Povežite se sa nama

MONITORING

Pucanj u prazno

Objavljeno prije

na

Početkom sedmice Dan je objavio spisak 25 policijska službenika, većinom bivših i sadašnjih načelnika, čiji su imovinski kartoni navodno pod budnim okom unutrašnje kontrole.

Kako ovaj list piše unutrašnja kontrola utvrđuje da li se podaci o imovini koje su tih 25 službenika prijavili poklapaju sa stvarnim stanjem. Navodno će MUP protiv takvih pokrenuti disciplinski postupak i udaljiti ih iz službe.

Tu informaciju ministar Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović nijesu niti potvrdili niti demantovali. Dnevne novine dan kasnije objavljuju da im je u MUP-u saopšteno da takav spisak ne postoji, te da provjere više od 400 imovinskih kartona još nijesu stigle na red. Konjević nije odgovarao na pozive Monitora.

Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima odnedavno je propisana obaveza da policijski službenici dostave popunjene imovinske kartone. Ministar Konjević donio je u oktobru ove godine pravilnik u kom se utvrđuju detalji o tome ko je u policiji dužan da to učini. Radi se o oko 500 starješina i inspektora.

Većina onih za koje Dan tvrdi da imaju manjak imovine u kartonima, nijesu to demantovali. Oglasio se Miodrag Laković, šef Odjeljenja za borbu protiv droge. Najavio je tužbu protiv Dana , demantujući da je vlasnik imanja u Rogamima, stana u Podgorici i kuće u Maslinama.

Laković je dao na uvid svoj list nepokretnosti prema kome posjeduje kuću u Maslinama koja je ,,pod hipotekom zbog kredita”. Nije dostavio na uvid list nepokretnosti supruge, a i tu imovinu po pravilniku je dužan da prijavi.

Novi pravilnik propisuje da bi Laković morao pokazati i da li je vlasnik u nekom od privrednih društava. Više izvora za Monitor tvrdi da je on jedan od vlasnika pekare Sicilia, koja ima više prodajnih mjesta u Podgorici. U Privrednom registru kao vlasnik 10 odsto kompanije Panevivo u čijem je vlasništvu Sicilia stoji isto ime Miodrag Laković.

Nijesmo uspjeli provjeriti tu informaciju kod Lakovića. A bi bilo zanimljivo čuti odgovor šefa Odjeljenja za borbu protiv droge, čuvenog po izjavi da u ,,Crnoj Gori nema narko kartela”, o tome da li je jedan od vlasnika podgoričke pekare Sicilija čiji je lajt motiv sicilijanska mafija.

Na spisku su mnoga imena o čijoj se imovini u medijima pisalo. Poput Siniše Stojkovića, policijskog inspektora iz Budve, koji je početkom mjesece misteriozno oslobođen optužbi da je vršio pritisak na tužiteljicu u Podgorici Ljiljanu Klikovac u slučaju protiv Milenka Rabrenovića, zbog prijetnji novinarki Oliveri Lakić. To bi, tvrdio je Stojković, moglo da ugrozi na vrhu dogovoreni napredak u karijeri bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića. Stojković je tada tužiteljici sugerisao da ostane po strani ,,u ratu kafe i duvana”.

Sutkinja Milenka Žižić, bliska prijateljica Vesne Medenice, bez suđenja je optužbi oslobodila Stojkovića. Mediji su već pisali da on posjeduje ogromnu imovinu: dvije vile na Starom aerodromu, zemljište na Žabljaku, te kompaniju TAPS koju vode njegovi supruga i sin. Na preduzeće se tada vodila i zemlja u Danilovgradu. Sumnjalo se i da je on vlasnik lokala Atelje.

Tu je i Zoran Begović, bivši šef sektora za vanredne situacije. Mediji su pisali ljetos da tužilaštvo provjerava poslovanje kompanije Bastion u vlasništvu njegove porodice, ali i druge sa kojima je Begović navodno povezan. Provjeravan je navodno i njegov rad zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj. Begović je više puta bio na kritici opozicije zbog naručivanja skupe opreme.

Na spisku je Slavko Popadić, pomoćnik načelnika granične policije u Boki, bivši šef hercegnovske policije. U javnosti je Popadić prozivan zbog milionske imovine, nelegalne gradnje i veza sa ,,građevinskom mafijom”. Svojevremeno je i NVO MANS podnijela prijavu zbog zgrade koju je nelegalno Popadić podigao u Igalu. On posjeduje vrijednu imovinu na jugu i sjeveru Crne Gore.

Tu je i Slavko Roganović, bivši načelnik Budve, svjedok u procesu Zavala, povezan sa Svetozarom Marovićem. Roganović je saslušavan kao građevinski inspektor u vrijeme najintezivnije nelegalne gradnje na Zavali. Više izvora tvrdi da Roganovićeva tazbina ima milionsku imovinu u Budvi. No Pravilnik koji je Konjević nedavno donio ne bavi se imovinom šire rodbine. Dobro upućeni sagovornici tvrde da mnogi od policijskih funkcionera upravo tako ,,prikrivaju” imovinu.

Na spisku su i načelnici opština u kojima je cvjetao šverc narkotika. Poput tek razriješenog Darka Ćorca, bivšeg načelnika policije u Šarićevim Pljevljima koji se u javnosti pominjao zbog toga jer je vozio džip koji je Zavala invest poklonila tadašnjem načelniku policije u Budvi Siniši Jokiću (i njegovo ime je na spisku). Basnoslovnu opravku džipa koji je Ćorac vozio, prema navodima u medijima, plaćao je Rudnik uglja, povezan sa bratom premijera Acom Đukanovićem . Džip iste marke, zaplijenjen u Baru, vozi još jedan načelnik sa spiska, Miloš Vučinić iz Herceg Novog, koji prema tvrdnjama Dana u katastarskoj evidenciji nema imovinu, iako je vlasnik više nekretnina u Herceg Novom i Podgorici.

Na spisku je i dosta Veljovićevih ljudi. Veselin Krgović je načelnik iz Berana kog su za zloupotrebu službenog položaja teretili rožajski granični policajci. Tu je i Veljovićev brat Vitomir, policijski službenik u Mojkovcu.

Monitorovi sagovornici se slažu da spisak ne obuhvata sve policijske službenike čija je imovina nadmašila njihove platne mogućnosti a koju nerijetko skrivaju iza imena srodnika. Spisku od 25 službenika bi otuda trebalo pridodati mnoga imena, ali prema tvrdnjama više izvora Monitora pojedina i maći, poput Petra Šćepanovića iz CB Podgorica, ili Darka Pantovića.

Umjesto obračuna sa korupcijom, sve su prilike da se spiskovima obračunavaju klanovi unutar policije. Spisak je uslijedio nakon istrage o tome ko je prisustvovao skupu na Zlatici gdje je Veljović agitovao za izbore, a skup organizovao mimo Konjevićevog znanja Stojanović. Iscurile su i druge kompromitujuće informacije o pojedincima u policiji koji se optužuju da su služili vrh organizovanog kriminala.

Na spisku su i bivši inspektori, ili oni koji su penzionisani. Pravilnik je donijet u oktobru ove godine, pa se teško može odnositi na imovinu bivših policajaca. U pravilniku se ne navodi šta je kazna ako se ta obaveza ne ispuni. Ne pominje se disciplinski postupak ili isključenje iz službe što je navodna posljedica provjere ovih 25 policijskih službenika.

Uostalom nema kazne ni za policijske funkcionere koje kontroliše Komisija za borbu protiv konflikta interesa kada se podaci iz njihovih imovinskih kartona ne slažu sa stvarnošću. Boro Vučinić prema katastru ne posjeduje ništa. Veselin Veljović je svojevremeno prijavljivao prihode od prodaje placa koji su višestruko nadmašivali tržišnu vrijednost.

Kada je u zakon na inicijativu SDP-a unijeta obaveza imovinskih kartona za policijske službenike ukazivano je da već postoji obaveza unutrašnje kontrole da provjerava ,,prljave policajce”, ali da to ne ometa mnoge policajce da se bogate mimo svojih mogućnosti.

Institut Alternativa je tada podsjetio da i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost poznaje rješenje provjere imovinskih kartona pripadnika Agencije, ali da se ne kontroliše da li se ta obaveza ispunjava i kakvi su njeni efekti. Među pripadnicima ANB-a ima i onih čija se imovina mjeri milionima. Pojedini su ostali u službi i pored kompromitujućih snimaka, poput onog kada su se na snimku svadbe Safeta Kalića pojavljuje pripadnik ANB-a Zoran Lazović. Policija je navodno provjeravala i poslovanje mojkovačkog etno sela čiji je vlasnik i predsjednik kontroverzni službenik ANB-a Vlatko Rakočević, pa ništa. Uslijedio je zahtjev za penziju.

Nije sigurno da su novim pravilnikom obuhvaćeni ni pripadnici specijalnih jedinica, s obzirom da prema tom dokumentu obavezu da dostave imovinske kartone imaju samo policijski inspektori.

Monitor je pisao o bivšim SAJ-ovcima Zoranu Mugoši i Rajku Medenici, njihovoj ogromnoj imovini i trgovini milionskim nekretninama na Svetom Stefanu. Obojica su povezana sa krugom obezbjeđenja Svetozara Marovića, a skupa su u kompaniji za obezbjeđenje Perjanik, u kojoj je sa njima jedan od osnivača i Borislav Delić, šef obezbjeđenja Svetozara Marovića, koji takođe ne oskudjeva sa imovinom. Monitorovi sagovornici tvrde da posjeduje zgradu u blizini groblja u Budvi.

Među policajcima, bivšim tjelohraniteljima čija je imovina poprilično narasla dok su čuvali visoke funkcionere je Ljubiša Mijatović, bivši šef obezbjeđenja Mila Đukanovića. Avion koji je dobio na poklon od premijera tek je mali dio njegove imovine, tvrde naši sagovornici. Tu je i Zoran Jovanović, pripadnik Uprave policije koji svoje slobodno vrijeme provodi u društvu Stanka Subotića. Monitor je pisao da je Jovanović rentirao vilu stranim delegacijama.

Pravilnik je još jedan Konjevićev pucanj u prazno.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo