Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ORUŽJE: BIZNIS I STIL: Pištolj kao modni detalj

Objavljeno prije

na

Kada je ovih dana Beranac Aleksandar Đukić uhvaćen na izlasku iz Srbije prema Mađarskoj, odnosno Zapadnoj Evropi, s većom količinom pištolja namijenjenih za preprodaju, to je aktuelizovalo priču o švercu pištolja, za koji se do sada vjerovalo da više teče prema Crnoj Gori, nego što se iz Crne Gore iznosi.

Do sada su zvanični podaci Uprave carina govorili da se iz Crne Gore najviše švercuje i izvozi droga, dok se najviše uvoze pištolji. Mada nije precizirano koliko se oružja te vrste uveze godišnje u Crnu Goru, Uprava carina svojevremeno je saopštila da su među najviše plijenjenom robom upravo pištolji.

Informacija o zaplijenjenim pištoljima od crnogorskog državljanina, govori u prilog tome da se te vrste naoružanja u našoj državi toliko nagomilalo, da je sada ima i za izvoz. Kod Beranca je na graničnom prelazu Horgoš, na granici Srbije i Mađarske, pronađeno čak 20 pištolja raznih vrsta, kao i municije.

On je, kako je saopšteno iz Uprave carina Srbije, putovao iz Crne Gore u Holandiju. Ovaj četrdesetogodišnjak, po zanimanju muzičar, carinicima je rekao da osim ličnih stvari i polovne harmonike nema ništa za carinjenje. Ipak, carinici su se odlučili za detaljnu kontrolu vozila i tom prilikom uočili sumnjiv otvor na gornjoj strani rezervoara, zalijepljen selotejp trakom.

Daljim pregledom rezervoara su pronašli ukupno 20 pištolja uglavnom kalibra 7,65 milimetara, među kojima je bilo najviše proizvođača Vzor i CZ, kao i 76 komada pištoljske municije i pribor za čišćene oružja. Oružje i municiju, putnik je upakovao u 25 najlon kesa, kako bi mogao lakše da ih sakrije.

Pištolji, municija i putnik predati su u nadležnost Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, a osumnjičeni Crnogorac bi, prema važećim zakonima u Srbiji, osim nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i stavljanja u promet oružja i eksplozivnih materija, mogao biti optužen i za terorizam, što podrazumijeva mnogo strože sankcije.

Činjenica da se u Crnoj Gori namnožilo pištolja ne treba da čudi, ako se zna da je poznatim crnogorskim kriminalcima baš ovo oružje omiljeni dio stajlinga.

Monitorov dobro obaviješteni izvor je otkrio da je odbjegli narkobos Safet Kalić u Crnoj Gori posjedovao četiri skupocjena pištolja. Njegov omiljeni pištolj bio je jeriho, devet milimetara, izraelske proizvodnje. Pored ovog, Kalić je bio u posjedu kolta smit veson, zatim berete 9 mm, kao i rugera 357 – magnum. On je imao i lovački karabin Crvena zastava, tipa vinčester. Osim za kolt, kako tvrdi naš izvor iz policije, Safet Kalić imao je dozvolu crnogorske policije za svo drugo pomenuto oružje.

,,On je u, tradiciji poznatih kriminalaca, volio da tako skupocjene pištolje ima u posjedu. Neke je kupio, neke dobio na poklon”, kaže ovaj policijski izvor.

Prema istom izvoru, omiljeni pištolji drugog poznatog narkobosa Nasera Keljmendija, bili su italijanska bereta 92 i astra, hrvatske proizvodnje. Keljmendi je imao još nekoliko pištolja za koje je utvrđeno da je dobio dozvolu od kantonalnog MUP-a u Sarajevu, dok su njegovi sinovi Liridon i Elvis dozvole za pištolje dobili od MUP-a kantona Zenica.

Monitorov izvor tvrdi da narkobos Darko Šarić nije previše volio ni pištolje, niti drugo oružje, odnosno da ništa od naoružanja nije pronađeno prilikom pretresa stanova i prostorija u kojima je boravio u Pljevljima i Beogradu, ali da je imao obezbjeđenje koje je bilo naoružano do zuba.

Ovaj policijski izvor objašnjava da se za druge crnogorske kriminalce, koji su u posjedu ilegalnog naoružanja, ne može tačno znati šta posjeduju, dok se ne desi neki obračun pa se naoružanje ne zaplijeni. Pa ipak bi se sa dosta sigurnosti moglo tvrditi da je najčešći pištolj među kriminalcima u Crnoj Gori CZ 99, jer ga je najlakše nabaviti, i nije previše skup.

Crnogorski kriminalci dosta koriste i male pištolje, kalibara 6,35 milimetara i 7,65 mm. Ti pištolji mogu lako da se sakriju u odjeći. Najčešće se radi o kragujevačkom CZ 7,65, kao i Zbrojevki 7,65, češke proizvodnje. U crnogorskom podzemlju ima dosta i pištolja američke proizvodnje 38 specijal – smit veson.

,,Ovaj pištolj je lak za nošenje. Ima kratku cijev i takozvano burence. Nije ga teško sakriti, a vrlo je moćan”, objašnjava naš izvor.

Prema njegovim riječima, u slučaju likvidacija najčešće se koriste automatski pištolji, kojih ima više vrsta, odnosno marki. Među njima je najzastupljeniji srbijanski škorpion, koji je izrađen po modelu iz Izraela. Veoma često upotrebljavan u naručenim ubistvima je hekler koh – petica njemačke proizvodnje. Izraelske proizvodnje je i automatski pištolj ingram, koji ima najveću brzinu ispaljivanja metaka i koristi municiju takozvana kratka devetka.

Vrlo rijedak, jer je skup, ali ipak prisutan u crnogorskom podzemlju je i automatski pištolj marke uzi, takođe izraelske proizvodnje. Rjeđe se u obračunima koriste i savremeniji pištolji broving 9 mm, siks sauer, beretka 92 i dvije češke zbrojevke koje koriste kalibar devet milimetara.

Pa ipak, daleko najzastupljeniji pištolj u Crnoj Gori i istovremeno najpoznatije oružje je ruski tokarev 7,62 milimetra, koji je dobio ime po svom konstruktoru.

,,To je isto što i tetejac M 57 – 7,62 mm, napravljen u Kragujevcu upravo prema modelu tokarev”, objašnjava naš izvor.

Ovaj izvor ranije je za Monitor govorio o organizovanim pljačkama oružja iz kasarni bivše vojske Jugoslavije, ili SCG, krajem devedesetih, kada je samo iz kasarne u Kumboru u jednoj akciji čak nestalo četrdeset pištolja CZ 99, u to vrijeme najnovijih na tržištu . Vrijednost ovih pištolja tada je bila oko hiljadu i po do dvije hiljade eura po komadu. Ova pljačka je, kako tvrdi naš izvor, obavljena u sprezi kriminalaca, pripadnika vojske i jednog pripadnika hercegnovske policije.

Monitorov izvor iz crnogorske policije kaže da su svi ti pištolji završili u kriminalnom miljeu u Beogradu i Novom Sadu. Samo je jedan od njih slučajno pronađen u Novom Sadu prilikom privođenja jednog kriminalca. Sa pištolja su bili izbrisani brojevi, ali je vještačenjem utvrđeno da je upravo to jedan od ukradenih iz kasarne u Kumboru.

„Tadašnja Vojna bezbjednost sve je dokazala – ko je učestvovao iz kasarne, koja kriminalna grupa je bila uključena u pljačku, ko je bio sa njima u sprezi iz hercegnovske policije. Pitanje je samo zašto to nikada nije procesuirano”, kaže naš izvor.

On podsjeća i na veliki krađu škorpiona, automatskih pištolja, iz kasarne u Nikšiću, koji su završili kod kriminalaca u Crnoj Gori i u beogradskom podzemlju. Vrijednost tih pištolja u tom trenutku po komadu iznosila je dvije i po do tri hiljade eura.

Monitorov izvor tvrdi da šverc oružja ne prestaje, jer je to vrlo unosan biznis. Ipak, Crna Gora je, prema njegovim riječima, uglavnom tranzitno područje, raskrsnica za šverc naoružanja svih vrsta koje iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije putuje prema Zapadnoj Evropi, gdje je njegova cijena tri do četiri puta veća nego kod nas. Vjerovatno se takvom računicom vodio i Beranac koji je uhvaćen s pištoljima koje je namjeravao da prenese u Holandiju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo