Povežite se sa nama

MONITORING

Ustav je da se krši

Objavljeno prije

na

Audio materijali o kršenju ustava i masovnim zloupotrebama državnih resursa u partijske svrhe curili su čitavu godinu: od onih sa sjednica Glavnog odbora DPS-a, do ovih posljednjih, sa terena, za potrebe lokalnih izbora. Od poslanika DPS-a Zorana Jelića do aktivistkinje DPS-a Ranke Kasom. Premijer Milo Đukanović dao je sve od sebe, i od svojih institucija, da se afera – o kojoj se raspravljalo i u Briselu – zataška.

Nema tu ni ,,a” od afere, rekao je Miodrag Vuković. Mislio je i na partijsku sjednicu (održana uoči parlamentarnih izbora oktobra 2012) na kojoj je, u prisustvu premijera, bivši prvi čovjek Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić (koga je na toj poziciji naslijedila supruga Vukica!) poručio: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz njih ćemo zaposliti prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.

Potom je poentirao: ,,Planirano je da ih bude 6.000, a mi ćemo ove godine zaposliti preko 8.000 ljudi sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, prije svega onih koji podržavaju program DPS-a. Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”.

Bilo je i zabavno i tužno slušati tumačenja sa vrha. Tako je pomenuti Vuković, tokom nekog od saslušanja na Anketnom odboru, formiranom zbog afere Snimak (okončan tehničkim izvještajem, predsjedavao poslanik DF-a Koča Pavlović), pojašnjavao ko su to ,,naši”, a ko ,,njihovi”. Ovako: ,,naši” su državljani Crne Gore, a ,,njihovi” stranci koji dolaze u Crnu Goru i zapošljavaju se. Patriotizam.

Iz tabora DPS-a moglo se često čuti da je afera Snimak opoziciono ,,dizanje galame”, trzaj političkih gubitnika… To je bio odgovor i na curenje snimka na kojem ministar Branimir Gvozdenović (tadašnji politički direktor DPS-a) govori kako je nevažeće listiće sa parlamentarnih izbora, trebalo pretvoriti u glasove za DPS u cilju osvajanja 40 poslaničkog mandata. Kasnije je, na Anketnom odboru, bljesnuo: ,,Kao ozbiljna partija morali smo napraviti komunikaciju sa biračima tamo gdje je procenat nevažećih listića veliki. Ovdje se vidi jasno organizovan rad partije koja planira kako da dođe do svojih birača. Tu se vidi odgovoran odnos partije”.

Nakon jednog takvog odgovornog pristupa, takođe zabilježenog na snimku, takođe Gvozdenovićevog, istražno odjeljenje Evropske investicione banke (za istraživanje prevara) najavilo je pokretanje istrage. Predsjedništvo DPS-a, čuli smo, planiralo je da se otpremnine bivšim radnicima preko Fonda rada isplaćuju članovima te stranke, za šta će se novac obezbijediti i iz sredstava Evropske investicione banke.

Nijesu depeesovci zloupotrijebili samo EIB. Tadašnji ministar poljoprivrede, trenutno politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, rekao je da pet miliona eura koje će Svjetska banka dati u okviru MIDAS projekta, namijenjenog poljoprivrednim proizvođačima, može valjati partiji u ,,sljedećih mjesec dana”. Jasna aluzija na kampanju za parlamentarne izbore, oktobarske.

Čuli smo i glas stratega, predsjednika DPS-a Mila Đukanovića. U jednom trenutku, na sjednici užeg rukovodstva, saopštava da direktori javnih ustanova u predizbornoj kampanji i prilikom zapošljavanja moraju konsultovati političkog direktora stranke Branimira Gvozdenovića.

Šef budvanskog DPS-a Boro Lazović bio je suptilan. ,,Imamo razmažene birače i dovoljno je da ih pomazimo”. Onda je pojasnio: ,,To je metafora, ja sam time mislio da je našem biraču dovoljno da ga pozdraviš, da mu se javiš, odeš na saučešće, čestitaš rođendan, ili pošalješ bocu pića kad mu se rodi dijete. To DPS čini svojim članovima”. Ništa bez emocija.

Isti odnos odgovornosti prema šefu, partiji i sebi imali su još neki funkcioneri partije, saslušavani pred skupštinskim odborom – Daliborka Pejović, Radivoje Nikčević, Zoran Vukčević, Miomir Mugoša…

Institucije se nijesu zainteresovale za ovo očigledno kršenje ustava, već za to na koji su način materijali izašli u javnost. Tužilaštvo, na čelu sa Rankom Čarapić, samo na osnovu preslušanih snimaka, objavljuje da ne postoji biće krivičnog djela. ,,Tužilaštvo se bavilo isključivo, eventualnom krivičnopravnom dimenzijom toka sjednice. U tom smislu, analiziralo je sve izjave učesnika, nakon čega je ocijenilo da nijedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela.” Ćaskanje.

Gdje je Čarapić stala, njen nasljednik nastavio. Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković odbacuje sve krivične prijave protiv funkcionera DPS-a. Da bi se ispoštovao Brisel, konstatuje se krivica kod zaposlenih u Centru za socijalni rad u Pljevljima. Oni su, prema dokumentima tužilaštva, isplatom jednokratnih socijalnih naknada povrijedili slobodu glasanja.

Volej iz tužilaštva prihvatio je onaj kome je bio i namijenjen. Đukanović je poručio da su iz partije jasno pozivali pravosudne organe da nepristrasno, profesionalno i kompetentno obave i svoj dio. ,,Bili smo u prilici da ovih dana čujemo vršioca dužnosti državnog tužioca koji je pred nadležnim odborom u parlamentu saopštio rezultate tužilačke istrage. Šta treba još da radimo. Treba da se svi zamajavamo aferom Snimak, da bi se na taj način trošilo vrijeme na jedan krajnje neodgovoran način”.

Nakon stavljene tačke, i malog predaha, opet (im) je procurilo. Lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu, Petnjici.

Aktivistkinja DPS-a sa Cetinja, savjetnica u Upravi prihoda Rajka Kasom, pokazali su snimci koji su se pojavili u javnosti (objavio Dan, šest snimaka), nudila je novac pred lokalne izbore u zamjenu za glasove za partiju. Čuli smo kako Kasom nudi 100 eura kao „mali znak pažnje” nepoznatim osobama, u teškoj finansijskoj situaciji.

,,Ajde, ela, ela, zašto da ne, sto eura, sto eura, što ćeš, kad je tako. Samo znak pažnje, eto to. Ma ela, ‘ajde, pričaćemo, ‘ajde ćao. Ma vidi, alo, ne čuje me. Ovo mi je snaha. Svuda muka i nemaština, pravo da vam kažem. Ovo je samo znak pažnje, što su se sjetili, što su naši glasači”.

Nakon Cetinja, Petnjica. Na dan lokalnih izbora bilo je kupovine glasova, potvrdio je novi audio-snimak (Youtube). Na njemu se čuje Mejo Duraković iz Petnjice kako u razgovoru sa nepoznatim osobama opisuje kupovinu glasova. ,,Sad, kaže, 30 ćemo, kaže, kada bude glasanje, poslije glasanja 30 eura. Ja idem pošteno. Nisam uzeo ništa. Da mi budu svjedoci kada dajem novac, da mi ne kažu ‘nijesi dao novac pa mi sjutra nije glasao’ ili nešto. Nego sam otišao pa fino ispoštovao. Vi gledate, a ja ću da…”

Nedavno je i Đukanovićev koalicioni partner Ranko Krivokapić za sve navedeno kazao kako je očigledno da postoji puno sumnje u slobodne i fer izbore. Lider DF-a Miodrag Lekić vjeruje da Snimak mora imati epilog. Predstavnik EU u Podgorici Mitja Drobnič očekuje da se taj slučaj temeljno procesuira, dok PR komesara za proširenje Štefana Filea, Peter Stano, komentariše da EK očekuje da se aferi Snimak posveti neophodna politička i pravna pažnja.

Na sve to Đukanović poručuje: ,,Neki hoće da vrate verbalni delikt”. Oj-ha.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo