Povežite se sa nama

MONITORING

Odbrana ili uništenje

Objavljeno prije

na

Bitka za Državnu revizorsku instituciju se nastavlja. Tokom prošlog, novembarskog glasanja za petog člana Senata DRI nijedan kandidat, od njih šest, nije dobio potrebnu većinu. Najviše glasova pred Administrativnim odborom, u oba kruga, imao je Zarija Pejović, koga je birala cjelokupna opozicija, dok je iza njega bio Milan Radović, podržan samo od poslanika DPS-a. Kada se u drugom krugu glasalo između narečenih, poslanik SDP-a Rifat Rastoder i BS-a Kemal Zoronjić bili su uzdržani. Zbog čega?

Dok državni revizori Nela Ćuković i Radule Žurić u prvom krugu prethodnog ciklusa nijesu dobili nijedan glas, bivši pomoćnik ministra poljoprivrede Branko Bulatović dobio je povjerenje poslanika Zoronjića, a za izvršnog direktora barske firme Regent Žarka Đurišića, glasao je poslanik Rastoder. U drugom krugu, nijesu glasali.

Sada su se, na novom konkursu za člana Senata, uz šest istih kandidata koji su konkurisali i na prethodnom, prijavili i službenik Ministarstva finansija Mirko Jovović i Sonja Smolović iz Regulatorne agencije za energetiku. Izvještaj upravo DRI o reviziji budžeta za 2008. (njime obuhvaćen i parlament) i izvještaj o reviziji finansijskog iskaza Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija za godinu kasnije, dokumentuju da je bivši generalni sekretar Skupštine i bivši direktor ZIKS-a Milan Radović kršio zakon – neadekvatno trošeći novac. Evropa je čak konstatovala da se novac u Skupštini troši netransparentno. Pod pritiskom, Radović podnosi ostavku. Evo se sada, drugi put, kandiduje za člana Senata DRI. U tome ga podržava DPS.

Tim povodom poslanica DF Branka Bošnjak je prokomentarisala: ,,Ne mogu da vjerujem da Radović dobija podršku nakon onoga što je ukazala EK. Trošio je 30 hiljada eura na sitne djelove za kompjuter i 13 hiljada eura za cvijeće. Onda je otišao za direktora Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija gdje je DRI opet našla nepravilnosti u radu i sad ga glasate da uništi DRI”.

Zarija Pejović nema afera. Iza sebe ima dva poslanička mandata gdje se izdvajao po nastupima sa pozicije profesije. Završio Ekonomski fakultet u Podgorici, magistarske studije u Milanu, doktorsku disertaciju odbranio u Beogradu. Napisao knjigu: Kreditni rizik: Teorijska analiza i operacionalizacija Bazel II.

Imajući u vidu navedeno, Monitor je poslanika Rastodera pitao: ,,Na prošlom glasanju, u drugom krugu izbora, bili ste uzdržani. Uz glasove DPS-a i takođe uzdržanog člana iz redova Bošnjačke stranke, nije izabran Zarija Pejović. Protivkandidat mu je bio Milan Radović, poznat po brojnim aferama. Koji su razlozi zbog čega nijeste podržali Pejovića? Hoćete li i sada biti uzdržani?” Iako je Rastoder na vrijeme dobio naše pitanje (uz telefonsko obavještenje naše redakcije da je proslijeđeno) nijesmo dobili odgovor.

Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić smatra da ovakvo glasanje poslanika SDP-a Rifata Rastodera umanjuje izglede da se ta partija distancira od DPS –a. ” Bilo bi korektno i demokratski da poslanik Rastoder objasni razloge zašto je spriječio izbor nesporno kvalifikovane osobe za člana DRI. Želimo da vjerujemo da to nije učinio zato što je Zarija Pejović javno afirmisan kao borac za pravnu državu, borac protiv korupcije i kriminala”.

I predsjednik Savjeta Foruma 2010, nekadašnji predsjednik SDP-a Žarko Rakčević smatra da je postojao valjan izbor: ,,Šteta je za Crnu Goru i za DRI, njenu autonomnost i profesionalnost da čovjek kao što je Zarija Pejović ne bude izabran za petog člana senata DRI. Iskreno nije mi jasna, ni u jednoj ravni, uzdržanost predstavnika SDP-a po ovom pitanju”.

Nije DRI mali ulog u igrama moći. Pravnik Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje za naš list kaže da je riječ o instituciji koja je iskočila iz vladajućeg koda. ,,Radom na osvjetljavanju trošenja državnog novca DRI je posljednjih godina sebe postavila na vrh državnih antikorupcijskih institucija, pa je očigledno da bi izbor jednog proevropski orijentisanog političara sa naglašeno opozicionim stavom bio opasan signal za vladajuću strukturu. DPS je nepodijeljeno i očekivano podržao kandidata koji asocira na ratne devedesete, zatvorene institucije i netransparentnost u radu sa osnovanom sumnjom u zakonitost poslovanja, što će u nekim od svojih izvještaja pronaći i sama DRI”.

Poslanik Bošnjačke stranke Kemal Zoronjić na konkretno pitanje nije konkretno odgovorio. Pitali smo: ,,Koji su razlozi zbog čega nijeste podržali Pejovića, imajući u vidu da je za protivkandidata imao Milana Radovića bivšeg generalnog Sekretar Skupštine i bivšeg direktora ZIKS-a, poznatog po brojnim aferama, naročito po tome što je bio tužilac u montiranom procesu protiv lidera SDA-a, devedesetih”, te takođe, da li će na ponovnom glasanju biti uzdržan.

Evo šta je Zoronić rekao: ,,Vjerovatno znate da sam tog dana svoj glas dao g-dinu Branku Bulatoviću, koji je u prvom krugu dobio samo moju podršku. U drugom krugu sam bio uzdržan, obzirom da kandidat koga sam ja podržao nije prošao. Predstavnici BS u parlamentu će podržati kandidata za kojeg budu smatrali da predstavlja najbolje rješenje, bez obzira kako se koja politička partija ili grupacija izjašnjavala. Vođeni ovim stavom, mi ćemo se opredjeljivati i prilikom novog ciklusa izbora člana DRI”.

Stanje u Crnoj Gori, uz činjenicu da sve dublje zalazimo u pregovore sa EU, nameću kao imperativ jačanje institucija države, smatra Marić. Deklarativno se sa time, krajem maja, saglasio i poslanik SDP-a Damir Šehović koji je za Monitor kazao da ,,skupština odlukama vezanim za personalni sastav Senata DRI-a, treba da ubrza, a ne da uspori dalje zaokruživanje potrebnog kredibiliteta te institucije”. Najavio je: ,,SDP će dati svoj doprinos tome”.

Poslanici partije Ranka Krivokapića više puta su naglašavali važnost personalnog sastava DRI za snaženje te institucije, što se, poklapa i sa preporukama Evropske unije.

Udaljenost biografija dva kandidata precizno pokazuju želi li Crna Gora evropske standarde ili fasadne institucije. „Izgleda da se u izboru člana DRI kao i u crnogorskoj politici danas, čeka da SDP prelomi”, zaključuje pravnik Boris Marić.

Samo da, kao do sada, ne prelome preko naše grbače.

 

Kumovi i šure

Predsjednik Senata Miroslav Ivanišević (uz predsjedničku, zauzimao i četvrtu stolicu u Senatu), krajem marta podnosi ostavku zbog kompromitujućeg snimka seksa u državnom kabinetu. Peta stolica ostala je prazna kada je Dušan Mrdović otišao za diplomatskog predstavnika u Makedoniji. Skupština je za člana Senata, sredinom ljeta, naimenovala Nikolu Kovačevića, koji je, do trenutka prijavljivanja, dvanaest godina bio član Izvršnog odbora DPS-a, kome je šura ministar finansija Radoje Žugić. Član senata Milan Dabović, vjenčani kum, takođe – ministra Žugića, izabran je za predsjednika tog tijela. Članovi Senata su još: dosadašnji v.d. predsjednika Dragiša Pešić (član od kraja 2007. godine) i pravnik Branislav Radulović (član od decembra 2006. godine).

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo