Povežite se sa nama

MONITORING

Čokolada po glavi

Objavljeno prije

na

Lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici biće održani u subotu, 16. novembra. Cetinjani će birati kandidate raspoređene na osam lista: DPS, SDP, SNP, Građanski front, Pozitivna i Pravedna Crna Gora, LP i Pokret vladavine prava.

Na izborima u Mojkovcu učestvovaće: koalicija SNP, Demokratskog fronta i Demokratske srpske stranke, DPS, SDP, Pozitivna Crna Gora, Narodna stranka, Otadžbinska srpska stranka i nezavisna lista Za Mojkovac.

U Petnjici će pred biračima biti liste DPS-a, SDP-a, Bošnjačke stranke, SNP-a, Pozitivne, LP i Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde. Lokalna vlast u Petnjici bira se prvi put otkako je to mjesto dobilo status opštine.

Dani uoči izbora donijeli su nova svjedočanstva o zloupotrebama državnih resursa u partijske svrhe. Sve što je činilo aferu Snimak dopunjeno je i precizirano tako i toliko da se zloupotrebe i krađe pokazuju kao na rentgenskom snimku. Jasno se vidi svaki prelom, svako iščašenje, svako krivo srastanje.

Nije svaki građanin Crne Gore imao neposredno iskustvo sa partijskim djelatnicima koji kupuju glasove. U katakombama DPS-a , izvjesno, postoji evidencija kod koga se nema rašta ići. Zahvaljujući snimcima sa Cetinja i oni i cjelokupna crnogorska javnost saznali su kako na terenu izgleda kupovanje glasova.

Nije lako aktivistima DPS-a. Ne može to – dobar dan – dobar dan, pošto glas – sto eura, evo sto eura – doviđenja – fala. Stvar zahtijeva složeniji socio-ekonomski pristup.

Pred Rajkom Kasom, savjetnicom u Upravi prihoda na Cetinju i funkcionerkom DPS-a, recimo, našli su se složeni zadaci. Morala je u prste znati ko iz koje familije gdje glasa, ko kome šta dođe, kome je žena trudna, koliko su djeca porasla.

Dok sluša koje su sve nevolje snalazile čovjeka kojeg je došla da ubijedi da glasa za DPS, Rajka Kasom vodi živu telefonsku komunikaciju. Izvjesna snaha se nešto nećka pa se mora ohrabriti da ne zanovijeta nego da uzme tih sto eura. Prijateljskim, domaćim tonom: ,,Ajde, ela, ela, zašto da ne, sto eura, sto eura, što ćeš, kad je tako. Samo znak pažnje, eto to”. Nije da savjetnica ne zna kako se teško živi. ,,Svuda muka i nemaština, pravo da vam kažem”, prenosi. Al’ eto, kod nje se našlo i sto eura da časti za kafu. Njen domaćin samo treba da se zakune da će razmisliti. On kaže da ne zna, da će razmisliti i da ga se niko nije sjetio kad mu je bilo teško i kad bi i za 50 eura bio zahvalan. Ne bi Rajka bila đe je kad bi je takve stvari zaustavljale. I zna: mnogo je važno da njena partija sad pobijedi.

I predsjednik cetinjskog DPS-a Jovan Martinović je prezauzet. Usred planova o otvaranju neke biste na koje je već pozvao ljude – slavi se dvije stotine godina rođenja Njegoša – mora da objašnjava zašto je jedan građanin dobio samo 120 eura odštete zbog poplava i zašto nije mogao da stigne na red da ga primi gradonačelnik. Za odštetu će Martinović provjeriti, a gradonačelnik Cetinja sigurno nije obaviješten. K'o drug Tito.

Snimci razgovora cetinjskih DPS aktivista sa građanima objavljeni su na internetu, njihove transkripte je prenio Dan. Cetinjanin Zoran Jovićević potvrdio je da su on i njegov sin Dragan na audio-snimku.

,,Ja sam oduvijek bio glasač DPS-a, a ne opozicije. Ne znam kako su ti snimci nastali, znam samo da mi je Rajka Kasom donijela 100 eura u kuću. Tražila je da se glasa za DPS, i možda je ona i snimala taj razgovor”, kazao je Jovićević Danu.

Naknadno je objavljen i razgovor u kojem Rajka Kasom prekorijeva Dragana Jovićevića i optužuje ga da je nekome pričao o njenoj posjeti. ,,S obrazom se nije lako igrat'”. Ona je to lično, da kupi đetetu čokoladu.

Cetinjski DPS je objavio da je riječ o medijskoj konstrukciji. Gradonačelnik Bogdanović od riječi do riječi je ponovio ocjene partijskog šefa na istu temu.

U vrijeme štampanja ovog broja Monitora, kako kažu naši izvori, DPS će podnijeti krivičnu prijavu protiv Jovićevića. Novčana ili kazna do godine zatvora prijeti onome ko ,,omogući nepoznatom licu da se upozna sa razgovorom, izjavom ili saopštenjem koji su neovlašćeno prisluškivani, odnosno tonski snimani”. Teško da će to nekoga zastrašiti – snimanje depeesovaca ima sve šanse da postane nacionalni sport.

Gdje god je nešto u razgovorima na Cetinju škripalo, aktivisti su imali spremnu partijsku liniju za rješavanje problema. Od gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića do DPS-ove koordinatorke za Cetinje Daliborke Pejović. Opet je, kao i u vrijeme prvog Snimka, objavljeno samo ono što su svi znali, jedino se još bolje vidi sva ispraznost objašnjenja predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da je Snimak zabilježio tek partijska razmišljanja. Objavljena je operacionalizacija. Ajde, ela.

Najnoviji snimci zasijenili su ostatak predizbornog repertoara DPS-a na Cetinju. Od iznenadnog otvaranja fabrike čokolade do paradiranja sa Njegošem.

Objelodanjeno je i kako uoči izbora funkcioniše policija. Vijesti su objavile kako je bivši šef policije i nekadašnji komandant Specijalne antiterorističke jedinice Veselin Veljović u kampu Zlatica u Podgorici održao predavanje policajcima, uglavnom porijeklom iz Mojkovca kako bi im dao uputstva šta treba da urade do izbora u Mojkovcu. Veljović je rekao da ta informacija nije tačna i da je on organizovao skup na kome je policajcima pričao o NATO integracijama.

Sapleo ga je koalicioni partner. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević rekao je da ne zna ništa o skupu na Zlatici.

Potom je objavljeno da su i braća Veselina Veljovića, funkcioneri u mojkovačkoj policiji, priredili sastanak u tom gradu kako bi se dogovorili na koji način da pomognu DPS-u na terenu. Dan je, pozivajući se na više neimenovanih izvora, izvijestio da je u Mojkovcu, po instrukcijama sa sastanka u kampu Zlatica, precizirano kako da se vladajućoj partiji obezbijede sigurni glasovi.

Iz Uprave policije je saopšteno da su iz mojkovačke policije obaviješteni da je održan redovni sastanak.

Ministar Konjević zatražio je da Unutrašnja kontrola sasluša bivšeg i sadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića i Slavka Stojanovića, direktora policije, Mladena Markovića, komandanta SAJ-a i njegovog zamjenika Mirka Banovića, zbog sastanka koji je organizovan u kampu na Zlatici. Nakon što Unutrašnja kontrola završi svoj dio posla, Konjević će njihov nalaz proslijediti nadležnom tužiocu kako bi tužilaštvo ocijenilo da li ima elemenata za pokretanje krivičnog postupka, objašnjeno je u MUP-u.

Svako svoj posao – i Fond rada je bio vrijedan. Istraživački centar MANS-a otkrio je da su u septembru 2012. godine isplaćene otpremnine u iznosu od 620.172 eura za 322 radnika mojkovačkih fabrika. Tokom ostalih mjeseci prošle godine za svega 84 radnika isplaćeno je 161.784 eura.

Prema ocjeni iz MANS-a ti podaci upućuju na sumnju da je Fond rada ispunio zahtjev gradonačelnika Mojkovca Dejana Medojevića, koji je krajem avgusta prošle godine na sjednici Predsjedništva DPS-a tražio da se otpremnine usmjere članstvu te partije. ,,Veoma bitna stvar je da otpremnine iz Fonda rada direktno usmjerimo prema našem članstvu i smatram da će nam to direktno pomoći na terenu”, rekao je tada Medojević.

,,Najnoviji podaci MANS-a samo su potvrda sumnji u nastavak političke korupcije, odnosno brutalne zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe, sa ciljem da se građani ucjenjuju i primoravaju da glasaju za vladajuću partiju, da bi im bile isplaćene otpremnine koje su im inače priznate zakonom”, istakli su iz MANS-a.

U Mojkovcu je, u periodu između predsjedničkih i lokalnih izbora, u prosjeku u birački spisak mjesečno upisivan 21 novi birač, a brisano 15, saopštio je MANS.

U Petnjici kao da je vlast imala najmanje posla. Računaju, valjda, da ove izbore mogu dobiti na krilima uspostavljanja opštine. Naravno, Monitorovi pouzdani izvori javljaju kako ni tamo nije izostalo oranje drumova.

Sve je manje koprene na načinu funkcionisanja DPS-a, sve su ogoljeniji načini pomoću kojih pobjeđuju na izborima. Svega ima osim povjerenja građana kojim se tako rado diče. A i to neće dovijeka.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKA PREPUCAVANJA UNUTAR VLASTI: Cijena frustracije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Računica pokazuje da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, do kraja otplate kredita za refinansiranje – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina. Za sve to u DF-u nijesu htjeli ni da čuju

 

Priča o neodgovornosti ovdašnjih političara dobila je novo poglavlje. Od prošle nedjelje imamo egzaktnu računicu koja pokazuje (jedan dio) cijene koju plaćamo zbog previranja unutar vladajuće većine. Taj trošak nije mali. U pitanju je više novca nego što je ovogodišnjim budžetom, konačno usvojenim prošle nedjelje, predviđeno za buduće naknade majkama sa troje i više djece (25 miliona).

Novi požar buknuo je bez najave. Uoči glasanja o budžetu, ministar finansija Milojko Spajić predložio je parlamentu amandman koji predviđa mogućnost zaduženja „do 900 miliona eura“ u svrhu refinansiranja tzv. kineskog kredita za gradnju autoputa čija prva rata, u iznosu od 29 miliona, dospijeva na naplatu 21. jula. Dok bi naredne i sljedećih godina bili u obavezi da plaćamo dvije polugodišnje rate – u januaru i julu.

Ministar Spajić je u Skupštini kazao da je Vlada blizu dogovora da dobiju kredit u eurima, po kamatnoj stopi od jedan odsto, rokom otplate 20 godina, grejs periodom od šest godina i – bez hipoteka nad državnom imovinom. S tim što sve predočene podatke treba uzeti sa rezervom, pošto pregovori s potencijalnim kreditorima (kreditorom) i dalje traju. A potom valja pregovarati i o prijevremenoj otplati duga.

Tim novcem, predočeno je prisutnim poslanicima, Vlada bi prijevremeno otplatila kredit dobijen od kineske Exim banke od 945 miliona dolara. Pošto je kredit za gradnju prve dionice autoputa uzet u stranoj valuti (USA dolari), od početka je bilo jasno da je Vlada zaključenjem tog ugovora preuzela veliki rizik. Da je taj strah bio opravdan pokazuje podatak da je kredit, kada je ugovoren, vrijedio 690 miliona eura dok je danas njegova vrijednost, preračunata u eure, veća za nekih 100 miliona. Dodatno, ugovorena kamata je dva odsto, a grejs period od šest godina je istekao. Tako bi sa otplatom duga, suprotno nekadašnjim planovima, počeli prije završetka dionice Smokovac – Mateševo.

Kinezi su se potrudili da osiguraju dobit u ovom poslu, pa se u ugovoru o kreditu našla i odredba prema kojoj se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa ugovorom…”. To je, prema tumačenju stručnjaka, značilo da bi Exim banka svoj dug mogla naplatiti i preuzimanjem dijela teritorije Crne Gore, pod uslovom da nije riječ o kasarni ili ambasadi. Zato se ministar i pohvalio da ugovor o refinansiranju o kome se pregovara ne podrazumijeva hipoteku.

Predočena računica je pokazivala da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, uzimanjem novog kredita za refinansiranje duga – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman pod nekim normalnim uslovima – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina, što znači da bi Crna Gora nekih 300 miliona mogla, umjesto za vraćanje duga, uložiti u razvoj neophodne infrastrukture. Uz realnu šansu da se, kada dug prispije za plaćanje, dio potrebnog novca prikupi i od naplate putarine na dionici Smokovac – Mateševo. Koja će, valjda, biti završena u nekom doglednom roku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REAGOVANJA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI: Zločin nepriznavanja zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanična Srbija je usvajanje rezolucije proglasila antisrpstvom. Kritički nastrojeni intelektulaci u Srbiji optužuju srpsku vlast da ona čitavom narodu podmeće kolektivnu krivicu

 

Prije jedanaest godina Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici. Termina genocid nema. Danas se u tamošnjem parlamentu nalaze dva prijedloga rezolucije o Srebrenici. SDA Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor u tom domu podnio Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.

Iz vrha Srbije stižu glasovi: „Šta je sa genocidom i zločinima nad Srbima?” Poneki iz opozicije tvrde da je rezolucija SDA na istom zadatku kao i ona u Crnoj Gori – da se, kako vele, pojača pritisak na Srbiju i RS po nalogu iz Brisela i Vašingtona.

SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO letnju sezonu; Osudili čitav narod za genocid: Najgori, najcrnji udar na Srbiju; GORI SU I OD USTAŠA! Đukanović, Krivokapić i Bečić optužili Srbe i Srbiju za genocide, Gori od Britanaca i Mila: Krivokapić i Bečić Srbima udarili žig genocidnih… samo je dio huškačkih naslova koji su preplavili kioske u Srbiji sa naslovnica Novosti, Kurira, Informera…

Politički vrh radi u istom pravcu, a predvodnik Aleksandar Vučić se pita: „Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije… ”. Obećao je da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije „neće saglasiti dok je predsednik Srbije”.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić smatra ovo dijelom projekta čiji je cilj da optereti Srbiju i srpski narod, da bi se dokazalo da je RS nastala na genocidu.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije je istomišljenike našao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Njihova ideja je selektivna propusnost crnogorsko-srpske granice.

Ovakve reakcije iz Beograda, na usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu  ovako je ocijenio analitičar Cvjetin Milivojević. „Ova Vlada je formirana sa velikim očekivanjima iz Srbije, da će sa jedne strane zaštititi imovinu Mitropolije SPC u Crnoj Gori, a sa druge da će povući neke korake u planu odustajanja od priznanja Kosova, što je bilo nerealno očekivati jer je riječ o koalicionoj Vladi. S obzirom na to da očekivanja nisu ispunjena, sada zvanični Beograd podmeće priču da je prioritet Krivokapića da se bavi ‘izmišljenim genocidom u Srebrenici i izmišljenim zločincima iz redova srpskog naroda'“, prenijela je RSE.

Prema njegovim riječima Vučić pokušava da u Crnoj Gori uradi isto što čini na Kosovu, „gdje ima jednu satelitsku stranku, kao što je Srpska lista, koja se više bavi stranačkim pitanjima opstanka Vučića na vlasti, nego problemima lokalnog stanovništva“. Milivojević smatra da su ovakva reagovanja pokušaj da se vrati politika kada su apsolutni vladari, Vučić i Milo Đukanović raspirivali anticrnogorstvo, odnosno antisrpstvo i na tome gradili  moć.

Za Stašu Zajović iz Žena u crnom usvajanje rezolucije je izuzetno važan čin. „Jasno je da Vučić nastavlja destabilizaciju CG i cele regije preko ratnohuškačkih medija u Srbiji, koji govore ono što se on iz pragmatičnih spoljnopolitičkih razloga ne usuđuje“.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

,,Mi iz Demokratskog fronta uz kolege iz parlamentarne većine smo se potrudili da se nešto pomjeri sa mrtve tačke. Mogu svečano da obavijestim javnost u Crnoj Gori, da će se krupni korak u oslobađanju institucija desiti za nekoliko dana, kada 12. juna pratimo sa funkcije Milivoja Katnića”, rekao je Radunović.

Knežević je takođe u srijedu najavio da će poslanici DF-a podnijeti krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića ako ne konstatuje prestanak mandata Katniću na sjednici Tužilačkog savjeta.

On je, međutim, zbog bure koja se u javnosti digla zbog smanjenja starosne granice za penziju, amandmanski izmijenio svoj predlog tako da će primjena novog Zakona o radu početi u januaru 2022.  Skupština je usvojila i amndmane, koji su podneseni na inicijativu Unije slobodnih sindikata da se od 12. juna (kada je prvobitno stupio izmijenjeni Zakon o radu) pa do primjene novog zakona primjenjuje odredba, kojom je starosna granica za penziju 67 godina. Unija je ovu inicijativu podnijela kako bi građani koji su već 12. juna dobili otkaze mogli na sudovima da traže poravnanje. Do januara sljedeće godine biće vremena da se pravno uredi pitanje prestanka radnog odnosa.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je izmjena Zakona o radu dovela brojne radnike u nezavidan položaj. Kažu da i u vezi sa izmjenom i dopunom Zakona nije sačinjena odgovarajuća procjena uticaja na budžet, što je bilo neophodno sačiniti imajući u vidu neminovan uticaj koji će imati na penzioni sistem, ali i ukupan budžet. Zaposlenima iz javnog sektora  moraće biti isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju, naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor i drugo.

„Posebno je važno imati u vidu i negativne posljedice koje će primjena sporne izmjene imati na standard zaposlenih koje direktno pogađa budući da je veliki broj njih planirao kreditna zaduženja zarad rješavanja određenih egzistencijalnih pitanja, očekujući da će raditi do 67 godine“, navodi se u inicijativi Unije.

Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer saopštila je da je proceduri usvajanja izmjena i dopuna Zakona morala da prethodi finansijska analiza, procjena  u kojoj mjeri će nova rješenja uticati na održivost penzionog sistema. Isplata penzija obavlja  se po osnovu isplate doprinosa od strane poslodavaca za zaposlene. Sa ovakvim finansijskim sistemom, da bi fond za penzijsko i invalidsko osiguranje bio samoodrživ, potrebno je imati odnos između zaposlenih i penzionera 3:1.

„Ozbiljnost problema najbolje potvrđuje broj zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori. Broj zaposlenih prije krize kovida bio je oko 200.000, najnoviji podaci iz maja 2021. godine ukazuju da je  broj zaposlenih u Crnoj Gori pao za skoro 50.000, pa je sada 153.171. Ako se ima u vidu da je  broj penzionera u Crnoj Gori 121.148, može se zaključiti da je odnos zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori 1,26:1. Jasno je da u takvoj situaciji naš PIO fond nije samoodrživ, a za redovnu uslugu penzija neophodna je podrška iz budžeta Crne Gore“, navodi Simović Zvicer.

Zakon o radu je izmijenjen prije samo dvije godine. Skupština je 2019. godine usvojila izmjene Zakona o radu, a prethodna Vlada je na izmjenama radila gotovo tri godine.  Skupština  je novi Zakon izglasala za svega nekoliko mjeseci. Zbog jednog čovjeka.

 

Neodgovorni potez poslaničke većine

Iz Akcije za ljduska prava podsjetili su da su poslanici vladajuće većine na jednako netransparentan način krenuli u izmjene zakona koji uređuju državno tužilaštvo. Kažu da je proces učinjen transparentnijim poslije protesta domaće javnosti i međunarodnih organizacija, ali da je neprimjereno izbjegnut proces pripreme zakona i javne rasprave od najmanje 20 dana koji se morao održati da je predlagač propisa bila Vlada. U odnosu na predlog da se putem izmjene zakona smijeni glavni specijalni tužilac, Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost zbog takve ,,zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja” i objasnila da je takvo ponašanje ,,suprotno prirodi zakonodavne djelatnosti, koja definiše opšta pravila ponašanja, a ne preduzimanje izvršnih radnji u odnosu na određene pojedince ili situacije”.

„Posljednju odluku vladajuće većine, da se veliki broj ljudi bez opravdanog razloga otjera u penziju samo da bi joj se približio i glavni specijalni tužilac, smatramo izrazito neodgovornim potezom na štetu građana i vladavine prava u Crnoj Gori“, navodi u saopštenju Akcija za ljudska prava.

 

Pravo izbora bilo najveći iskorak prethodnog zakona

Iz Unije sindikata podsjetili su da su se sindikalne centrale, kroz višegodišnji socijalni dijalog, izborile za sniženje starosne granice za odlazak u penziju i za muškarce (66 godina) i za žene (64 godine). Kažu da to smatraju jednim od najznačajnijih postignuća.

„Istovremeno podsjećamo da su socijalni partneri, u pregovorima koji su trajali gotovo četiri godine, postigli najviši stepen kompromisa o tekstu novog Zakona o radu u kom  je, pored ostalog, bila sadržana odredba o prestanku radnog odnosa po sili zakona koja je sada, bez prethodne najave ali i bez upoznavanja i konsultovanja socijalnih partnera i javnosti, izmijenjena. Upravo ranije važeća odredba Zakona o radu o prestanku radnog odnosa po sili zakona sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, predstavljala je jedan od argumenata za konačno sniženje starosne granice za sticanje uslova za penziju, budući da je kao takva omogućavala pravo izbora svim zaposlenima ali i išla u korak sa evropskim trendovima da, usljed aktuelnih demografskih kretanja i starenja stanovništva, zaposleni što duže ostanu na tržištu rada. Sindikati su, smatrajući da u Crnoj Gori nijesu zreli uslovi da zaposleni imperativno ostaju na tržištu rada do 67 godine života uspjeli da snize starosnu granicu za odlazak u penziju, ali ostave mogućnost svima koji to žele da ostanu u radnom odnosu do 67 godine”, navodi se u inicijativi Unije sindikata.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo