rizik: Teorijska analiza i operacionalizacija Bazel II.

Imajući u vidu navedeno, Monitor je poslanika Rastodera pitao: ,,Na prošlom glasanju, u drugom krugu izbora, bili ste uzdržani. Uz glasove DPS-a i takođe uzdržanog člana iz redova Bošnjačke stranke, nije izabran Zarija Pejović. Protivkandidat mu je bio Milan Radović, poznat po brojnim aferama. Koji su razlozi zbog čega nijeste podržali Pejovića? Hoćete li i sada biti uzdržani?” Iako je Rastoder na vrijeme dobio naše pitanje (uz telefonsko obavještenje naše redakcije da je proslijeđeno) nijesmo dobili odgovor.

Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić smatra da ovakvo glasanje poslanika SDP-a Rifata Rastodera umanjuje izglede da se ta partija distancira od DPS –a. ” Bilo bi korektno i demokratski da poslanik Rastoder objasni razloge zašto je spriječio izbor nesporno kvalifikovane osobe za člana DRI. Želimo da vjerujemo da to nije učinio zato što je Zarija Pejović javno afirmisan kao borac za pravnu državu, borac protiv korupcije i kriminala”.

I predsjednik Savjeta Foruma 2010, nekadašnji predsjednik SDP-a Žarko Rakčević smatra da je postojao valjan izbor: ,,Šteta je za Crnu Goru i za DRI, njenu autonomnost i profesionalnost da čovjek kao što je Zarija Pejović ne bude izabran za petog člana senata DRI. Iskreno nije mi jasna, ni u jednoj ravni, uzdržanost predstavnika SDP-a po ovom pitanju”.

Nije DRI mali ulog u igrama moći. Pravnik Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje za naš list kaže da je riječ o instituciji koja je iskočila iz vladajućeg koda. ,,Radom na osvjetljavanju trošenja državnog novca DRI je posljednjih godina sebe postavila na vrh državnih antikorupcijskih institucija, pa je očigledno da bi izbor jednog proevropski orijentisanog političara sa naglašeno opozicionim stavom bio opasan signal za vladajuću strukturu. DPS je nepodijeljeno i očekivano podržao kandidata koji asocira na ratne devedesete, zatvorene institucije i netransparentnost u radu sa osnovanom sumnjom u zakonitost poslovanja, što će u nekim od svojih izvještaja pronaći i sama DRI”.

Poslanik Bošnjačke stranke Kemal Zoronjić na konkretno pitanje nije konkretno odgovorio. Pitali smo: ,,Koji su razlozi zbog čega nijeste podržali Pejovića, imajući u vidu da je za protivkandidata imao Milana Radovića bivšeg generalnog Sekretar Skupštine i bivšeg direktora ZIKS-a, poznatog po brojnim aferama, naročito po tome što je bio tužilac u montiranom procesu protiv lidera SDA-a, devedesetih”, te takođe, da li će na ponovnom glasanju biti uzdržan.

Evo šta je Zoronić rekao: ,,Vjerovatno znate da sam tog dana svoj glas dao g-dinu Branku Bulatoviću, koji je u prvom krugu dobio samo moju podršku. U drugom krugu sam bio uzdržan, obzirom da kandidat koga sam ja podržao nije prošao. Predstavnici BS u parlamentu će podržati kandidata za kojeg budu smatrali da predstavlja najbolje rješenje, bez obzira kako se koja politička partija ili grupacija izjašnjavala. Vođeni ovim stavom, mi ćemo se opredjeljivati i prilikom novog ciklusa izbora člana DRI”.

Stanje u Crnoj Gori, uz činjenicu da sve dublje zalazimo u pregovore sa EU, nameću kao imperativ jačanje institucija države, smatra Marić. Deklarativno se sa time, krajem maja, saglasio i poslanik SDP-a Damir Šehović koji je za Monitor kazao da ,,skupština odlukama vezanim za personalni sastav Senata DRI-a, treba da ubrza, a ne da uspori dalje zaokruživanje potrebnog kredibiliteta te institucije”. Najavio je: ,,SDP će dati svoj doprinos tome”.

Poslanici partije Ranka Krivokapića više puta su naglašavali važnost personalnog sastava DRI za snaženje te institucije, što se, poklapa i sa preporukama Evropske unije.

Udaljenost biografija dva kandidata precizno pokazuju želi li Crna Gora evropske standarde ili fasadne institucije. „Izgleda da se u izboru člana DRI kao i u crnogorskoj politici danas, čeka da SDP prelomi”, zaključuje pravnik Boris Marić.

Samo da, kao do sada, ne prelome preko naše grbače.

 

Kumovi i šure

Predsjednik Senata Miroslav Ivanišević (uz predsjedničku, zauzimao i četvrtu stolicu u Senatu), krajem marta podnosi ostavku zbog kompromitujućeg snimka seksa u državnom kabinetu. Peta stolica ostala je prazna kada je Dušan Mrdović otišao za diplomatskog predstavnika u Makedoniji. Skupština je za člana Senata, sredinom ljeta, naimenovala Nikolu Kovačevića, koji je, do trenutka prijavljivanja, dvanaest godina bio član Izvršnog odbora DPS-a, kome je šura ministar finansija Radoje Žugić. Član senata Milan Dabović, vjenčani kum, takođe – ministra Žugića, izabran je za predsjednika tog tijela. Članovi Senata su još: dosadašnji v.d. predsjednika Dragiša Pešić (član od kraja 2007. godine) i pravnik Branislav Radulović (član od decembra 2006. godine).

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo