Povežite se sa nama

MONITORING

Čokolada po glavi

Objavljeno prije

na

Lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici biće održani u subotu, 16. novembra. Cetinjani će birati kandidate raspoređene na osam lista: DPS, SDP, SNP, Građanski front, Pozitivna i Pravedna Crna Gora, LP i Pokret vladavine prava.

Na izborima u Mojkovcu učestvovaće: koalicija SNP, Demokratskog fronta i Demokratske srpske stranke, DPS, SDP, Pozitivna Crna Gora, Narodna stranka, Otadžbinska srpska stranka i nezavisna lista Za Mojkovac.

U Petnjici će pred biračima biti liste DPS-a, SDP-a, Bošnjačke stranke, SNP-a, Pozitivne, LP i Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde. Lokalna vlast u Petnjici bira se prvi put otkako je to mjesto dobilo status opštine.

Dani uoči izbora donijeli su nova svjedočanstva o zloupotrebama državnih resursa u partijske svrhe. Sve što je činilo aferu Snimak dopunjeno je i precizirano tako i toliko da se zloupotrebe i krađe pokazuju kao na rentgenskom snimku. Jasno se vidi svaki prelom, svako iščašenje, svako krivo srastanje.

Nije svaki građanin Crne Gore imao neposredno iskustvo sa partijskim djelatnicima koji kupuju glasove. U katakombama DPS-a , izvjesno, postoji evidencija kod koga se nema rašta ići. Zahvaljujući snimcima sa Cetinja i oni i cjelokupna crnogorska javnost saznali su kako na terenu izgleda kupovanje glasova.

Nije lako aktivistima DPS-a. Ne može to – dobar dan – dobar dan, pošto glas – sto eura, evo sto eura – doviđenja – fala. Stvar zahtijeva složeniji socio-ekonomski pristup.

Pred Rajkom Kasom, savjetnicom u Upravi prihoda na Cetinju i funkcionerkom DPS-a, recimo, našli su se složeni zadaci. Morala je u prste znati ko iz koje familije gdje glasa, ko kome šta dođe, kome je žena trudna, koliko su djeca porasla.

Dok sluša koje su sve nevolje snalazile čovjeka kojeg je došla da ubijedi da glasa za DPS, Rajka Kasom vodi živu telefonsku komunikaciju. Izvjesna snaha se nešto nećka pa se mora ohrabriti da ne zanovijeta nego da uzme tih sto eura. Prijateljskim, domaćim tonom: ,,Ajde, ela, ela, zašto da ne, sto eura, sto eura, što ćeš, kad je tako. Samo znak pažnje, eto to”. Nije da savjetnica ne zna kako se teško živi. ,,Svuda muka i nemaština, pravo da vam kažem”, prenosi. Al’ eto, kod nje se našlo i sto eura da časti za kafu. Njen domaćin samo treba da se zakune da će razmisliti. On kaže da ne zna, da će razmisliti i da ga se niko nije sjetio kad mu je bilo teško i kad bi i za 50 eura bio zahvalan. Ne bi Rajka bila đe je kad bi je takve stvari zaustavljale. I zna: mnogo je važno da njena partija sad pobijedi.

I predsjednik cetinjskog DPS-a Jovan Martinović je prezauzet. Usred planova o otvaranju neke biste na koje je već pozvao ljude – slavi se dvije stotine godina rođenja Njegoša – mora da objašnjava zašto je jedan građanin dobio samo 120 eura odštete zbog poplava i zašto nije mogao da stigne na red da ga primi gradonačelnik. Za odštetu će Martinović provjeriti, a gradonačelnik Cetinja sigurno nije obaviješten. K'o drug Tito.

Snimci razgovora cetinjskih DPS aktivista sa građanima objavljeni su na internetu, njihove transkripte je prenio Dan. Cetinjanin Zoran Jovićević potvrdio je da su on i njegov sin Dragan na audio-snimku.

,,Ja sam oduvijek bio glasač DPS-a, a ne opozicije. Ne znam kako su ti snimci nastali, znam samo da mi je Rajka Kasom donijela 100 eura u kuću. Tražila je da se glasa za DPS, i možda je ona i snimala taj razgovor”, kazao je Jovićević Danu.

Naknadno je objavljen i razgovor u kojem Rajka Kasom prekorijeva Dragana Jovićevića i optužuje ga da je nekome pričao o njenoj posjeti. ,,S obrazom se nije lako igrat'”. Ona je to lično, da kupi đetetu čokoladu.

Cetinjski DPS je objavio da je riječ o medijskoj konstrukciji. Gradonačelnik Bogdanović od riječi do riječi je ponovio ocjene partijskog šefa na istu temu.

U vrijeme štampanja ovog broja Monitora, kako kažu naši izvori, DPS će podnijeti krivičnu prijavu protiv Jovićevića. Novčana ili kazna do godine zatvora prijeti onome ko ,,omogući nepoznatom licu da se upozna sa razgovorom, izjavom ili saopštenjem koji su neovlašćeno prisluškivani, odnosno tonski snimani”. Teško da će to nekoga zastrašiti – snimanje depeesovaca ima sve šanse da postane nacionalni sport.

Gdje god je nešto u razgovorima na Cetinju škripalo, aktivisti su imali spremnu partijsku liniju za rješavanje problema. Od gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića do DPS-ove koordinatorke za Cetinje Daliborke Pejović. Opet je, kao i u vrijeme prvog Snimka, objavljeno samo ono što su svi znali, jedino se još bolje vidi sva ispraznost objašnjenja predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da je Snimak zabilježio tek partijska razmišljanja. Objavljena je operacionalizacija. Ajde, ela.

Najnoviji snimci zasijenili su ostatak predizbornog repertoara DPS-a na Cetinju. Od iznenadnog otvaranja fabrike čokolade do paradiranja sa Njegošem.

Objelodanjeno je i kako uoči izbora funkcioniše policija. Vijesti su objavile kako je bivši šef policije i nekadašnji komandant Specijalne antiterorističke jedinice Veselin Veljović u kampu Zlatica u Podgorici održao predavanje policajcima, uglavnom porijeklom iz Mojkovca kako bi im dao uputstva šta treba da urade do izbora u Mojkovcu. Veljović je rekao da ta informacija nije tačna i da je on organizovao skup na kome je policajcima pričao o NATO integracijama.

Sapleo ga je koalicioni partner. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević rekao je da ne zna ništa o skupu na Zlatici.

Potom je objavljeno da su i braća Veselina Veljovića, funkcioneri u mojkovačkoj policiji, priredili sastanak u tom gradu kako bi se dogovorili na koji način da pomognu DPS-u na terenu. Dan je, pozivajući se na više neimenovanih izvora, izvijestio da je u Mojkovcu, po instrukcijama sa sastanka u kampu Zlatica, precizirano kako da se vladajućoj partiji obezbijede sigurni glasovi.

Iz Uprave policije je saopšteno da su iz mojkovačke policije obaviješteni da je održan redovni sastanak.

Ministar Konjević zatražio je da Unutrašnja kontrola sasluša bivšeg i sadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića i Slavka Stojanovića, direktora policije, Mladena Markovića, komandanta SAJ-a i njegovog zamjenika Mirka Banovića, zbog sastanka koji je organizovan u kampu na Zlatici. Nakon što Unutrašnja kontrola završi svoj dio posla, Konjević će njihov nalaz proslijediti nadležnom tužiocu kako bi tužilaštvo ocijenilo da li ima elemenata za pokretanje krivičnog postupka, objašnjeno je u MUP-u.

Svako svoj posao – i Fond rada je bio vrijedan. Istraživački centar MANS-a otkrio je da su u septembru 2012. godine isplaćene otpremnine u iznosu od 620.172 eura za 322 radnika mojkovačkih fabrika. Tokom ostalih mjeseci prošle godine za svega 84 radnika isplaćeno je 161.784 eura.

Prema ocjeni iz MANS-a ti podaci upućuju na sumnju da je Fond rada ispunio zahtjev gradonačelnika Mojkovca Dejana Medojevića, koji je krajem avgusta prošle godine na sjednici Predsjedništva DPS-a tražio da se otpremnine usmjere članstvu te partije. ,,Veoma bitna stvar je da otpremnine iz Fonda rada direktno usmjerimo prema našem članstvu i smatram da će nam to direktno pomoći na terenu”, rekao je tada Medojević.

,,Najnoviji podaci MANS-a samo su potvrda sumnji u nastavak političke korupcije, odnosno brutalne zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe, sa ciljem da se građani ucjenjuju i primoravaju da glasaju za vladajuću partiju, da bi im bile isplaćene otpremnine koje su im inače priznate zakonom”, istakli su iz MANS-a.

U Mojkovcu je, u periodu između predsjedničkih i lokalnih izbora, u prosjeku u birački spisak mjesečno upisivan 21 novi birač, a brisano 15, saopštio je MANS.

U Petnjici kao da je vlast imala najmanje posla. Računaju, valjda, da ove izbore mogu dobiti na krilima uspostavljanja opštine. Naravno, Monitorovi pouzdani izvori javljaju kako ni tamo nije izostalo oranje drumova.

Sve je manje koprene na načinu funkcionisanja DPS-a, sve su ogoljeniji načini pomoću kojih pobjeđuju na izborima. Svega ima osim povjerenja građana kojim se tako rado diče. A i to neće dovijeka.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo