Povežite se sa nama

MONITORING

Odmor kod ANB

Objavljeno prije

na

slika-1-jokovic

Ne moramo brinuti gdje i kako da predahnu najviši državni funkcioneri, jer sebi mogu priuštiti besplatne aranžmane na moru ili planini u deluks objektima na račun poreskih obveznika.

Tu su i rezindencijalne vile u glavnom gradu, pa začas u njih mogu uskočiti da bi ogranizovali kakav parti ili se u blagodatanoj izolaciji koncentrisati na donošenje mudrih odluka. No, ukoliko su voljni saslušati savjet, u nekim od tih objekata bi valjalo paziti što i sa kim rade, jer njima zapravo gazduje tajna služba.

Agencija nacionalne bezbjednosti (ANB), naša reformisana i Vladanom Jokovićem podmlađena Udba, firma je sa tradicijom snimanja … hm… intime odgovornih drugova i drugarica koja je antologijski opisana u filmu U ime naroda Živka Nikolića.

PAZI, SNIMA SE: Od toga vremena se malo što suštinski promijenilo – i na sajtu ANB-a naglašavaju istorijski kontinuitet, Udbe se ne odriču – a rezidencijalnim objektima, koji nijesu nadležnost ANB-a, gazduju Uprava za imovinu i MUP, što se, nolens volens, svodi na isto, pa savjet glavarima i glavarkama glasi: „Tišina, snima se”.

Krenimo redom. Nekadašnja Uprava za zajedničke poslove državnih organa se od 2009. zove Uprava za imovinu i dio je Ministarstva finansija, na čijem je čelu donedavno bio dr Igor Lukšić. Za šefa Uprave za imovinu postavili su Melvudina Nuhodžića, ne toliko eksponiranog, koliko bitnog igrača u vrhu DPS-a. Nuhodžić je član Predsjedništva partije, šesnaestočlanog ol-starsa DPS-a. Predsjednik je i Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i u tom svojstvu ima pokriće (stručan naziv:„legendu”) za linkove prema ANB-u.

Zimus se Vlada preselila u novu zgradu, no Nuhodžića i njegovu Upravu za imovinu su ostavili u Dva sanduka, kao, uostalom, još tuce vladinih agencija, organa i uprava, jer DPS-u treba još plaćati milionske stanarine novcem poreskih obveznika. Jesu li Dva sanduka državna ili partijska imovina? – o tome traje jalova rasprava od početka 1990-ih a Nuhodžićeva uprava još nije popisala državnu imovinu, niti joj se žuri, iako je to njena zakonska obaveza.

Pa Nuhodžić iz Uprave za imovinu plaća Nuhodžiću iz DPS-a stanarinu! To je više do groteske, jer sada ne znamo što je imovina države Crne Gore, ali što su rezidencijalni objekti i ko ih koristi – to znamo, jer je sve to uredno regulisano aktom koji je proljetos potpisao tadašnji premijer.

Milo Đukanović je, naime, utvrdio da uz Plavi dvorac na Cetinju, kao rezidenciju predsjednika Filipa Vujanovića, postoje i „gostinjske vile sa pratećim sadržajima”. To su: u Podgorici Vila Gorica i Vila Ljubović, u Miločeru Vila Topliš, na Žabljaku Vila Žabljak i Vila Jelika, u Herceg Novom Vila Njivica, u Budvi Vila Gorica i Vila C. Tu je i jahta Jadranka.

KLIJENTELA: Vila Gorica u Podgorici je trospratna građevina od 1.850 kvadrata, napravljena ranih 1950-ih.

Podgorička Vila Ljubović – koristi je ANB – napravljena je mimo postojeće građevinske dozvole, koja je izdata za objekat od 106 kvadrata u naselju Ljubović. No, ANB je izgradila objekat od 258 kvadrata, pa u katastru sada stoji „opis tereta” – za 152 kvadrata „nema dozvolu”.

Vila Topliš u Miločeru ima 290 kvadrata i izgrađena je 1938. godine. Dugo je bila zapuštena, ali se sada obnavlja u velikom stilu; sanirane su instalacije i parking za 160.000 eura, nekoliko „valnes” firmi – koje se bave ugradnjom parnih kupatila, hidro-masažnim kadama i bazenima, dostavljaju i vodene krevete za naše razmažene državnike, itd. – opremile su Vilu Topliš i taj podatak stavile na svoju „referentnu listu”.

Početkom 1970-ih je napravljena Vila Njivice, čijih su 7-8 apartmana koristili čelnici nekadašnje jugoslovenske a od 1990-ih crnogorske policije. Redovni klijent je tokom ljetnje sezone Filip Vujanović.

Uredbom o uslovima i načinu korišćenja objekata za reprezentativne potrebe u svojini Crne Gore (Sl. list Crne Gore, br. 31/10 od 4. juna. 2010) precizirao je Milo Đukanović da ove objekte po funkciji sada mogu koristiti: Filip Vujanović, zatim predsjednik i potpredsjednici parlamenta Ranko Krivokapić, Željko Šturanović i Rifat Rastoder; Igor Lukšić, njegovi vicepremijeri Duško Marković i Vujica Lazović i svi ministri; slijede, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjednik Ustavnog suda dr Milan Marković, vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, specijalna tužiteljka za borbu protiv organizovanog kriminala Đurđina Ivanović; tu je i direktor ANB-a, naravno.

Od ukupno devet reprezentativnih objekata i „gostinjskih vila sa pratećim sadržajima”, Đukanović je propisao da sa njih tri gazduje ANB: podgoričkom Vilom Ljubović, budvanskom Vilom Gorica i žabljačkom Vilom Jelka.

Nuhodžićeva uprava gazduje vilama Gorica u Podgorici, Topliš u Miločeru, Žabljak na Žabljaku i Njivica u Herceg Novom, dok Ivan Brajović, ministar unutrašnjih poslova, raspolaže Vilom C u Budvi. Ministar odbrane, Boro Vučinić gazduje jahtom Jadranka.

Za razliku od pobrojanih, svi ostali državni funkcioneri moraju u red ukoliko žele da naprave žurku ili da se u rezidencijama i vilama opušte na račun poreskih obveznika. Uredbom o uslovima i načinu korišćenja objekata… propisano je da ih „mogu koristiti i državni organi, organi državne uprave, Centralna banka, Državna revizorska institucija i javne službe čiji je osnivač Crna Gora uz saglasnost Uprave za imovinu, Agencije nacionalne bezbjednosti, Ministarstva za unutrašnje poslove i javnu upravu i Ministarstva odbrane”.

„I DRUGI PRIJEMI”: Đukanovićeva uredba propisuje da objekti „služe za reprezentativne i protokolarne potrebe, održavanje službenih sastanaka, razgovora sa delegacijama iz zemlje i inostranstva, održavanje svečanosti povodom jubileja, uručivanja državnih nagrada, dodjele odlikovanja i drugih priznanja, svečanih i drugih prijema”.

Što su propisani „svečani” a što „i drugi prijemi”, te da li su za njih stvarno potrebne i „gostinjske vile sa pratećim sadržajima”?

„Potreba za korišćenjem objekata za reprezentativne potrebe najavljuje se organu koji sa njima upravlja i daje na korišćenje najkasnije 24 sata prije potrebe za njihovo korišćenje”, piše u čl. 9 Uredbe o uslovima i načinu koriščenja… Na primjer, Vesna Medenica, nekadašnja pionirska skijaška nada, obrati se „organu”, Vladanu Jokoviću kratkim i jasnim objašnjenjem: „i drugi prijemi”. I ovaj joj – šta ćeš, propisi su propisi – da ključ apartmana u žabljačkoj Vili Jelka. Pa će, pretpostavimo, o nezavisnosti sudstva Medenica u zimskoj idili tamo voditi dubokoumne razgovore sa drugom klijentelom, „skijašima” iz ANB-a.

Jer, gore je komotno, ima dosta mjesta. Vila Jelka je i prije 2009. bila pod ingerencijom ANB. Glavni objekat je veličine 500 kvadrata, plus dvospratna „gostinjska” kuća od 100 kvadrata, plus „dvorište” a u katastru se vode kao,,zgrade u ugostiteljstvu i turizmu”.

ĐE SI BIO, DIREKTORE: ANB, naime, može u svojim „gostinjskim vilama sa pratećim sadržajima” obavljati i „ugostiteljske i druge usluge” koje se „pružaju uz naknadu, prema cjenovniku usluga”. Ni to nije groteska, jer u Đukanovićevoj uredbi piše da cjenovnik o „ugostiteljskim i drugim uslugama” autonomno „utvrđuju organi koji objekte daju na upravljanje i korišćenje”.

Jesu li to tržišni ili netržišni cijenovnici ANB-a, ko i kako barata sa eventualnim profitom ili ko i kako pokriva eventualne gubitke „ugostiteljskih i drugih usluga” tajne službe? – o tome se ništa ne zna.

Prema Zakonu o ANB, podsjetimo, direktor Vladan Joković ,,odgovara za namjensko korišćenje budžetskih i drugih sredstava”. Da poslije ne bude kao U ime naroda:

„Đe si bio, direktore?”
„U Kinšasu”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IVAN BRAJOVIĆ  I TUŽILAŠTVO: I Ramada i moralna gromada

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Ramada svi su lagali sem Ivana Brajovića, tvrdi tužilaštvo. Presuda Višeg suda u kojoj jasno piše da i on nije govorio istinu za njih ne važi

 

Nakon baš dugog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je prošle nedjelje prelomilo – u aferi Ramada svi su lagali sem lidera Socijaldemokrata i predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Zbog produženog krivičnog djela davanja lažnog iskaza ODT je podnijelo optužni predlog protiv šest oktivljenih – funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića, kao i zaposlenih u Upravi za željeznicu Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića i direktora Uprave Miroslava Kukavičića i službenice Ministarstva saobraćaja Tanje Dašić.Oni su, kako je to zvanično saopšteno, dali lažni iskaz u septembru 2016. u Specijalnom državnom tužilaštvu, a potom ga ponovili u Višem sudu. Optužni predlog je baziran na činjenicama koje je utvrdio Viši sud u Podgorici u pravosnažnoj presudi kojom je za zloupotrebu državnih resursa osuđen Nebojša Obradović, funkcioner SD.

Za tužilaštvo nema značaja to što je sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković obrazloženju presude kojom je osuđen Obradović navela da su ,,pri­stra­sno i sra­ču­na­to na po­ma­ga­nje okri­vlje­nom” svjedočili Brajović  i ostali, te da je ,, svjedok Ivan Brajović, kao njen predsjednik (SD-a), bili upoznati i sa organizacijom navedena dva skupa od 22. jula 2015. i 14. januara 2016. godine”.

Tužilaštvo to objašnjavaju ovako: ,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Mladena Bojanića protiv Ivana Brajovića, za krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer je utvrđeno da prijavljeni pred sudom, u krivičnom postupku, nije lažno svjedočio kada je tvrdio da državni organ (Direkcija za željeznice Crne Gore) nije platio skup partije čiji je predsjednik, već je naveo da nema saznanja da je neki državni organ platio skup te partije”. To je ta pravna finesa – nije imao saznanja. ODT je o ovome odlučivalo više od godinu dana, a njen rukovodilac Ljiljana Klikovac je tri puta odbijala krivičnu prijavu da bi je VDT  tri puta vraćao i nalagao da Klikovac donese zakonsko rješenje.

,,Ne smatram da skupove moje partije treba da plaćaju državni organi. Ne pada mi na pamet da to oni plaćaju. Nemam saznanja ni da je bilo koji državni organ platio bilo koji skup koji je prethodio osnivanju SD-a”, izjavio je Brajović kao svjedok 2017. godine u Višem sudu. Istakao je u sudnici i da smatra da je slučaj iskonstruisan u cilju kompromitacije njegove partije. Državu, stvarno, nije pominjao.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

 

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

NOVE IDEJE ZA SPREČAVANJE ODLASKA LJEKARA: Ostajte ovdje, al’ na silu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo zdravlja se ogradilo od ideje Vesne Miranović, pomoćnice ministra, da se studenti medicine uslove da šest godina ostanu u Crnoj Gori nakon završetka studija. Problem je što njihova predstava o stanju u zdravstvu liči na bajku a ne na našu stvarnost

 

Konačno se neko, iz institucija, odvažio da digne glas protiv odlaska ljekara. Pomoćnica ministra zdravlja i direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

,,Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu”, kazala je Miranović i sugerisala ispravni put, pomenuvši ,,moralnu odgovornosti prema zemlji koja ti je pružila da se besplatno školuješ”.

Ideja je lansirana na prošlonedjeljnoj 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Pomoćnica ministra zdravlja je nakon elaboracije, napustila konferenciju. Pojedini su odmah reagovali na ovu najavu, pa je ljekar Vladimir Dobričanin naglasio da je ta deja sporna sa mnogih apsektata, a prije svega aspekta ljudskih prava.

Zamisao pomoćnice ministra  je odmah izazvala veliku pažnju javnosti.  Ona je je dodatno objasnila da je Ministarstvo ovu ideju testiralo sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i ravoj (OECD), a da slijedi testiranje sa Ministarstvom prosvjete, sa Univerzitetom Crne Gore, sa Medicinskim fakultetom, sa strukovnim udruženjima, sa Ljekarskom komorom, sa sindikatima…

Prvi su se izjasnili sindikati. Različito. Predsjednik Sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević je izjavio da je mjera o kojoj je Miranović govorila neophodna za crnogorski zdravstveni sistem. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić je  kazala da je ta ideja neprihvatljiva.

Dok se debata zahuktala, iz Ministarstva zdravlja su presjekli:  ,,Ideja da će se izmijeniti uslovi i kriterijumi za studente medicine u Crnoj Gori nije stav Ministarstva zdravlja ni Vlade Crne Gore”. Ispada da je dr Miranović govorila u svoje ime.

Na pitanja Monitora povodom ove teme, među kojima je bilo i ovo: Da li Ministarstvo ima podatke koliko je, u posljednjih pet godina, Crnu Goru napustilo medicinskog kadra, iz Ministarstva zdravlja su nam odgovorili saopštenjem. Bajkovitim. Počinje konstatacijom da su zdravstveni radnici stub sistema, pa ako želimo imati kvalitetno zdravstvo, moramo imati zadovoljnog zdravstvenog radnika.

U saopštenju se navodi da Ministarstvo ,,u kontinuitetu kreira ambijent”…  Pa se nabraja da su 322 zaposlena dobila stanove pod povoljnim uslovima, i najavljuju da se na tome neće stati; za energetsku efikasnost u 15 objekata uloženo je 9,5 miliona eura, a biće potrošeno još šest; za savremenu medicinsku opremu utrošeno je 11 miliona eura, tokom ove godine biće potrošeno još pet; ističe se i edukacija… Pa tvrdnja da je samo u protekle dvije godine zdravstveni sistem Crne Gore bogatiji za 234 ljekara specijaliste, dok je trenutno 430 ljekara na specijalizaciji. Situacija je u stvari toliko dobra da se saopštenje završava ovom rečenicom: ,,Da idemo u dobrom pravcu govori i činjenica da sve veći broj ljekara iz centara iz okruženja iskazuje želju da svoj radni angažman zasnuje u ustanovama u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore”.

Nakon saopštenja, čitalac samo može da se zapita o čemu govori pomoćnica ministra i stručna javnost, kad se ovoliko ulaže, unapređuje i kreira ambijent.

Prema podacima Sindikata doktora medicine posljednjih godina iz javnog zdravstva otišlo je čak 150 doktora, dio u privatni sektor a dio u inostranstvo.

,,U Ministarstvu se moraju, napokon, odrediti da li doktori odlaze ili dolaze”, kaže za Monitor Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine: ,,Na osnovu podataka Sindikata doktora medicine, u posljednjih pet godina crnogorsko javno zdravstvo napustilo je 10 odsto ljekara. Među njima najviše su zastupljeni mladi, sa tek svršenim studijama, kao i stručnjaci srednje generacije koji su trebali dati snažan doprinos podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti transfer znanja ka mlađim generacijama”.

Doktor medicine u Crnoj Gori nakon završenog fakulteta (koji traje šest godina)  bez specijalizacije ima platu od 550 eura, specijalista (specijalizacija traje od četiri do šest godina) između 636 i 670 eura, a supspecijalista (tri do četiri godine) između 750 i 800 eura. Pa sad  uporedite te plate, profesionalaca čije akademsko školovanje može da traje i preko 15 godina, i plate, privilegije, službene automobile i stanove, političkih i državnih službenika.

Sva sreća da su iz Ministarstva zdravlja konačno shvatili da, kako su saopštili ,,bez zadovoljnog zdravstvenog radnika, nema kvalitetnog zdravstvenog sistema”. Pa su najavili: ,,Jedinstveni stav Ministarstva zdravlja i države Crne Gore da se nađe efikasan način i model da se poboljša standard zdravstvenih radnika, uključujući i mogućnost povećanja zarada”. Mogućnost, ne treba žuriti. Možda da se sačeka 1. decembar za kada je Njemačka najavila potpunu liberalizaciju uslova za prijem ljekara,  pa da ode još par desetina ljekara iz Crne Gore. I onda da se tokom sljedeće godine počne razmatrati povećanje plata ljekarima, ali samo kao krajnja mjera.

Ishitrena najava već je izazvala nedoumice kod dijela studenata medicine.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović nije se oglašavao. Oglasio se bivši ministar, sadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miodrag Radunović. U intervjuu Dnevnim novinama, pozivajući se na iskustvo drugih zemalja, preporučio je da se ovaj problem riješi povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Neki od komentara čitalaca-ljekara na ovo spasonosno  rješenje bili su: ,,A đe si bio Radunoviću? Pa ti si bio ministar, što ne uradi nešto za nas ljekare?”; ,,Idem poslije Nove godine. Ne pada mi na pamet da ostanem ovdje. I da vam kažem nije plata prvi uzrok zbog koga odlazim. Idem zbog svoje djece jer ne želim da žive u državi u kojoj nema pravde i zakona i gdje je nepotizam na svakom mjestu”.

Novac nije jedini razlog za odlazak. Primjer pomoćnice ministra zdravlja je šema neodgovornosti. Zvaničnici se pojavljuju na raznim konferencijama, uglavnom da ne kažu ništa i da odmah odu, zbog ,,ranije preuzetih obaveza”. Kada i izjave nešto nesuvislo, pa se i matično ministarstvo ogradi od njih, nema veze. Omaklo im se. Ionako je sve u redu, ljekari iz regiona hrle u CG. Traže se modeli da se opameti domaći kadar, a u studentima probudi patriotska svijest. Sve u svemu, biće to još gore.

 

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE:
Groteska koju svakodnevno živimo

 

,,Izjava gđe Miranović je neodrživa, ishitrena  i krajnje problematična ako se ima u vidu plan Crne Gore da pristupi EU koja je počiva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobodnom prometu roba, usluga, kapitala, i slobodi kretanja građana zemalja članica.

Ljekari odlaze jer su egzistencijalno ugroženi, često ne mogu da finansiraju skupe edukacije, opterećeni stambenim kreditima po nepovoljnim uslovima, izloženi napadima na radnom mjestu, dobijajući svakodnevnu potvrdu od države koliko su joj bitni, i oni i zdravlje stanovništva.

Čudna je i krajnje neprimjerena strategija unapređenja sistema zdravstvene zaštite zasnovana na zadržavanju  budućih ljekara u Crnoj Gori prijetnjom našim najboljim učenicima, koji umjesto da se motivišu dobrim uslovima za usvajanje medicinskih znanja, koja su im na samom startu uskraćena odlaskom onih od kojih bi, u kliničkim uslovima, najviše naučili, oni se zastrašuju potencijalnim utuženjima jer možda neće biti spremni da rade za platu higijeničarke na Tivatskom aerodromu, ili radnika na naplatnoj rampi tunela Sozina.

Generalna direktorica se na toj udobnoj poziciji u potpunosti zbunila, doktori odlaze jer su loše plaćeni, i neće ih zaustaviti neustavani komad papira koji su jedva punoljetni potpisali na početku studija. Još jednom  javnost je svjedočila neozbiljnoj zamjeni teza od strane Ministarstva zdravlja koja, pored svih problema koji pogađaju region, nailazi na zasluženu pažnju kao fantastičan primjer groteske koju svakodnevno živimo”.

 

LJEKARSKA KOMORA: Nema preciznih podataka

 

Iz Ljekarske komore, na čijem je čelu dr Aleksandar Mugoša, kazali su nam da od dolaska novog rukovodstva vode i Imenike u kojima se unose svi podaci o pojedinačnim kategorijama doktora medicine.

Sekretarka Komore Vesna Bauković za Monitor kaže da su shodno propisima, svaki član Komore, kao i zdravstvene ustanove dužni da Komori prijave svaku promjenu podataka koji su uneseni.

U toku 2018. Ljekarskoj komori obratilo se sedam doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu (Certificate of Good Standing) i potvrde o članstvu i to: šest specijalista i jedan doktor medicine, za odlazak u inostranstvo – tri u Sloveniju, i po jedan u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, dok jedan ljekar nije naveo zemlju u koju odlazi.

U 2019. obratilo se 12 doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu i potvrde o članstvu, osam specijalista i četiri doktora medicine, za odlazak u inostranstvo – dva u Sloveniju, po jedan u Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Hrvatsku i njih šest nije navelo zemlju u koju odlazi.

,,Imamo nezvanične informacije da se radi o većem broju doktora medicine koji napuštaju javne zdravstvene ustanove, a o čemu Komora nema tačnih podataka. Takođe, nemamo pouzdane podatke koliko je doktora medicine napuštilo javne zdravstvene ustanove i prešlo na rad u privatne zdravstvene ustanove. Ispunjavanjem obaveze koju članovi imaju, koju smo naveli, Komora bi i u ovom dijelu imala potpune podatke”, kazala je Bauković.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo