Povežite se sa nama

ZNACI PREPOZNAVANJA

Odlično, a biće još bolje

Objavljeno prije

na

Briselski Gallup Balkan Monitor sproveo je krajem 2008, kako se kaže, „dubinsko istraživanje“ koje je za cilj imalo da ostvari precizan uvid u stavove koje građani zemalja bivše Jugoslavije imaju o najvažnijim društvenim i političkim pitanjima. Cjelokupni rezultati će biti predstavljeni krajem februara u Sarajevu, ali su u tamošnju javnost već „procurili“ neki od najzanimljivijih rezultata.


Rezultati koji su dobijeni u Crnoj Gori više su nego rječiti. 
Crna Gora je, uz Kosovo, jedina ex-Yu zemlja u kojoj se većina ispitanika pozitivno izrazila o učinku svojih vlada. Štaviše: Crno­gorci su šampioni u zadovoljstvu zbog dobre vladavine – 55 odsto građana Crne Gore smatra da Vlada dobro radi, što je dva odsto više nego na Kosovu. Da je učinak crnogorske Vlade „odličan“, reklo je 24 odsto, dok ga dobrim smatra 31 odsto građana. Samo 16 odsto sma tra da Vlada radi loše, dok je 18 odsto učinak Vlade ocijenilo kao „osrednji“.
Poređenja radi, u Bosni i Hercegovini dva odsto građana smatra da Vlada radi „odlično“. U Srbiji i Hrvatskoj taj je broj još manji – tek jedan odsto. 
Crna Gora i Kosovo regionalni su lideri i u optimizmu građana. Na Kosovu 62 odsto, a u Crnoj Gori 59 odsto građana izrazilo je optimizam u pogledu budućnosti zemlje u kojoj žive. Najveći pesimisti u regionu su građani Hrvatske, kojih je čak 64 odsto ocijenilo da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Na pitanje: hoće li se njihov životni standard poboljšati, 47 odsto građana Crne Gore odgovorilo je: da. Više od budućnosti očekuju samo građani Kosova, gdje je sa „da“ odgovorilo svih 59 odsto građana. Građani Crne Gore ne boje se svjetske ekonomske krize: 49 odsto ispitanika smatra da ekonomski uslovi u zemlji postaju bolji, dok 28 odsto drži da postaju lošiji. Kako je to lijepo rekao narodni pjesnik: ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine
U Hrvatskoj, samo 13 odsto građana misli da stvari idu na bolje.
Ipak, ima stvari koje brinu optimistične građane Crne Gore. Korupcija, na primjer. Svih 79 odsto anketiranih izjasnilo se da je korupciju nužno eliminisati, da bi došlo do stabilizacije i bržeg razvoja u regio nu. Istraživanje je pokazalo da 38 odsto građana smatra da „Vlada čini sve što je u njenoj moći da se bori protiv organizovanog kriminala“, dok 45 odsto smatra da ne čini. Korupcije ima u svim zemljama zapadnog Balkana: jedan od deset građana iz regiona kaže da je dao ili ponudio mito zvaničniku Vlade ili državnom službeniku. Situacija je posebno interesantna u Srbiji, gdje je čak 54 odsto mita isplaćeno – policiji. 
Što se stabilnosti regiona tiče, samo 15 odsto građana Crne Gore smatra da će u narednih pet godina doći do rata negdje na Balkanu, dok 66 odsto smatra da neće. Rata se građani više pribo javaju u Makedoniji i Srbiji: 29, odnosno 22 odsto. 
Prema rezultatima istraživanja Gallup Balkan Monitora, građani Crne Gore svoju sadašnjost ne vide crno, a optimisti su kada je budućnost u pitanju. Još da Vlada malo pojača antikorupcijske aktivnosti, i sve će, manje-više, doći na svoje mjesto. Ali ako je tako, kako objasniti da se svaki drugi građanin Crne Gore anketarima povjerio da „definitivno razmišlja o iseljenju iz zemlje“. 
Gdje će, sad kad je najljepše?

 

Andrej NIKOLAIDIS

Komentari

ZNACI PREPOZNAVANJA

Ajmo iz početka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Lani, petnaestog oktobra svečano je obilježen početak radova na autoputu Bar-Boljare. Vrpcu su presjekli predsjednici vlada Crne Gore, Srbije i Hrvatske Milo Đukanović, Mirko Cvetković i Jadranka Kosor. Zajedno su se pohvalili da je taj projekat najbolja preporuka evropskim partnerima i poručili da to znači otvaranje granice novog povjerenja i regionalne saradnje triju zemalja. (više…)

Komentari

nastavi čitati

ZNACI PREPOZNAVANJA

Čovjek, trojno biće

Objavljeno prije

na

Objavio:

durmitor

Održivost, uz podršku srca, počinje i završava u glavi. Oni zajedno pokreću volju za slobodno postupanje, uz razumijevanje tijesne povezanosti čovjeka kao dijela prirode, socijalnog bića i “homo oeconomicusa”. Održivost dugoročno služi opštem dobru, jer se ne postavlja pitanje malom egu kakvu neposrednu korist od toga ima. (više…)

Komentari

nastavi čitati

ZNACI PREPOZNAVANJA

Život u retrovizoru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pokazna vježba

Dosta djece u polukrugu čeka da policajci izvedu pokaznu vježbu s psom dresiranim da otkriva drogu. Vučjak je izuzetan, a vidi se da se i s policajcima radilo. Najzad, jedan od dvojice policajaca, okružen velikim brojem djece, objašnjava da će paketić droge, koji je maločas izvadio iz džepa, sakriti na neko mjesto i da će ga pas vrlo brzo pronaći. Sve ide po planu – dok vučjaka jedan policajac zamajava, drugi krije paketić droge u automobil parkiran pored. Vučjak kreće, uznemireno njuši vozilo sa svake strane i nepogrešivo grebe šapama tamo gdje je sakrivena droga. Svi smo oduševljeni. U međuvremenu jedan od policajaca objašnjava mi da je donio pravu drogu i da se ona za ovakve prilike dobija na revers. Pošto su djeca bila vidno oduševljena vježbom, jedan od policajaca obraća se prisutnima: Hoćete li da ponovimo vježbu? Ima li neko ko bi želio da sakrije drogu? Nastaje vriska, djeca dižu ruke i uglas viču: Evo ja! Mogu li ja da je krijem! Pokazna vježba otkrivanja pretvara se u vježbu skrivanja droge… Kada je po drugi put vježba uspjela, policajci su bili spremni da odgovaraju na pitanja publike. Jedan oštroumni mladić upita: Kako to da pas nije reagovao dok Vam je droga bila u džepu? Policajac mirno odgovara: ,,Aaa, oni nisu obučeni da traže drogu kod policajaca!”.

Istraživačko novinarstvo

Čovjek treba da je kao opruga – možeš ga sabiti do određenog nivoa, a kada taj prag pređeš, on uzvrati. Misao nije moja, ali iskustvo jeste. Na sjednici Odbora direktora, zbog teškog kršenja postupka vođenja i glasanja o tačkama Dnevnog reda neočekivano reagujem bijesom jer predsjedavajući okreće mobilni telefon prema nama prisutnima, uključuje spikerfon i dozvoljava da se nepoznato lice s ulice obrati članovima Odbora i utiče na tok sjednice i odlučivanje. Moj bijes izaziva bijes druge strane. Ubrzo se sve stišava… Popodne zove novinar M.M., primjećujem detaljno informisan, i raspituje se o tom incidentu. Kažem: ,,Ništa interesantno za medije. Lični sukob bez posljedica. Kome je to važno?” ,,Ali, ja sam predstavnik javnosti”, kaže M.M. ,,Ja se bavim istraživačkim novinarstvom i moram da pišem o tome”. Kažem ,,U redu, pišite”. I pisao je. Međutim, njegovo istraživanje stiglo je samo do toga šta je ko kome u bijesu rekao. Istraživanje novinara M.M. nije podrazumijevalo traganje za identitetom i namjerom N.N. osobe, koja je pokušala da manipuliše sjednicom. Posle se pitam kako ne opsovah N.N.-a, pa da pravilno usmjerim novinara M.M..

Videći jezik

U jednoj informativnoj TV emisiji pažnju mi nakratko privlači prilog o uručivanju Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, štampanoj na Brajevom pismu, slijepoj djeci Crne Gore. Prisutni su predstavnici Vlade i UNICEF-a. Novinarka intervjuiše jednu djevojčicu koja ima stopostotno oštećenje vida. Djevojčica objašnjava da je srećna što slijepa djeca, zahvaljujući Brajevom pismu, sada mogu sama da čitaju Konvenciju. ,,Ranije su nam je čitali drugi”, kaže ona. Novinarka me probode pitanjem: ,,Na kojem jeziku?”. Djevojčica se malo zbuni i reče: ,,Pa, na videćem!”.

Iskra i mrak

Na svečanoj ceremoniji uručivanja nagrade za filantropiju i dobročinstvo, između ostalih, nagradu Iskra dobila je i Lidija Leovac iz Herceg Novog, samohrana majka koja je svoju ušteđevinu poklonila drugoj ženi, čija je egzistencija usljed gubitka posla postala ugrožena. Lidija, ganuta, prima nagradu i, kao svi iskreni dobročinitelji, kaže da joj nije cilj da drugima pokaže svoju velikodušnost, te da joj je malo neprijatno što prima nagradu za to, ali, s druge strane, raduje je što se ovom nagradom potvrđuje da nije luda. Kakvi su to ljudi koji su joj prebacivali da je luda zbog toga što je učinila? Kako je gust mrak u kojem živimo!

Šeherezada

Na proslavi 1.000-og broja Monitora novinar Đ. V. traži da mu odgovorim na jedno pitanje. Stajemo pred kameru: ..Na šta Vas asocira broj 1.000?”. ,,Mene”, kažem, ,,broj 1.000 asocira na Šeherezadu iz Hiljadu i jedne noći, na taj neobični lik iz arapske literature”. ,,Šeherezada se”, podsjećam, ,,pričom spašava od smrti. Ona hiljadu i jednu noć strašnog cara Šahrijara odvraća od njegove sulude navike da svake noći spava s djevicom i ubije je, pošto je obeščasti”. Đ.V. završava intervju, ostaje malo zamišljen, a onda kaže: ,,A, dobro ti je ovo!”. Biće da je nešto prepoznao.

Saša POPOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo