Povežite se sa nama

MONITORING

Drug svoga društva

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-ivica-dacic

Sva su zvona zazvonila da crnogorski premijer Milo Đukanović, prvi put poslije deset godina, ide u zvaničnu posjetu Beogradu. Te kad je poletio, te kad je sletio, te koliko ga je automobila pratilo – da je krenuo u drugu galaksiju – mnogo jada. A samo se vratio starom društvu u epizodi: bivši Miloševićevi socijalisti, njegovo čedo iz Crne Gore i bivši srpski radikali u ulozi reformista i boraca protiv korupcije i organizovanog kriminala. Rodi i na vrbi grožđe.

Da je čitava stvar temeljno pripremana svjedoči, uoči posjete u NIN-u objavljeni, autorski tekst crnogorskog premijera. Đukanović je objasnio kako se kroz istoriju pokazalo da su odnosi Crne Gore i Srbije bili „čistiji” kad su bile nezavisne države. ,,Potvrđeno je to i u ovih sedam i po godina. Posebno za vrijeme sadašnje vlasti u Beogradu.” Iako je, kaže, dugo u politici, još se uči da kontroliše emocije, ali ne uspijeva uvijek. ,,Moram priznati da dolazim u Beograd sa pomućenim osjećanjima. Ne mogu da zaboravim Zorana Đinđića i njegovu sahranu kao povod jednog od mojih posljednjih boravaka tamo. Niti da sakrijem zadovoljstvo što današnja vlast u Srbiji istrajava na njegovoj evropskoj viziji.” Većinu drugih stvari vezanih za Beograd premijer je, očito, odlučio da zaboravi.

A svašta je moglo da mu pomuti osjećanja. Mladi dani u CK SKJ, borba protiv separatizma u Sloveniji u Hrvatskoj, komandovanje vojskom SRJ u borbi protiv kosovskih iredentista.

Crnogorski premijer položio je vijenac kod spomen ploče ubijenom srpskom premijeru Zoranu Đinđiću. Na traci je bila poruka: ,,Zoranu Đinđiću, prvom demokratskom premijeru Srbije, mojem dragom prijatelju – Milo Đukanović, predsjednik Vlade Crne Gore”. Da je pravde na svijetu i čojstva i junaštva u Đukanovića, drugo bi jedno mjesto zapalo cvijeće. Ovako – Požarevac i grob Slobodana Miloševića ostali su podaleko – pokojnik je postao nepodoban. Priča o prijateljstvu Đukanovića sa Đinđićem jedan je od mučnijih djelova paketa laži kojim se pokušavaju izbrisati Đukanovićevi rani ratni radovi.

Portparolka Demokratske stranke Aleksandra Jerkov rekla je, povodom Đukanovićeve izjave da aktuelna vlast u Srbiji istrajava na evropskoj viziji Zorana Đinđića, da se ,,prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić ne može porediti sa Đinđićem jer upravlja državom nedemokratski i progoni političke neistomišljenike”. Istakla je da je Evropska komisija u izvještaju o napretku u Srbiji konstatovala orkestriranu kampanju protiv opozicije, što ne priliči demokratskim režimima.

Izvještaji o posjeti govore da su se premijeri Ivica Dačić i Milo Đukanović složili da odnosi između dvije države idu uzlaznom putanjom. Dačić je poručio da Srbija nema nikakve skrivene namjere u odnosu na Crnu Goru ni po pitanju njene državnosti ni budućnosti.

Prema riječima premijera, važno mjesto u razgovoru imala je ekonomska saradnja, kao i saradnja u oblasti evrointegracija. Dogovoreno je da se o konkretnim oblicima saradnje i jačanju bilateralnih odnosa razgovara na zajedničkim sjednicama vlada, koje će svake godine naizmjenično biti održavane u Crnoj Gori i Srbiji. Sve teče – koliko juče bila bi to veleizdaja.

Na terenu krupnih riječi vlada idila. Malo je teže kod onoga od čega se živi. Ništa od uspostavljanja platnog prometa između dvije zemlje, na primjer. Velikani su ocijenili da to zavisi od zainteresovanosti komercijalnih banaka za taj posao.

Glavni spoljnotrgovinski partner Crne Gore je Srbija. U oktobru smo, recimo, tamo izvezli robu vrijednu 110,7 miliona eura. Vrijednost uvoza iz Srbije u istom mjesecu bila je 426,6 miliona. Svi ti milioni putuju ko zna kuda da bi dospjeli do onih koji su nešto kupili ili prodali. Posrednici na provizijama zarađuju desetine miliona eura. Pitanje je koliko tih miliona pripadne crnogorskim i srpskim, a koliko bankama u trećim zemljama. Države koje služe svojim građanima odavno bi smislile način da poslovne banke zainteresuju za uspostavljanje direktnog plaćanja između dvije zemlje. U državama kakve su Crna Gora i Srbija neko na tome debelo zarađuje.

Netaknuto je ostalo i pitanje dvojnog državljanstva. Konstatovali su da dvije države imaju različite koncepte. ,,Za sada nije moguć kompromis oko dvojnog državljanstva. U budućnosti možda možemo raditi na relaksaciji tog pitanja, kako se ono više ne bi tretiralo kao pitanje u vezi sa državno-pravnim statusom Crne Gore”, rekao je Dačić. Crnogorskim snahama iz Srbije od toga je naglo laknulo.

Za razliku od mučnih vremena u kojima smo se sa Srbijom Borisa Tadića dobacivali državljanstvom Darka Šarića, sada je Šarić stao ,,u dve-tri reči”. Đukanović je kazao da je policijska i pravosudna saradnja dvije zemlje već unaprijeđena, pa se nada da će to voditi i rješavanju slučaja Šarić.

Tek što je premijer sletio u Podgoricu stigla je vijest da je vilu Crnogorka koju svojata Crna Gora srpska vlada vratila Karađorđevićima. Važno je da se razumiju tamo gdje im treba.

Premijeri su razgovarali i o manjinskim zajednicama, srpskoj u Crnoj Gori i crnogorskoj u Srbiji. „Srbija je zainteresovana za položaj srpskog naroda u Crnoj Gori, isto kao što poštujemo interesovanje Crne Gore za položaj crnogorskog naroda u Srbiji”, rekao je Dačić.

Crnogoraca u Srbiji ima 38.527, što čini 0,54 odsto stanovnika; Srba u Crnoj Gori – 28.73 procenta. Znaju to premijeri, poenta je u Dačićevom pozivu da ,,srpski korpus u Crnoj Gori bude što aktivniji dio političkog spektra”.

Početkom godine, uoči prve zvanične posjete Crnoj Gori, i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić posavjetovao je Srbe u Crnoj Gori da prestanu da bude opozicija i počnu da odlučuju o tome kako će živjeti. ,,To tvrdoglavim insistiranjem na tome da stranke koje predstavljaju Srbe u Crnoj Gori ostanu u opoziciji ne može da se postigne”.

Ljubav između tadašnjeg predsjednika i potpredsjednika Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića sa Milom Đukanovićem i DPS-om ozvaničena je njihovom posjetom Podgorici u novembru 2011. Pobjeda je uredno zabilježila kako su nakon tog sastanka u više navrata Đukanović, Nikolić i Vučić isticali međusobno uvažavanje i očekivanje unapređenja odnosa nakon promjene vlasti u Beogradu.

Prema tvrdnjama biznismena Ratka Kneževića, zagledali su se mnogo ranije. On je nedavno ponovio da su se Stanko Subotić Cane i Milo Đukanović još 2007. godine , ,,našli sa Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem, tada opozicionarima, u pariskom hotelu Ritz, i dogovorili saradnju, koja se na kraju pokazala uspješnom, jer su potonja dva došli na vlast u Srbiji, moguće je i sa izdašnom finansijskom pomoći ove prve dvojice, jer im ne bi bilo prvi put da biraju lidera u Srbiji”. Prema Kneževićevoj ocjeni, indikativno je da je odmah zatim dug i ozbiljan sudski proces Subotiću i njegovoj grupi u Beogradu vraćen na početak, a presuda dugogodišnjeg zatvora mu je poništena.

O finim odnosima opjevanog borca protiv kriminala Aleksandra Vučića sa najpoznatijim prijateljem Mila Đukanovića govorio je jesenas i predsjednik Demokratske stranke Dragan Đilas. Na optužbe SNS-a da je postao kišobran za kriminalce, odgovorio je kontrapitanjem ko je ,,pravi kišobran za kriminalce sada, kada ulicama slobodno šetaju Stanko Subotić Cane, huligani, kriminalci…”

Za razliku od susreta sa Dačićem, o Đukanovićevom sastanku sa Vučićem nije objavljeno gotovo ništa. Moguće je da su razgovarali o vrlo suptilnim stvarima.

Koje tačno tajne veze spajaju Đukanovića i nekadašnje srpske radikale, teško da će se skoro precizno znati. Njihove međusobne usluge su kao na dlanu. Pred svoje izbore oni posjete Podgoricu, Đukanović se dok ga očekuje bitka za Podgoricu šeta po Beogradu. Nije svejedno odakle je kliknuo: ,,Ja sam danas ponovio nešto što je poznato i što je javni poziv predstavnicima srpskih partija u Crnoj Gori od vremena kada smo imali posljednji predreferendumski duel. To je poziv – izvolite uđite u vlast, vrata su otvorena”, rekao je Đukanović RTS-u. Ovdje se nekako bolje upamtilo ono što je pričao o četnicima i početnicima.

Predsjednik Nove Andrija Mandić kazao je da je Đukanovićev poziv neprihvatljiv i ponižavajući. ,,Niko ozbiljan mnogobrojne koalicione partnere DPS-a nije doživljavao kao neki važan dio vlasti. Zbog toga i vjerujem da ne postoji nijedan opozicioni političar koji bi želio da bude Novak Kilibarda”.

Dok je Đukanović divanio i strategijom se po Beogradu bavio, na terenu su izvršavani operativni zadaci. Raspisani su izbori u Beranama – eto pravog mjesta za kapitalizovanje finih odnosa sa Beogradom. Združeno djelovanje sa prijateljima iz Srbije nije šala. Đukanoviću samo crnogorski Srbi fale da bi ostao vlast vo vjeki vjekov.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo