Povežite se sa nama

MONITORING

Pucanj u prazno

Objavljeno prije

na

Početkom sedmice Dan je objavio spisak 25 policijska službenika, većinom bivših i sadašnjih načelnika, čiji su imovinski kartoni navodno pod budnim okom unutrašnje kontrole.

Kako ovaj list piše unutrašnja kontrola utvrđuje da li se podaci o imovini koje su tih 25 službenika prijavili poklapaju sa stvarnim stanjem. Navodno će MUP protiv takvih pokrenuti disciplinski postupak i udaljiti ih iz službe.

Tu informaciju ministar Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović nijesu niti potvrdili niti demantovali. Dnevne novine dan kasnije objavljuju da im je u MUP-u saopšteno da takav spisak ne postoji, te da provjere više od 400 imovinskih kartona još nijesu stigle na red. Konjević nije odgovarao na pozive Monitora.

Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima odnedavno je propisana obaveza da policijski službenici dostave popunjene imovinske kartone. Ministar Konjević donio je u oktobru ove godine pravilnik u kom se utvrđuju detalji o tome ko je u policiji dužan da to učini. Radi se o oko 500 starješina i inspektora.

Većina onih za koje Dan tvrdi da imaju manjak imovine u kartonima, nijesu to demantovali. Oglasio se Miodrag Laković, šef Odjeljenja za borbu protiv droge. Najavio je tužbu protiv Dana , demantujući da je vlasnik imanja u Rogamima, stana u Podgorici i kuće u Maslinama.

Laković je dao na uvid svoj list nepokretnosti prema kome posjeduje kuću u Maslinama koja je ,,pod hipotekom zbog kredita”. Nije dostavio na uvid list nepokretnosti supruge, a i tu imovinu po pravilniku je dužan da prijavi.

Novi pravilnik propisuje da bi Laković morao pokazati i da li je vlasnik u nekom od privrednih društava. Više izvora za Monitor tvrdi da je on jedan od vlasnika pekare Sicilia, koja ima više prodajnih mjesta u Podgorici. U Privrednom registru kao vlasnik 10 odsto kompanije Panevivo u čijem je vlasništvu Sicilia stoji isto ime Miodrag Laković.

Nijesmo uspjeli provjeriti tu informaciju kod Lakovića. A bi bilo zanimljivo čuti odgovor šefa Odjeljenja za borbu protiv droge, čuvenog po izjavi da u ,,Crnoj Gori nema narko kartela”, o tome da li je jedan od vlasnika podgoričke pekare Sicilija čiji je lajt motiv sicilijanska mafija.

Na spisku su mnoga imena o čijoj se imovini u medijima pisalo. Poput Siniše Stojkovića, policijskog inspektora iz Budve, koji je početkom mjesece misteriozno oslobođen optužbi da je vršio pritisak na tužiteljicu u Podgorici Ljiljanu Klikovac u slučaju protiv Milenka Rabrenovića, zbog prijetnji novinarki Oliveri Lakić. To bi, tvrdio je Stojković, moglo da ugrozi na vrhu dogovoreni napredak u karijeri bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića. Stojković je tada tužiteljici sugerisao da ostane po strani ,,u ratu kafe i duvana”.

Sutkinja Milenka Žižić, bliska prijateljica Vesne Medenice, bez suđenja je optužbi oslobodila Stojkovića. Mediji su već pisali da on posjeduje ogromnu imovinu: dvije vile na Starom aerodromu, zemljište na Žabljaku, te kompaniju TAPS koju vode njegovi supruga i sin. Na preduzeće se tada vodila i zemlja u Danilovgradu. Sumnjalo se i da je on vlasnik lokala Atelje.

Tu je i Zoran Begović, bivši šef sektora za vanredne situacije. Mediji su pisali ljetos da tužilaštvo provjerava poslovanje kompanije Bastion u vlasništvu njegove porodice, ali i druge sa kojima je Begović navodno povezan. Provjeravan je navodno i njegov rad zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj. Begović je više puta bio na kritici opozicije zbog naručivanja skupe opreme.

Na spisku je Slavko Popadić, pomoćnik načelnika granične policije u Boki, bivši šef hercegnovske policije. U javnosti je Popadić prozivan zbog milionske imovine, nelegalne gradnje i veza sa ,,građevinskom mafijom”. Svojevremeno je i NVO MANS podnijela prijavu zbog zgrade koju je nelegalno Popadić podigao u Igalu. On posjeduje vrijednu imovinu na jugu i sjeveru Crne Gore.

Tu je i Slavko Roganović, bivši načelnik Budve, svjedok u procesu Zavala, povezan sa Svetozarom Marovićem. Roganović je saslušavan kao građevinski inspektor u vrijeme najintezivnije nelegalne gradnje na Zavali. Više izvora tvrdi da Roganovićeva tazbina ima milionsku imovinu u Budvi. No Pravilnik koji je Konjević nedavno donio ne bavi se imovinom šire rodbine. Dobro upućeni sagovornici tvrde da mnogi od policijskih funkcionera upravo tako ,,prikrivaju” imovinu.

Na spisku su i načelnici opština u kojima je cvjetao šverc narkotika. Poput tek razriješenog Darka Ćorca, bivšeg načelnika policije u Šarićevim Pljevljima koji se u javnosti pominjao zbog toga jer je vozio džip koji je Zavala invest poklonila tadašnjem načelniku policije u Budvi Siniši Jokiću (i njegovo ime je na spisku). Basnoslovnu opravku džipa koji je Ćorac vozio, prema navodima u medijima, plaćao je Rudnik uglja, povezan sa bratom premijera Acom Đukanovićem . Džip iste marke, zaplijenjen u Baru, vozi još jedan načelnik sa spiska, Miloš Vučinić iz Herceg Novog, koji prema tvrdnjama Dana u katastarskoj evidenciji nema imovinu, iako je vlasnik više nekretnina u Herceg Novom i Podgorici.

Na spisku je i dosta Veljovićevih ljudi. Veselin Krgović je načelnik iz Berana kog su za zloupotrebu službenog položaja teretili rožajski granični policajci. Tu je i Veljovićev brat Vitomir, policijski službenik u Mojkovcu.

Monitorovi sagovornici se slažu da spisak ne obuhvata sve policijske službenike čija je imovina nadmašila njihove platne mogućnosti a koju nerijetko skrivaju iza imena srodnika. Spisku od 25 službenika bi otuda trebalo pridodati mnoga imena, ali prema tvrdnjama više izvora Monitora pojedina i maći, poput Petra Šćepanovića iz CB Podgorica, ili Darka Pantovića.

Umjesto obračuna sa korupcijom, sve su prilike da se spiskovima obračunavaju klanovi unutar policije. Spisak je uslijedio nakon istrage o tome ko je prisustvovao skupu na Zlatici gdje je Veljović agitovao za izbore, a skup organizovao mimo Konjevićevog znanja Stojanović. Iscurile su i druge kompromitujuće informacije o pojedincima u policiji koji se optužuju da su služili vrh organizovanog kriminala.

Na spisku su i bivši inspektori, ili oni koji su penzionisani. Pravilnik je donijet u oktobru ove godine, pa se teško može odnositi na imovinu bivših policajaca. U pravilniku se ne navodi šta je kazna ako se ta obaveza ne ispuni. Ne pominje se disciplinski postupak ili isključenje iz službe što je navodna posljedica provjere ovih 25 policijskih službenika.

Uostalom nema kazne ni za policijske funkcionere koje kontroliše Komisija za borbu protiv konflikta interesa kada se podaci iz njihovih imovinskih kartona ne slažu sa stvarnošću. Boro Vučinić prema katastru ne posjeduje ništa. Veselin Veljović je svojevremeno prijavljivao prihode od prodaje placa koji su višestruko nadmašivali tržišnu vrijednost.

Kada je u zakon na inicijativu SDP-a unijeta obaveza imovinskih kartona za policijske službenike ukazivano je da već postoji obaveza unutrašnje kontrole da provjerava ,,prljave policajce”, ali da to ne ometa mnoge policajce da se bogate mimo svojih mogućnosti.

Institut Alternativa je tada podsjetio da i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost poznaje rješenje provjere imovinskih kartona pripadnika Agencije, ali da se ne kontroliše da li se ta obaveza ispunjava i kakvi su njeni efekti. Među pripadnicima ANB-a ima i onih čija se imovina mjeri milionima. Pojedini su ostali u službi i pored kompromitujućih snimaka, poput onog kada su se na snimku svadbe Safeta Kalića pojavljuje pripadnik ANB-a Zoran Lazović. Policija je navodno provjeravala i poslovanje mojkovačkog etno sela čiji je vlasnik i predsjednik kontroverzni službenik ANB-a Vlatko Rakočević, pa ništa. Uslijedio je zahtjev za penziju.

Nije sigurno da su novim pravilnikom obuhvaćeni ni pripadnici specijalnih jedinica, s obzirom da prema tom dokumentu obavezu da dostave imovinske kartone imaju samo policijski inspektori.

Monitor je pisao o bivšim SAJ-ovcima Zoranu Mugoši i Rajku Medenici, njihovoj ogromnoj imovini i trgovini milionskim nekretninama na Svetom Stefanu. Obojica su povezana sa krugom obezbjeđenja Svetozara Marovića, a skupa su u kompaniji za obezbjeđenje Perjanik, u kojoj je sa njima jedan od osnivača i Borislav Delić, šef obezbjeđenja Svetozara Marovića, koji takođe ne oskudjeva sa imovinom. Monitorovi sagovornici tvrde da posjeduje zgradu u blizini groblja u Budvi.

Među policajcima, bivšim tjelohraniteljima čija je imovina poprilično narasla dok su čuvali visoke funkcionere je Ljubiša Mijatović, bivši šef obezbjeđenja Mila Đukanovića. Avion koji je dobio na poklon od premijera tek je mali dio njegove imovine, tvrde naši sagovornici. Tu je i Zoran Jovanović, pripadnik Uprave policije koji svoje slobodno vrijeme provodi u društvu Stanka Subotića. Monitor je pisao da je Jovanović rentirao vilu stranim delegacijama.

Pravilnik je još jedan Konjevićev pucanj u prazno.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo