Povežite se sa nama

MONITORING

Ustav je da se krši

Objavljeno prije

na

Audio materijali o kršenju ustava i masovnim zloupotrebama državnih resursa u partijske svrhe curili su čitavu godinu: od onih sa sjednica Glavnog odbora DPS-a, do ovih posljednjih, sa terena, za potrebe lokalnih izbora. Od poslanika DPS-a Zorana Jelića do aktivistkinje DPS-a Ranke Kasom. Premijer Milo Đukanović dao je sve od sebe, i od svojih institucija, da se afera – o kojoj se raspravljalo i u Briselu – zataška.

Nema tu ni ,,a” od afere, rekao je Miodrag Vuković. Mislio je i na partijsku sjednicu (održana uoči parlamentarnih izbora oktobra 2012) na kojoj je, u prisustvu premijera, bivši prvi čovjek Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić (koga je na toj poziciji naslijedila supruga Vukica!) poručio: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz njih ćemo zaposliti prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.

Potom je poentirao: ,,Planirano je da ih bude 6.000, a mi ćemo ove godine zaposliti preko 8.000 ljudi sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, prije svega onih koji podržavaju program DPS-a. Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”.

Bilo je i zabavno i tužno slušati tumačenja sa vrha. Tako je pomenuti Vuković, tokom nekog od saslušanja na Anketnom odboru, formiranom zbog afere Snimak (okončan tehničkim izvještajem, predsjedavao poslanik DF-a Koča Pavlović), pojašnjavao ko su to ,,naši”, a ko ,,njihovi”. Ovako: ,,naši” su državljani Crne Gore, a ,,njihovi” stranci koji dolaze u Crnu Goru i zapošljavaju se. Patriotizam.

Iz tabora DPS-a moglo se često čuti da je afera Snimak opoziciono ,,dizanje galame”, trzaj političkih gubitnika… To je bio odgovor i na curenje snimka na kojem ministar Branimir Gvozdenović (tadašnji politički direktor DPS-a) govori kako je nevažeće listiće sa parlamentarnih izbora, trebalo pretvoriti u glasove za DPS u cilju osvajanja 40 poslaničkog mandata. Kasnije je, na Anketnom odboru, bljesnuo: ,,Kao ozbiljna partija morali smo napraviti komunikaciju sa biračima tamo gdje je procenat nevažećih listića veliki. Ovdje se vidi jasno organizovan rad partije koja planira kako da dođe do svojih birača. Tu se vidi odgovoran odnos partije”.

Nakon jednog takvog odgovornog pristupa, takođe zabilježenog na snimku, takođe Gvozdenovićevog, istražno odjeljenje Evropske investicione banke (za istraživanje prevara) najavilo je pokretanje istrage. Predsjedništvo DPS-a, čuli smo, planiralo je da se otpremnine bivšim radnicima preko Fonda rada isplaćuju članovima te stranke, za šta će se novac obezbijediti i iz sredstava Evropske investicione banke.

Nijesu depeesovci zloupotrijebili samo EIB. Tadašnji ministar poljoprivrede, trenutno politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, rekao je da pet miliona eura koje će Svjetska banka dati u okviru MIDAS projekta, namijenjenog poljoprivrednim proizvođačima, može valjati partiji u ,,sljedećih mjesec dana”. Jasna aluzija na kampanju za parlamentarne izbore, oktobarske.

Čuli smo i glas stratega, predsjednika DPS-a Mila Đukanovića. U jednom trenutku, na sjednici užeg rukovodstva, saopštava da direktori javnih ustanova u predizbornoj kampanji i prilikom zapošljavanja moraju konsultovati političkog direktora stranke Branimira Gvozdenovića.

Šef budvanskog DPS-a Boro Lazović bio je suptilan. ,,Imamo razmažene birače i dovoljno je da ih pomazimo”. Onda je pojasnio: ,,To je metafora, ja sam time mislio da je našem biraču dovoljno da ga pozdraviš, da mu se javiš, odeš na saučešće, čestitaš rođendan, ili pošalješ bocu pića kad mu se rodi dijete. To DPS čini svojim članovima”. Ništa bez emocija.

Isti odnos odgovornosti prema šefu, partiji i sebi imali su još neki funkcioneri partije, saslušavani pred skupštinskim odborom – Daliborka Pejović, Radivoje Nikčević, Zoran Vukčević, Miomir Mugoša…

Institucije se nijesu zainteresovale za ovo očigledno kršenje ustava, već za to na koji su način materijali izašli u javnost. Tužilaštvo, na čelu sa Rankom Čarapić, samo na osnovu preslušanih snimaka, objavljuje da ne postoji biće krivičnog djela. ,,Tužilaštvo se bavilo isključivo, eventualnom krivičnopravnom dimenzijom toka sjednice. U tom smislu, analiziralo je sve izjave učesnika, nakon čega je ocijenilo da nijedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela.” Ćaskanje.

Gdje je Čarapić stala, njen nasljednik nastavio. Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković odbacuje sve krivične prijave protiv funkcionera DPS-a. Da bi se ispoštovao Brisel, konstatuje se krivica kod zaposlenih u Centru za socijalni rad u Pljevljima. Oni su, prema dokumentima tužilaštva, isplatom jednokratnih socijalnih naknada povrijedili slobodu glasanja.

Volej iz tužilaštva prihvatio je onaj kome je bio i namijenjen. Đukanović je poručio da su iz partije jasno pozivali pravosudne organe da nepristrasno, profesionalno i kompetentno obave i svoj dio. ,,Bili smo u prilici da ovih dana čujemo vršioca dužnosti državnog tužioca koji je pred nadležnim odborom u parlamentu saopštio rezultate tužilačke istrage. Šta treba još da radimo. Treba da se svi zamajavamo aferom Snimak, da bi se na taj način trošilo vrijeme na jedan krajnje neodgovoran način”.

Nakon stavljene tačke, i malog predaha, opet (im) je procurilo. Lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu, Petnjici.

Aktivistkinja DPS-a sa Cetinja, savjetnica u Upravi prihoda Rajka Kasom, pokazali su snimci koji su se pojavili u javnosti (objavio Dan, šest snimaka), nudila je novac pred lokalne izbore u zamjenu za glasove za partiju. Čuli smo kako Kasom nudi 100 eura kao „mali znak pažnje” nepoznatim osobama, u teškoj finansijskoj situaciji.

,,Ajde, ela, ela, zašto da ne, sto eura, sto eura, što ćeš, kad je tako. Samo znak pažnje, eto to. Ma ela, ‘ajde, pričaćemo, ‘ajde ćao. Ma vidi, alo, ne čuje me. Ovo mi je snaha. Svuda muka i nemaština, pravo da vam kažem. Ovo je samo znak pažnje, što su se sjetili, što su naši glasači”.

Nakon Cetinja, Petnjica. Na dan lokalnih izbora bilo je kupovine glasova, potvrdio je novi audio-snimak (Youtube). Na njemu se čuje Mejo Duraković iz Petnjice kako u razgovoru sa nepoznatim osobama opisuje kupovinu glasova. ,,Sad, kaže, 30 ćemo, kaže, kada bude glasanje, poslije glasanja 30 eura. Ja idem pošteno. Nisam uzeo ništa. Da mi budu svjedoci kada dajem novac, da mi ne kažu ‘nijesi dao novac pa mi sjutra nije glasao’ ili nešto. Nego sam otišao pa fino ispoštovao. Vi gledate, a ja ću da…”

Nedavno je i Đukanovićev koalicioni partner Ranko Krivokapić za sve navedeno kazao kako je očigledno da postoji puno sumnje u slobodne i fer izbore. Lider DF-a Miodrag Lekić vjeruje da Snimak mora imati epilog. Predstavnik EU u Podgorici Mitja Drobnič očekuje da se taj slučaj temeljno procesuira, dok PR komesara za proširenje Štefana Filea, Peter Stano, komentariše da EK očekuje da se aferi Snimak posveti neophodna politička i pravna pažnja.

Na sve to Đukanović poručuje: ,,Neki hoće da vrate verbalni delikt”. Oj-ha.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo