Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ORGANSKA POLJOPRIVREDA: Razvojna šansa ili reklama

Objavljeno prije

na

petar-ivanovic

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović ne silazi sa TV ekrana. Lani je njegovo Ministarstvo održalo preko 30 konferencija za novinare, a ministar ih je za ovu godinu najavio još više.

Ivanović je protekle sedmice napravio i svojevrstan performans – na pres konferenciju doveo je sve zaposlene u Ministarstvu, njih preko 100. Sve to da bi se hvalio rezultatima rada u prošloj i planovima za ovu godinu. Nabrajao je milione investicija i 1000 novozapošljenih u prošloj, a isto toliko će novih radnih mjesta u poljoprivredi biti i u ovoj godini. Obeća.

Kako će se to ispuniti sa agrobudžetom koji je za ovu godinu planiran u iznosu kao i za prošlu, 8,4 miliona eura, nije detaljisao. A i izborna je godina. ,,Mnogo je važnije šta se radi sa novcem, nego koliko ga je”, kazao je Ivanović.

Konstanta u ministrovim obraćanjima javnosti je kritika poljoprivrednika. Često ocjenjuje da u Crnoj Gori mali broj poljoprivrednika može izaći na evropsko tržište. Šansa da se to prevaziđe, smatra Ivanović, je organska proizvodnja. U Ministarstvu je prepoznato da organska proizvodnja može biti značajna za razvoj ruralnih područja, uvezivanje sa turizmom, poboljšanje ekologije…

Krajem prošle godine Ivanović je predložio da se na teritoriji Šavnika obrazuje posebna regija specijalizovana za organsku proizvodnju. ,,Kvalitetna hrana koja može da se proizvede u Crnoj Gori, može da se proda po većoj cijeni od one po kojoj se sada prodaje”. Na Ministarstvu je, kako je kazao, da otvori tržišta na kojima su se nekada prodavali proizvodi iz Crne Gore. ,,U doba stare Jugoslavije Bliski Istok je bio veoma važno tržište, i evo već mjesecima radimo na tome da se vratimo na njega”, rekao je Ivanović.

Dok se ne probijemo na velika tržišta, potrebno je odraditi posao kući. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede od 2006. godine kada je bilo sedam registrovanih organskih proizvođača, do 2013. registrovano je manje od 160 proizvođača, od toga 21 koji su dobili sertifikat za organsku proizvodnju. Nedovoljno ako se zna da je u Crnoj Gori registrovano 48.000 poljoprivrednih proizvođača.

Jedini zakon koji je u ovoj oblasti usvojen protekle godine je onaj o organskoj poljoprivredi. Usaglašen je sa evropskom praksom. ,,U Hrvatskoj i Sloveniji držali su stare zakone do ulaska u EU. Ove dvije države su sprovodile protekcionističku politiku da bi pomogle svojim poljoprivrednicima, sve do samog ulaska u EU. Mi iako to od nas još niko ne traži sprovodimo neoliberalnu”, kaže za Monitor inženjer agronomije Željko Vidaković, potpredsjednik Unije poslodavaca Crne Gore.

Prepisivanjem zakona došlo se do toga da su nerazvijenoj crnogorskoj organskoj poljoprivredi za razna odstupanaja predviđene stroge kazne. U starom zakonu bilo je predviđeno samo devet kaznenih odredbi, u novom ih je 70. Cijeli je set novčanih kazni, nemali broj je onih koje se kreću u rasponu od 12.000 do 15.000 eura.

,,Ako se zakon bude dosljedno sprovodio ugroženi su organski proizvođači. Najmanja kazna je par hiljada eura. A sve to uz male povlastice za organsku proizvodnju, bez dodatnih stimulansa za kredite, značajnih subvencije…”, kaže Vidaković i zaključuje da se drakonske kazne, kao i zakoni prepisuju iz najrazvijenijih zemalja u kojima farmeri imaju subvencije do 20 odsto, a kod nas su jedan do dva odsto.

Ministarstvo je subvencijama tokom 2013. stimulisalo organsku poljoprivredu. Malobrojni sertifikovani proizvođači dobijali su 200€ po zahtjevu, po hektaru ili po uslovnom grlu stoke iznosila su: 150€/ha za ratarske kulture i uzgoj ljekovitog bilja; 250€/ha za povrće, višegodišnje zasade i sjemenski i sadni materijal; 50€ po uslovnom grlu stoke; 2€ po jedinki živine i 30€ po košnici, podaci su Ministarstva.

Iskustva poljoprivrednika koji imaju sertifikat za organsku proizvodnju, koje je Monitor kontaktirao, različita su. Dragica Mirjačić iz Nikšić već šest godina posjeduje setifikat za uzgoj i sakupljanje šumskih plodova. ,,Ako se prate uputstva i zakon, nije teško. Česte su kontrole, svake godine najmanje dva puta. Treba pratiti javne pozive, dogovore sa njima. Imala sam subvencije i sve je bilo kako treba”, kaže Mirjačić.

Maslinar sa Luštice Ilija Moric kaže da je postojeća, kao i podrška proteklih godina bila zadovoljavajuća, ali ju je potrebno uvećati. ,,Uvećanje subvencija treba da prati i viša kontrola, da bi se izbjegla (zlo)upotreba podrške od strane neodgovornih i neodrživih organskih proizvođača”

Moric kaže da je poseban problem opšta nerazvijenost ruralnih područja u Crnoj Gori. „ To uvećava troškove svake pa i organske proizvodnje (nepostojanje stabilnog napajanja strujom, vodom, loša saobraćajna infrastruktura). Teško je u primorskoj regiji, a situacija je i nekoliko puta lošija na sjeveru zemlje. Potrebno je regulisati ova pitanja (voda, struja, put, škole, prodavnice), kao i usitnjenost posjeda, kao preduslov razvoja poljoprivrede”, kaže Moric.

Kao poseban problem u plasiranju ekoloških proizvoda, Morić vidi nepostojanje saradnje sa turističkom industrijom i nemogućnost plasiranja organskih proizvoda turistima.

Samo tri pčelara u Crnoj Gori imaju sertifikat za organsku proizvodnju. ,,Treba puno uslova da se ispuni da bi se dobili sertifikati za organsku proizvodnju. Mnogo više za pčelare nego za ostale. Morali smo da mijenjamo košnice. Neki od uslova su da košnice nijesu ofarbane, ili da budu ofarbane samo organskim bojama, da nema u njima metalnih djelova, da nije lijepljeno… Bio je prelazni period od tri godine za vosak. Dešavalo nam se da kupujemo organski vosak po cijeni od 44 eura, dok je isti u Ljubljani 17, a u Austriju 14,5 eura. Tu razliku u cijeni niko nam nije objasnio”, kaže Milan Kljajić, pčelar iz Berana.

On napominje da su prošle godine iz agrobudžeta dobijali 30 eura po košnici. „Bilo je ranije problema u isplati subvencija ali sada su sve subvencije isplaćene. Da nije bilo subvencija, ne bih mogao sve to da ispoštujem”, kaže Kljajić.

Kljajić smatra da mušterije još nemaju svijest o značaju organskih proizvoda. Navodi da teglica konvencionalnog meda od pola kile košta 5 eura, a organskog 6,5 eura. ,,Organska proizvodnja ima perspektivu. Imamo izvrsne prirodne uslove. Stranci su to prepoznali i ulažu jer znaju da za male pare mogu dobiti vrhunski proizvod”, kaže.

Zbog detaljnih kontrola Rajku Pavlićeviću iz Nikšića trebalo je četiri godine da dobije sertifikat. On ima voćnjak od 1.100 stabala jabuka i krušaka. ,,Za toliko stabala dobio sam 200 eura subvencije na godišnjem nivou. Subvencije su zanemarljive. Ranije su bile veće ali su smanjene dolaskom novog ministra. Još se ne isplati organska proizvodnja u Crnoj Gori. Na Zapadu su cijene organskih proizvoda veće i do 60 odsto. Ministarstvo poljoprivrede nije prihvatilo preporuke EU o razvoju organske proizvodnje. Za sada je tako, organska proizvodnja će se isplatiti na duge staze”, kaže Pavlićević.

Zbog slabo razvijene poljoprivrede i zemljišta koje nije tretirano hemijom, zaključili su u Ministarstvu poljoprivrede, u Crnoj Gori postoje izuzetni potencijali za razvoj organske poljoprivrede. Da se oni iskoriste još će se sačekati. Iz Ministarstva su za ovu godinu najavili tek blago povećanje agrobudžeta za ovu svrhu, ali su istakli da će pojačati kampanju informisanja poljoprivrednika. A da o uspjesima obavijesti javnost, postraraće se ministar Ivanović.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo