Satelitski nadzorni servis Evropske unije očitao je da bi Evropa mogla završiti 2022. sa više opožarene površine nego 2017. godine. Tada je evidentirano gotovo 1.000.000 hektara (10.000 km2) izgubljenih u požarima

Šumski požari koji su proteklih nedjelja harali djelovima Evrope već su spalili veće područje nego što je bilo izgubljeno u požarima cijele 2021. To je objavila  prošlog četvrtka služba za satelitsko praćenje EU-a.

Satelitski nadzorni servis Evropske unije očitao je da bi Evropa mogla završiti 2022. sa više opožarene površine nego 2017. godine, kada je evidentirano gotovo 1.000.000 hektara (10.000 km2) izgubljenih u požarima.

Širom EU u požarima je, u trenutku pisanja ovog teksta, od 16. jula ove godine, izgorjelo 517.881 hektara – nešto više od 5.000 km2, objavio je monitor EFFIS-a. Tokom cijele 2021. godine 470.359 hektara (4.700 km2) stradalo je u požarima. Uglavnom su požari tada gutali površine u Italiji i Grčkoj.

Ove godine bjesnili su širom Francuske, Španije, Portugala, Grčke, a sve zbog rekordno toplotnog talasa koji je često premašivao temperature od 40 stepeni celzijusa. Čak su takve brojke zabilježene i u Velikoj Britaniji. Prvi put u istoriji. U ovoj zemlji u 2022. izgorjelo je nešto više od 20.000 hektara, prošle godine  6.000.

Opet jezive slike i u našem regionu. Najveći požar u istoriji Slovenije je nakon sedam dana borbe stavljen pod kontrolu.

Nakon vatrene stihije koja je zahvatila slovenački Kras, država će preuzeti na sebe troškove nastale požarom. Slovenci su najavili i sastavljanje popisa materijalnih šteta, i što je važnije izradu mjera za sprečavanje sličnih požara koji bi mogli zahvatiti tako velike površine. Robert Golob, premijer te zemlje, za jesen je najavio ovaj, kako ga je nazvao „opsežan i ambiciozan” plan.

Neće biti lako. Prof. dr Tom Levanič, voditelj Odsjeka za agronomiju i šumarstvo u Zavodu za šume Slovenije, za Delo kaže da se u šumarstvu najčešće zagovara prirodna obnova, ali da ponekad i prirodi treba pomoći. Riječ je o 4.000 hektara koje će se na ovaj ili onaj način morati sanirati.

Ovaj stručnjak napominje da je malo djelova Slovenije trenutno imuno na slične požare. Dugoročno će biti gore. Kombinacija dugotrajnog suvog i vrućeg vremena, nedostatka padavina, plitkog i isušenog tla, te sušom pogođenog drveća je užasno loša okolnost za šume. Nema potrebe da iko pali požar, može se zapaliti sam od sebe.

Gorjelo je u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, ali i kod nas. Kada su Slovenci stavili požar pod kontrolu, kod nas je bilo aktivno dvanaest požara, a Ministarstvo odbrane je objavilo da su u akcijama suzbijanja požara uključena „dva helikoptera Vojske Crne Gore i samo jedan avion od ukupno pet vazduhoplova Ministarstva unutrašnjih poslova”.

Crnogorski sistem zaštite i spašavanja raspolaže skromnim resursima za gašenje požara, saopštio je tih dana za Radio Slobodna Evropa (RSE) v.d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.

Da je u našoj maloj zemlji situacija odavno ozbiljna, opomenuli su iz organizacije KOD. U izvještaju sa kraja juna ove godine naglasili su da je u 2021. godini u Crnoj Gori izgorjelo oko 143 km2 šuma što su uporedili sa površinom od blizu 24.000 fudbalskih terena. Prema evropskom modelu ,,ukupne štete” procjenjuje se da je 2021. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 280 miliona eura. Problem nije od juče, a neće se završiti sjutra. Ni kod nas, ni u znatno razvijenijim i osvješćenijim zemljama.

Ovo je za AFP potvrdio Jesus San Miguel, koordinator Evropskog informacionog sistema za šumske požare. „Situacija je mnogo gora od očekivane, iako smo očekivali temperaturne anomalije s našim dugoročnim prognozama“, rekao je on. „Očekujemo i gore – nismo ni na pola puta sezone požara“.

Miguel podsjeća da iako većinu požara uzrokuje ljudski faktor, toplotni talasi i sve veće zagrijavanje su ključni za ove apokaliptične scenarije.

Zemlje regiona brane se od vatrene sithije svaka na svoj način. Portal N1 prenio je da Srbija posjeduje helikoptersku jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koja broji sedam helikoptera koji mogu da nose protivpožarna vedra. Oni navode da je ta zemlja već nabavila i druge letjelice sposobne da se uključe u gašenje požara.

Zagrebački Jutarnji list je prenio sredinom ovog mjeseca da je Hrvatska u sezonu požara ušla sa nikada manjim „arsenalom”. Četiri kanadera i tri Air Tractora. Po pisanju hrvatskih medija, svi su bili angažovani u zaustavljanju širenja nedavnog požara kod Šibenika. „U isto vrijeme aktivirao se i požar na splitskom Marjanu i da se on kojim slučajem razbuktao, upitno je bi li se zračne snage s tolikim brojem aviona mogle boriti s dva velika požara”, piše Novi list.

Krajem prošle godine Vlada federacije BiH je usvojila informaciju o potrebi nabavke letjelica za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara koju je sačinila Federalna uprava civilne zaštite po zaključku Vlade od 15. 8. 2021. godine. „Bosna i Hercegovina ima ukupno sedam helikoptera koji mogu da se bore sa požarima, ali nema nijedan avion”, pisala je Slobodna Evropa ovih dana. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zatražilo je međunarodnu pomoć u gašenju požara u BiH, saopšteno je nakon vanredne telefonske sjednice Vijeća u utorak 26. jula.

Dok se ne odobre ovakve intervencije, pomoć stiže iz susjedstva. Ukoliko je to moguće zbog stanja na sopstvenoj teritoriji. Sjeverna Makedonija je izrazila volju za pomoć Bosni i Hercegovini ukoliko joj bude potrebna. Mi, zbog sopstvenih problema, nijesmo bili u mogućnosti poslati jedinice za pomoć Sloveniji, ali susjedi Hrvati jesu. Uvijek budni komentatori sa društvenih mreža evocirali su uspomene na neka sretnija i vjerovatno organizovanija vremena kada su zapazili detalj u kome hrvatska protivpožarna letjelica u slovenačkom Krasu od vatre brani natpis Tito.

Mediji su prenijeli da su ove godine šumski požari izbili u desetak evropskih zemalja, često istovremeno, što otežava akcije sprečavanja njihovog širenja. U EU se trenutno koordiniše i finansira raspoređivanje 12 protivpožarnih aviona i helikoptera. Oni su skupljeni iz raznih zemalja članica, a slaće se u države koje zatraže pomoć tokom kriza.

„Ovo će ljeto biti zaista ozbiljan izazov za sve nas… Već prošlo ljeto je bilo loše. Prošlo ljeto smo imali devet aktiviranja mehanizma civilne zaštite Unije za šumske požare, ove godine smo imali već pet, a vrhunac ljeta još je pred nama“, rekao je povjerenik EU za upravljanje krizama Janez Lenarčić.

U budućnosti EU planira da ima sopstvene namjenske avione, rekao je povjerenik. „Evropska unija pokušava da nabavi protivpožarne avione… Te će avione tehnički kupiti zemlje članice, ali će ih 100 posto finansirati EU“, rekao je i potvrdio da EU pregovara sa proizvođačima o ponovnom pokretanju proizvodnje amfibijskih aviona koji skupljaju vodu za gašenje požara.

Zemlje EU već povećavaju izdatke za gašenje požara. Francuska, u kojoj su požari koji su harali jugozapadnom regijom do temelja spalili kampove, rekla je da je izdvojila 850 miliona eura za nadogradnju svoje vazdušne flote. Grčka ima više vazduhoplova i vatrogasaca u poređenju sa periodom od prije tri godine, rekao je glasnogovornik vlade Đanis Oikonomu. Takođe, vlada je dodijelila 75 miliona eura za protivpožarne mjere.

Dimitris Statopulos, predsjednik grčkog vatrogasnog saveza, pozivajući na zapošljavanje 4000 novih radnika, podsjetio je da su megapožari u toj zemlji bili prisutni svakih 10 ili 15 godina. „Sada ih srećemo svake tri godine“, prenosi Rojters.

Grupe za zaštitu okoline, poput Svjetskog fonda za prirodu (WWF), upozoravajju  da više novca treba trošiti na sprečavanje požara umjesto na njihovo gašenje. Sada nije tako. U nedavnom izvještaju utvrđeno je da Grčka, Španija, Portugal, Italija i Francuska troše čak 80 odsto raspoloživih sredstava na gašenje, a samo 20 odsto na prevenciju.

Predupređivanje požara je najbolja odbrana od požara. No, kako se šumski požari velikih razmjera sa ovakvom učestalošću javljaju zbog zagrijavanja planete, zasigurno će biti potrebne decenije da se stvari promjene nabolje. U tim decenijama požari će postati žešći ako se kriva zagrijavanja ne preokrene. Stručnjaci se plaše da bi slike koje gledamo ovih dana mogle postati uobičajene u  budućnosti.

Nakon požara trpe svi i sve – poljoprivreda, turizam, čitava ekonomija…  U najgorem scenariju, prema izvještaju Evropske centralne banke za 2021, klimatske promjene mogle bi izbrisati više od 4 odsto evropskog BDP-a do 2030. godine.

Dragan LUČIĆ

Komentari

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Znalo je biti i drugačije. „Mi nastavljamo dalje, bez obzira na ozbiljno vrijeme, bez obzira na sadašnje odnose pobjednika i pobijeđenih. Stoga, slaveći i ovog trenutka pobjedu čovjeka nad bezumljem rata mi obilježavamo četiri desetljeća mira”, recitovao je spiker iz jednog od udruženih centara bivše zemlje na posljednjoj paradi u Beogradu za Dan pobjede. Tradicija redukovana zbog ekonomskih razloga, kasnije i smrti vrhovnog vođe, maršala Tita, zadnji put je održana te 1985. Nakon toga zemlja se survala u nepregledne ponore fašizma.

Žene u crnom su u susret ovog devetog maja i svojih akcija na beogradskom Trgu republike opet upozorile: „Nacizam i fašizam su poraženi, ali njihovi sledbenici iznova dižu glavu u celoj Evropi (i šire), revizijom rezultata Drugog svetskog rata, rehabilitacijom fašističkih i nacističkih ideja i relativizacijom zločinačkog karaktera nacizma i fašizma. Od takvih tendencija nije izuzeta ni Srbija: istorijski revizionizam ne samo što je uzeo maha, nego je, zahvaljujući obrazovnom sistemu i medijskoj propagandi danas postala opštim mestom revizionistička tvrdnja da su se u Srbiji protiv okupacije borila dva antifašistička pokreta“.

Nakon prošlogodišnjih Ljotićevskih stihova na svečanoj proslavi Dana pobjede nad fašizmom i ove godine je javnost imala oko čega da se podijeli. Najviše buke podiglo je neprenošenje moskovske parade na RTS-u. Dok neki smatraju da je ova odluka skandalozna, drugi je smatraju razumnom, treći konfuznom poput državne politike Srbije posljednjih dvadesetak godina.

„Iako licemerna, to je dobra odluka. Takođe, na RTS-u nije bilo emisije o agresiji Rusije na Ukrajinu. Do skoro su agresiju zvali specijalna operacija Rusije. Kao javni servis, dužni su da imaju emisiju o tome”, rekao je Slobodan Georgiev, direktor programa Njuzmaks Adria.

Dačić, Vulin i drugi u društvu ruskog ambasadora, predstavnika ambasada Bjelorusije i Kazahstana, te organizacija Dveri i Zavetnici polagali su vijence. Održana je i manifestacija Besmrtni puk koja je pokrenuta u Rusiji kao vid sjećanja na stradale u Drugom svjetskom ratu. Na beogradskoj šetnji su ove godine mogli biti zapaženi Z simboli i kartonski lik Vladimira Putina. Dio manifestacije Besmrtnog puka u Banjaluci bili su Milorad Dodik i Željka Cvijanović koja nije propustila da uporedi ovaj dan sa devetim januarom. A među masom transparenti poput onog: „Protiv nacizma u Ukrajini i svijetu“! Tako im antifašizma.

Nad Hrvatskom, dok se poziva na nekorišćenje ustaških pozdrava i obilježja, nadvija se strašna prijetnja. Boris Pavelić je za AlJazeeru povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta ispisao: „U Hrvatskoj je usavršena bizarna, nadasve hipokritska verzija kulture sjećanja: komemoriranje žrtve koje pošteđuje počinitelja, a prešućuje osloboditelje. Rezultat: politički i društveni revizionizam kao trajno stanje; obrtanje povijesti naglavce; pretvaranje zločinaca u osloboditelje, a osloboditelja u zločince, te praktička legalizacija i društvena normalizacija ustaštva“. Kolone revidiranih sa svih strana marširaju ka školskim udžbenicima.

Stanje je još mračnije kada se zađe u nešto bližu istoriju. Serž Bramerc upozorio je ovih dana kako hiljade počinitelja ratnih zločina na području bivše Jugoslavije još uvijek nije procesuirano. Kritikovao je i zloupotrebu instituta dvojnog državljanstva kojim takve osobe izbjegavaju pravdu, prenijeli su mediji. Braća u zločinu, reklo bi se.

Prije svih pominjanja crnogorske plejade deklarativnih antifašista, treba se prisjetiti skupštinskog performansa iz maja prošle godine. Glasanje za stavljanje na dnevni red „Prijedloga zakona o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola“, simbolično ili ne, nije uspjelo baš oko Dana pobjede. Nedostajao je samo jedan antifašista da podigne ruku ZA. A bila je tu i divizija uzdržanih boraca protiv fašizma.

U Crnoj Gori ove godine nije bilo kao  inače – red koktela, red vijenaca. Na Belvederu je masovnim skupom obilježen 9. maj, ali i poslate poruke vezane za dešavanja na Cetinju iz prošlog septembra. Istog dana u prijestonici Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori organizovala je prijem na koji dio crnogorskih zvanica nije uspio da stigne zbog velikih kolona. Umjesto pomirenja i na ovaj datum smo se dijelili.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović bio je jedna od centralnih figura proslave na Cetinju. Istaknuti antifašisti iz Demokratskog fronta mu se nijesu mogli pridružiti jer su ostali zaglavljeni u koloni, pa „su otišli na piće“ napisao je jedan od njih na svom fejsbuku.

U međuvremenu negira se genocid u Srebrenici, okreće glava od deportacija i drugih zločina devedesetih. Dok svak tumači antifašizam kako mu odgovara, jedna starica gazi i ove godine put groba Ljuba Čupića i objašnjava suštinu. „Dok god budem mogla da idem, Ljubov grob ne mogu da ne posjetim. Ne mogu nikada zaboraviti njegov osmijeh i njegovo herojsko držanje. Držao se mimo momaka, kao da je pošao na vjenčanje. Nažalost, čini mi se da se Ljuba sjete samo 9. maja“, kazala je Dragica Gaga Abramović, koja dolazi iz Podgorice decenijama u Nikšić, obilazi i vodi računa o grobu slavnog partizana.

U svjetlu današnjice poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka, nego o slavi predaka. Iskazivanje vojne moći u ratnim uslovima i pominjanje oružja „sudnjeg dana” daleko je od svijetle antifašističke istorije. Tito i Draža smiju se danas jedan do drugog sa majica izloženih na ljetnjim štandovima. Če Gevarin vječni osmjeh je odavno postao detalj sa modnih pista.

Ideju antifašizma izlizale su decenije nebrige, zaborava, relativizacija i marketinga. Upravo zbog ovoga nije ni čudo što je fašizam metastazirao. Različiti naučnici ponudili su smjernice za razumijevanje bitnih prepoznatljivosti fašizma. Klasična identifikacija „pet faza fašizma” istoričara emeritusa sa Jejla Roberta Pakstona iz 1998. ukazivala je da bismo trebali gledati na procese, a ne na kozmetičke, lako uočljive stvari poput zastava i uniformi. Jedino tako se po njegovom mišljenju može razumjeti pravi fašizam. Mi mašemo zastavama.

Dragan LUČIĆ

Komentari

Dvadeset četvrti april donio je Evropi dašak svježine. Dok su sve oči bile uprte u drugi krug izbora u Francuskoj i ono što oni mogu donijeti, narod jedne od najmlađih članica EU odlučio je da je bilo dosta. Zato i ne čudi što su neki mediji dali prioritet vijestima iz Slovenije u odnosu na one iz zemlje koja diktira tempo razvoja u evropskoj porodici

Iako su nedavno desne struje učvrstile svoje fortifikacije u Srbiji i Mađarskoj, u nekim drugim zemljama Evrope građani uspijevaju da skinu sa vlasti desene radikale i populiste, koji su ponekad i duže vrijeme uzurpirali vlast. U šest mjeseci zaključno sa silaskom sa trona Janeza Janše, poraze su pretrpjeli Bojko Borisov u Bugarskoj i Andrej Babiš u Češkoj.

Dvadeset četvrti april donio je Evropi dašak svježine. Dok su sve oči bile uprte u drugi krug izbora u Francuskoj i ono što oni mogu donijeti, građani jedne od najmlađih članica EU odlučili su da je bilo dosta. Zato i ne čudi što su neki mediji dali prioritet vijestima iz Slovenije u odnosu na one iz zemlje koja diktira tempo razvoja u evropskoj porodici.

Politički novajlija, liberal Robert Golob pobijedio je trostrukog premijera Slovenije konzervativca Janeza Janšu. Uz gotovo sve prebrojane glasove u zemlji od oko dva miliona ljudi, Pokret Sloboda (PS) je imao 34,5 odsto glasova dok su Janša i njegova SDS imali 23,6 odsto.

Pokret Sloboda, koji je osnovan 26. januara 2022, osvojio je 41 od 90 mjesta u slovenačkom parlamentu u kom će biti zastupljene još četiri stranke: Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše s 27 mjesta, Demohrišćani (NSi) sa osam, Socijaldemokrate sa sedam i Ljevica sa pet. Iako su i SDS i Nsi – koji su bili dio prethodne koalicione vlade – poboljšali svoje rezultate sa prethodnih izbora, jasno je da biračko tijelo nije podržalo njihov način vladanja.

PS je izgradio pobjedu ne samo svježinom programa i osvajanjem povjerenja birača, već u velikom dijelu i na bijesu prema  Janšinom režimu. Opozicija je optuživala Janšu da je pokušao potkopati demokratske institucije i medijske slobode otkako se vratio na vlast 2020. Očigledno je, nakon izbora, da mu Slovenci nijesu oprostili ni približavanje i slične svjetonazore sa mađarskim kolegom Viktorom Orbanom. Poene mu nije donijela ni ukrajinska kriza i ponašanje Vladimira Putina.

„Naš cilj je postignut: pobjeda koja će nam omogućiti da u zemlju vratimo slobodu“, rekao je Golob, pedesetpetogodišnji bivši menadžer elektroenergetske kompanije, obećao je de će vratiti „normalnost“, nazivajući izbore „referendumom za demokratiju“.

Izgleda da su i građani tako doživjeli izbore. Sa visokom izlaznošću od oko 70 odsto prokrčili su put za Golobovu pobjedu. Izlaznost na posljednjim parlamentarnim izborima 2018. godine je bila 52 odsto.

Politički analitičar Miha Kovač rekao je da je ove godine mobilizovano civilno društvo, a posebno mlađi birači. Analitičari su očekivali povećan odziv i da će se birači okrenuti protiv Janšine politike. Ipak, ovakav rezultat je većinu iznenadio.

Golob se školovao za inženjera solarne energije i u tom sektoru je napravio zavidnu karijeru. Bio je slovenački državni sekretar za energetiku u vladi Janeza Drnovšeka, a potom osnovao energetsku kompaniju. Trenutak za njegov ulazak u politiku došao je prošle godine kada je država restruktuirala kompaniju u kojoj je radio, izbacivši ga sa posla. Golob je potom preuzeo malu ekološku stranku i preimenovao je. Zajedno sa nekoliko profesionalaca koji su izgubili ili napustili karijeru pod Janšinom vladom napravio je preokret na slovenačkoj političkoj sceni. Njihov program je usredsređen na ekologiju, otvoreno društvo, normalizaciju i modernizaciju socijalne države…

Iako je dobrim dijelom PS do pobjede došao sinhronizujući svoj program sa željama glasača sa jedne, te otklonom od opasnih desnih politika, ima onih koji na ovu pobjedu gledaju iz drugog ugla. Prema slovenačkom političkom analitičaru Aljaz Pengovu Bitencu pobjeda Golobove stranke je projekcija kompleksa slovenačkih glasača koji neprestano traže mesiju koji će riješiti sve probleme odjednom. On je za londonski Gardijan napomenuo da smo sličnu situaciju vidjeli i 2014. godine sa Mirom Cerarom.

Kovač je ukazao da je ovo bilo i glasanje protiv. „Protiv Slovenije na mađarskom putu, protiv neliberalne vladavine  u Sloveniji, protiv vladinog preuzimanja javne televizije, protiv kontrole pravosuđa”. Upozorio je da PS nema iskustva u vladi. „To je kao kompanija koja naglo raste”, kazao je. „Nema infrastrukturu, nema znanja, nema ljudi koji znaju raditi u parlamentarnim tijelima“.

Janša, poštovalac lika i djela Donalda Trampa, vodio je kampanju na obećanjima stabilnosti. Poznat scenario. Poslije poraza je izkazao skepsu kada je budućnost pobjednika i države u pitanju. „Lako je platiti bilborde, imati podršku svih medija i tzv. civilnog društva. Nakon toga dolaze naporan rad i izazovi, a ništa od toga vam ne može pomoći”.

Golob, koji je pobjedu proslavio u COVID izolaciji, bio je miran: „Danas ljudi plešu, ali sjutra počinje novi dan. Sjutra ćemo početi vrijedno da radimo”. Obećao je i da će spasiti odnose svoje zemlje sa EU, za koje smatra da su narušeni Janšinim koketiranjima sa mađarskim desničarskim populistima. „Ova zemlja je uvijek bila orijentisana ka Zapadnoj Evropi i uvjeren sam da ćemo se vratiti svojoj porodici“, rekao je za AFP tokom kampanje.

A na Zapadu?

Pobjeda centriste Emanuela Makrona ne odaje ni približno toliko optimizma vezanog za političku budućnost Francuske. Desničarska dinastija Le Pen i njihova politika u toj zemlji prisutni su skoro pedeset godina. I drugi krug izbora je pokazao – veoma su jaki. Iako je to nedovoljno da preuzmu kormilo jedne od najvažnijih država Evropske zajednice, prijetnja je tu. Uskoro stižu i parlamentarni izbori.

Marin Le Pen je ocijenila da rezultat od 43 odsto glasova predstavlja „veliku pobjedu“ i istakla da u ovom porazu ne može a da ne osjeća nadu.

Uglavnom, drugi krug je Makrona vratio u Jelisejsku palatu sa rezultatom od 58,5 odsto prema Le Peninih 41,5 odsto. Francuska je duboko podijeljena zemlja. Makron uglavnom uživa podršku u Parizu, na zapadu, jugozapadu i u središtu zemlje, dok je Le Pen pobijedila velikom većinom u dijelovima sjeverno i sjeveroistočno, te na mediteranskom jugu. Tradicionalno se Le Penova bolje snalazi u ruralnim oblastima i predgrađima, a Makron osvaja velike gradove.

Analize nakon izbora ukazuju na rascjepe po svim šavovima francuskog društva. „Najveće su podjele prije svega generacijske i društvene“, rekao je Matje Galjar, direktor istraživanja Ipsosa France. Prema Ipsosovim podacima „starija” Francuska je masovno podržala Makrona, dok je mlađa Francuska djelimično okrenula leđa glasanju. Podaci ukazuju da su bogatiji, obrazovaniji i zadovoljniji Francuzi glasali za aktuelnog predsjednika, a siromašniji, manje obrazovani i nezadovoljni za Le Pen. Prema anketarima Elabe, 59 odsto birača koji su rekli da se „bore spojiti kraj s krajem” glasalo je za kandidata krajnje desnice; 41 odsto se odlučilo za Makrona. Politički analitičari, vođe izbornih štabova i ostali zaduženi za istraživanje javnog mnjenja imaće pune ruke posla u narednom, jako kratkom periodu priprema za novo glasanje. Francuze 12. i 19. juna čekaju parlamentarni izbori. Do tada treba naći poveznicu koja će premostiti rascjepe u francuskom društvu.

Visok odziv birača od 72 odsto nije značio laganu pobjedu Makrona. Novog starog predsjednika je izabralo jedva 38,5 odsto biračkog tijela. Mnogi od onih koji su glasali za njega to su uglavnom uradili kako bi zaustavili pobjedu krajnje desnice. Sve to čini drugi mandat još izazovnijim od prvog. I predsjednik je svjestan toga, makar ako sudimo po pobjedničkom govoru. „Poslije pet godina transformacije, srećnih i teških trenutaka, izuzetnih kriza takođe, danas je većina vas odlučila da mi ponovo ukaže povjerenje u narednih pet godina. Znam šta vam dugujem“, izjavio je Makron u govoru na Marsovim poljima kod Ajfelove kule u Parizu. „Znam da su mnogi danas glasali za mene, ne da bi podržali moje ideje već da bi blokirali ideje ekstremne desnice. Želim da im zahvalim. Ovo glasanje me obavezuje za godine koje dolaze“, rekao je Makron. Obećao je da će njegov novi petogodišnji mandat biti drugačiji. „Niko neće biti ostavljen po strani“. Makron je naglasio da se mora pronaći odgovor na bijes i nesuglasice koje su mnoge Francuze navele da glasaju za ekstremnu desnicu. „To će biti moja odgovornost i odgovornost onih oko mene“, rekao je on. Vidjećemo.

Na posljednju turu evropskih izbora se gleda sa simpatijama iz evropskih centara. Možda više na priču koja dolazi iz male zemlje podno Alpa. Njemački list Tagescajtung je pobjedu Pokreta Sloboda označio kao lijevo zelenu nadu Evrope. Uredništvo se odlučilo da na naslovnicu umjesto reizabranog Makrona stavi fotografiju Roberta Goloba uz naslov: „Sjajna izborna pobjeda protiv desničara“.

Dragan LUČIĆ

Komentari