Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ORUŽJE: BIZNIS I STIL: Pištolj kao modni detalj

Objavljeno prije

na

Kada je ovih dana Beranac Aleksandar Đukić uhvaćen na izlasku iz Srbije prema Mađarskoj, odnosno Zapadnoj Evropi, s većom količinom pištolja namijenjenih za preprodaju, to je aktuelizovalo priču o švercu pištolja, za koji se do sada vjerovalo da više teče prema Crnoj Gori, nego što se iz Crne Gore iznosi.

Do sada su zvanični podaci Uprave carina govorili da se iz Crne Gore najviše švercuje i izvozi droga, dok se najviše uvoze pištolji. Mada nije precizirano koliko se oružja te vrste uveze godišnje u Crnu Goru, Uprava carina svojevremeno je saopštila da su među najviše plijenjenom robom upravo pištolji.

Informacija o zaplijenjenim pištoljima od crnogorskog državljanina, govori u prilog tome da se te vrste naoružanja u našoj državi toliko nagomilalo, da je sada ima i za izvoz. Kod Beranca je na graničnom prelazu Horgoš, na granici Srbije i Mađarske, pronađeno čak 20 pištolja raznih vrsta, kao i municije.

On je, kako je saopšteno iz Uprave carina Srbije, putovao iz Crne Gore u Holandiju. Ovaj četrdesetogodišnjak, po zanimanju muzičar, carinicima je rekao da osim ličnih stvari i polovne harmonike nema ništa za carinjenje. Ipak, carinici su se odlučili za detaljnu kontrolu vozila i tom prilikom uočili sumnjiv otvor na gornjoj strani rezervoara, zalijepljen selotejp trakom.

Daljim pregledom rezervoara su pronašli ukupno 20 pištolja uglavnom kalibra 7,65 milimetara, među kojima je bilo najviše proizvođača Vzor i CZ, kao i 76 komada pištoljske municije i pribor za čišćene oružja. Oružje i municiju, putnik je upakovao u 25 najlon kesa, kako bi mogao lakše da ih sakrije.

Pištolji, municija i putnik predati su u nadležnost Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, a osumnjičeni Crnogorac bi, prema važećim zakonima u Srbiji, osim nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i stavljanja u promet oružja i eksplozivnih materija, mogao biti optužen i za terorizam, što podrazumijeva mnogo strože sankcije.

Činjenica da se u Crnoj Gori namnožilo pištolja ne treba da čudi, ako se zna da je poznatim crnogorskim kriminalcima baš ovo oružje omiljeni dio stajlinga.

Monitorov dobro obaviješteni izvor je otkrio da je odbjegli narkobos Safet Kalić u Crnoj Gori posjedovao četiri skupocjena pištolja. Njegov omiljeni pištolj bio je jeriho, devet milimetara, izraelske proizvodnje. Pored ovog, Kalić je bio u posjedu kolta smit veson, zatim berete 9 mm, kao i rugera 357 – magnum. On je imao i lovački karabin Crvena zastava, tipa vinčester. Osim za kolt, kako tvrdi naš izvor iz policije, Safet Kalić imao je dozvolu crnogorske policije za svo drugo pomenuto oružje.

,,On je u, tradiciji poznatih kriminalaca, volio da tako skupocjene pištolje ima u posjedu. Neke je kupio, neke dobio na poklon”, kaže ovaj policijski izvor.

Prema istom izvoru, omiljeni pištolji drugog poznatog narkobosa Nasera Keljmendija, bili su italijanska bereta 92 i astra, hrvatske proizvodnje. Keljmendi je imao još nekoliko pištolja za koje je utvrđeno da je dobio dozvolu od kantonalnog MUP-a u Sarajevu, dok su njegovi sinovi Liridon i Elvis dozvole za pištolje dobili od MUP-a kantona Zenica.

Monitorov izvor tvrdi da narkobos Darko Šarić nije previše volio ni pištolje, niti drugo oružje, odnosno da ništa od naoružanja nije pronađeno prilikom pretresa stanova i prostorija u kojima je boravio u Pljevljima i Beogradu, ali da je imao obezbjeđenje koje je bilo naoružano do zuba.

Ovaj policijski izvor objašnjava da se za druge crnogorske kriminalce, koji su u posjedu ilegalnog naoružanja, ne može tačno znati šta posjeduju, dok se ne desi neki obračun pa se naoružanje ne zaplijeni. Pa ipak bi se sa dosta sigurnosti moglo tvrditi da je najčešći pištolj među kriminalcima u Crnoj Gori CZ 99, jer ga je najlakše nabaviti, i nije previše skup.

Crnogorski kriminalci dosta koriste i male pištolje, kalibara 6,35 milimetara i 7,65 mm. Ti pištolji mogu lako da se sakriju u odjeći. Najčešće se radi o kragujevačkom CZ 7,65, kao i Zbrojevki 7,65, češke proizvodnje. U crnogorskom podzemlju ima dosta i pištolja američke proizvodnje 38 specijal – smit veson.

,,Ovaj pištolj je lak za nošenje. Ima kratku cijev i takozvano burence. Nije ga teško sakriti, a vrlo je moćan”, objašnjava naš izvor.

Prema njegovim riječima, u slučaju likvidacija najčešće se koriste automatski pištolji, kojih ima više vrsta, odnosno marki. Među njima je najzastupljeniji srbijanski škorpion, koji je izrađen po modelu iz Izraela. Veoma često upotrebljavan u naručenim ubistvima je hekler koh – petica njemačke proizvodnje. Izraelske proizvodnje je i automatski pištolj ingram, koji ima najveću brzinu ispaljivanja metaka i koristi municiju takozvana kratka devetka.

Vrlo rijedak, jer je skup, ali ipak prisutan u crnogorskom podzemlju je i automatski pištolj marke uzi, takođe izraelske proizvodnje. Rjeđe se u obračunima koriste i savremeniji pištolji broving 9 mm, siks sauer, beretka 92 i dvije češke zbrojevke koje koriste kalibar devet milimetara.

Pa ipak, daleko najzastupljeniji pištolj u Crnoj Gori i istovremeno najpoznatije oružje je ruski tokarev 7,62 milimetra, koji je dobio ime po svom konstruktoru.

,,To je isto što i tetejac M 57 – 7,62 mm, napravljen u Kragujevcu upravo prema modelu tokarev”, objašnjava naš izvor.

Ovaj izvor ranije je za Monitor govorio o organizovanim pljačkama oružja iz kasarni bivše vojske Jugoslavije, ili SCG, krajem devedesetih, kada je samo iz kasarne u Kumboru u jednoj akciji čak nestalo četrdeset pištolja CZ 99, u to vrijeme najnovijih na tržištu . Vrijednost ovih pištolja tada je bila oko hiljadu i po do dvije hiljade eura po komadu. Ova pljačka je, kako tvrdi naš izvor, obavljena u sprezi kriminalaca, pripadnika vojske i jednog pripadnika hercegnovske policije.

Monitorov izvor iz crnogorske policije kaže da su svi ti pištolji završili u kriminalnom miljeu u Beogradu i Novom Sadu. Samo je jedan od njih slučajno pronađen u Novom Sadu prilikom privođenja jednog kriminalca. Sa pištolja su bili izbrisani brojevi, ali je vještačenjem utvrđeno da je upravo to jedan od ukradenih iz kasarne u Kumboru.

„Tadašnja Vojna bezbjednost sve je dokazala – ko je učestvovao iz kasarne, koja kriminalna grupa je bila uključena u pljačku, ko je bio sa njima u sprezi iz hercegnovske policije. Pitanje je samo zašto to nikada nije procesuirano”, kaže naš izvor.

On podsjeća i na veliki krađu škorpiona, automatskih pištolja, iz kasarne u Nikšiću, koji su završili kod kriminalaca u Crnoj Gori i u beogradskom podzemlju. Vrijednost tih pištolja u tom trenutku po komadu iznosila je dvije i po do tri hiljade eura.

Monitorov izvor tvrdi da šverc oružja ne prestaje, jer je to vrlo unosan biznis. Ipak, Crna Gora je, prema njegovim riječima, uglavnom tranzitno područje, raskrsnica za šverc naoružanja svih vrsta koje iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije putuje prema Zapadnoj Evropi, gdje je njegova cijena tri do četiri puta veća nego kod nas. Vjerovatno se takvom računicom vodio i Beranac koji je uhvaćen s pištoljima koje je namjeravao da prenese u Holandiju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo