Povežite se sa nama

MONITORING

Ustav je da se krši

Objavljeno prije

na

uob-reg-opozicija-cg

Audio materijali o kršenju ustava i masovnim zloupotrebama državnih resursa u partijske svrhe curili su čitavu godinu: od onih sa sjednica Glavnog odbora DPS-a, do ovih posljednjih, sa terena, za potrebe lokalnih izbora. Od poslanika DPS-a Zorana Jelića do aktivistkinje DPS-a Ranke Kasom. Premijer Milo Đukanović dao je sve od sebe, i od svojih institucija, da se afera – o kojoj se raspravljalo i u Briselu – zataška.

Nema tu ni ,,a” od afere, rekao je Miodrag Vuković. Mislio je i na partijsku sjednicu (održana uoči parlamentarnih izbora oktobra 2012) na kojoj je, u prisustvu premijera, bivši prvi čovjek Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić (koga je na toj poziciji naslijedila supruga Vukica!) poručio: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz njih ćemo zaposliti prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.

Potom je poentirao: ,,Planirano je da ih bude 6.000, a mi ćemo ove godine zaposliti preko 8.000 ljudi sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, prije svega onih koji podržavaju program DPS-a. Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”.

Bilo je i zabavno i tužno slušati tumačenja sa vrha. Tako je pomenuti Vuković, tokom nekog od saslušanja na Anketnom odboru, formiranom zbog afere Snimak (okončan tehničkim izvještajem, predsjedavao poslanik DF-a Koča Pavlović), pojašnjavao ko su to ,,naši”, a ko ,,njihovi”. Ovako: ,,naši” su državljani Crne Gore, a ,,njihovi” stranci koji dolaze u Crnu Goru i zapošljavaju se. Patriotizam.

Iz tabora DPS-a moglo se često čuti da je afera Snimak opoziciono ,,dizanje galame”, trzaj političkih gubitnika… To je bio odgovor i na curenje snimka na kojem ministar Branimir Gvozdenović (tadašnji politički direktor DPS-a) govori kako je nevažeće listiće sa parlamentarnih izbora, trebalo pretvoriti u glasove za DPS u cilju osvajanja 40 poslaničkog mandata. Kasnije je, na Anketnom odboru, bljesnuo: ,,Kao ozbiljna partija morali smo napraviti komunikaciju sa biračima tamo gdje je procenat nevažećih listića veliki. Ovdje se vidi jasno organizovan rad partije koja planira kako da dođe do svojih birača. Tu se vidi odgovoran odnos partije”.

Nakon jednog takvog odgovornog pristupa, takođe zabilježenog na snimku, takođe Gvozdenovićevog, istražno odjeljenje Evropske investicione banke (za istraživanje prevara) najavilo je pokretanje istrage. Predsjedništvo DPS-a, čuli smo, planiralo je da se otpremnine bivšim radnicima preko Fonda rada isplaćuju članovima te stranke, za šta će se novac obezbijediti i iz sredstava Evropske investicione banke.

Nijesu depeesovci zloupotrijebili samo EIB. Tadašnji ministar poljoprivrede, trenutno politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, rekao je da pet miliona eura koje će Svjetska banka dati u okviru MIDAS projekta, namijenjenog poljoprivrednim proizvođačima, može valjati partiji u ,,sljedećih mjesec dana”. Jasna aluzija na kampanju za parlamentarne izbore, oktobarske.

Čuli smo i glas stratega, predsjednika DPS-a Mila Đukanovića. U jednom trenutku, na sjednici užeg rukovodstva, saopštava da direktori javnih ustanova u predizbornoj kampanji i prilikom zapošljavanja moraju konsultovati političkog direktora stranke Branimira Gvozdenovića.

Šef budvanskog DPS-a Boro Lazović bio je suptilan. ,,Imamo razmažene birače i dovoljno je da ih pomazimo”. Onda je pojasnio: ,,To je metafora, ja sam time mislio da je našem biraču dovoljno da ga pozdraviš, da mu se javiš, odeš na saučešće, čestitaš rođendan, ili pošalješ bocu pića kad mu se rodi dijete. To DPS čini svojim članovima”. Ništa bez emocija.

Isti odnos odgovornosti prema šefu, partiji i sebi imali su još neki funkcioneri partije, saslušavani pred skupštinskim odborom – Daliborka Pejović, Radivoje Nikčević, Zoran Vukčević, Miomir Mugoša…

Institucije se nijesu zainteresovale za ovo očigledno kršenje ustava, već za to na koji su način materijali izašli u javnost. Tužilaštvo, na čelu sa Rankom Čarapić, samo na osnovu preslušanih snimaka, objavljuje da ne postoji biće krivičnog djela. ,,Tužilaštvo se bavilo isključivo, eventualnom krivičnopravnom dimenzijom toka sjednice. U tom smislu, analiziralo je sve izjave učesnika, nakon čega je ocijenilo da nijedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela.” Ćaskanje.

Gdje je Čarapić stala, njen nasljednik nastavio. Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković odbacuje sve krivične prijave protiv funkcionera DPS-a. Da bi se ispoštovao Brisel, konstatuje se krivica kod zaposlenih u Centru za socijalni rad u Pljevljima. Oni su, prema dokumentima tužilaštva, isplatom jednokratnih socijalnih naknada povrijedili slobodu glasanja.

Volej iz tužilaštva prihvatio je onaj kome je bio i namijenjen. Đukanović je poručio da su iz partije jasno pozivali pravosudne organe da nepristrasno, profesionalno i kompetentno obave i svoj dio. ,,Bili smo u prilici da ovih dana čujemo vršioca dužnosti državnog tužioca koji je pred nadležnim odborom u parlamentu saopštio rezultate tužilačke istrage. Šta treba još da radimo. Treba da se svi zamajavamo aferom Snimak, da bi se na taj način trošilo vrijeme na jedan krajnje neodgovoran način”.

Nakon stavljene tačke, i malog predaha, opet (im) je procurilo. Lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu, Petnjici.

Aktivistkinja DPS-a sa Cetinja, savjetnica u Upravi prihoda Rajka Kasom, pokazali su snimci koji su se pojavili u javnosti (objavio Dan, šest snimaka), nudila je novac pred lokalne izbore u zamjenu za glasove za partiju. Čuli smo kako Kasom nudi 100 eura kao „mali znak pažnje” nepoznatim osobama, u teškoj finansijskoj situaciji.

,,Ajde, ela, ela, zašto da ne, sto eura, sto eura, što ćeš, kad je tako. Samo znak pažnje, eto to. Ma ela, ‘ajde, pričaćemo, ‘ajde ćao. Ma vidi, alo, ne čuje me. Ovo mi je snaha. Svuda muka i nemaština, pravo da vam kažem. Ovo je samo znak pažnje, što su se sjetili, što su naši glasači”.

Nakon Cetinja, Petnjica. Na dan lokalnih izbora bilo je kupovine glasova, potvrdio je novi audio-snimak (Youtube). Na njemu se čuje Mejo Duraković iz Petnjice kako u razgovoru sa nepoznatim osobama opisuje kupovinu glasova. ,,Sad, kaže, 30 ćemo, kaže, kada bude glasanje, poslije glasanja 30 eura. Ja idem pošteno. Nisam uzeo ništa. Da mi budu svjedoci kada dajem novac, da mi ne kažu ‘nijesi dao novac pa mi sjutra nije glasao’ ili nešto. Nego sam otišao pa fino ispoštovao. Vi gledate, a ja ću da…”

Nedavno je i Đukanovićev koalicioni partner Ranko Krivokapić za sve navedeno kazao kako je očigledno da postoji puno sumnje u slobodne i fer izbore. Lider DF-a Miodrag Lekić vjeruje da Snimak mora imati epilog. Predstavnik EU u Podgorici Mitja Drobnič očekuje da se taj slučaj temeljno procesuira, dok PR komesara za proširenje Štefana Filea, Peter Stano, komentariše da EK očekuje da se aferi Snimak posveti neophodna politička i pravna pažnja.

Na sve to Đukanović poručuje: ,,Neki hoće da vrate verbalni delikt”. Oj-ha.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo