Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAPOŠLJAVANJE PO POLITIČKOJ PRIPADNOSTI NA LOKALNOM NIVOU: Milioni za prekobrojne

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori je od 1992. bez posla ostalo 45.000 radnika, što je veličina jednog grada poput Bijelog Polja, podaci su Saveza samostalnih sindikata. Od ‘92 privreda i industrija su uglavnom ugašeni, pa je trebalo naći nove mehanizme zapošljavanja. Partije su postale nove fabrike i kombinati, a gigant među njima je DPS.

O tome kako ova partija, rasadnik kadrova, zapošljava nedavno su opet posvjedočili njeni članovi. Grupa nezadovoljnih članova ulcinjskog DPS-a, koje predvodi Muhamed Spuža, žalila se direktno centrali u Podgorici na čelnika opštinskog odbora Ljora Nrekića. Nezadovoljnici su medijima dostavili pisma koja su, ima više od godinu dana, slali i lideru DPS-a i premijeru Milu Đukanoviću i potpredsjednicima Svetozaru Maroviću i Filipu Vujanoviću. U pismima ih upozoravaju o ,,lokalnom rukovodstvu DPS-a, koji ne vode računa o zapošljavanju partijskih kadrova”.

Žale se nezadovoljni ulcinjski DPS-ovci da direktori osnovnih, srednjih škola i ostalih javnih ustanova sve duguju partiji, a partiji zauzvrat nijesu dali skoro ništa, ni jedno radno mjesto. ,,Zapošljavaju članove svoje uže porodice, kao i članove drugih partija, ne vodeći računa o zapošljavanju nezaposlenih članova naše partije. Većina te gospode je odavno na tim radnim mjestima i za taj period nijesu uspjeli da učlane u našu partiju, ‘zaposlene koji rade u tim školama. Mogu se na prste prebrojati aktivni članovi partije u tim školama”.

Javno u medijima pet članova DPS-a ide i par koraka dalje u svojim zahtjevima, pa od šefova partije traže: ,,Iako nije na vlasti u Ulcinju, DPS, kao vladajuća partija na državnom nivou, može svoje članove zaposliti u MUP-u, Upravi prihoda, HTP Ulcinjska rivijera, Upravi za nekretnine, Elektrodistribuciji, Centru za socijalni rad, Fondu zdravstva, JP Morsko dobro i Pošti”.

Partijski i državni šefovi im evo duže od godinu ne odgovaraju, no više brine što se ni tužilaštvo ne obrće na ove zakonom kažnjive zahtjeve.

Da je ova razmaženost članstva praksa, posebno na lokalnom nivou, govori i analiza Zapošljavanje u crnogorskim opštinama – po zasluzi ili partiji, koju su tokom ove godine radili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Institut alternativa (IA) u 14 crnogorskih opština.

,,U lokalnim samoupravama bjesomučno se zapošljava da bi se osigurao određen izborni rezultat”, iznio je jedan od zaključaka pomenutog istraživanja pravni savjetnik u CGO Boris Marić.

Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u IA, navela je da je teško bilo utvrditi broj zaposlenih na lokalnom nivou, ali je izvjesno da je zapošljavanje na lokalnom nivou najintenzivnije prije održavanja izbora, bez obzira na višak zaposlenih u organima lokalne uprave. „Radnim mjestima se ‘kupuju’ glasovi, izborna pobjeda i socijalni mir. Veliki broj zaposlenih u lokalnim samoupravama nema šta da radi, ali opet redovno primaju platu”, kazala je Marović.

A za nerad to i nijesu male pare. Podaci Ministarstva finansija iz 2013. godine, pokazuju da je najniža prosječna neto zarada bila u opštini Andrijevica 393,81 eura, a najviša u opštini Tivat 624,54 eura.

Višedecenijskim partijskim zapošljavanjem došlo se do brojke od deset i po hiljada zaposlenih na lokalnom nivou u državi. Veliki broj zaposlenih direktno se odražava na visinu tekućih izdataka koji su u periodu januar-mart 2014. godine iznosili 69,4 miliona eura.

Kako taj sistem u praksi funkcioniše opisao je u krivičnoj prijavi protiv NN lica u Opštini Nikšić, koja je u maju upućena Vrhovnom državnom tužilaštvu, Arsenije Lalatović, odbornik PZP-a u Opštini Nikšić. On za Monitor kaže da je tužilaštvu podnio svu dokumentaciju kao i odgovore na brojna poslanička pitanja o nezakonitom zapošljavanju u opštini koje je potpisao gradonačelnik Veselin Grbović.

Lalatović navodi da je u godini lokalnih izbora u Nikšiću u Opštini bilo zaposleno 516 ljudi, a samo godinu ranije 415 u opštini bez javnih ustanova. Zbog izbora partijski je u opštini zapošljeno 100 ljudi, a isto toliko i u opštinskim preduzećima, ukupno preko 200.

,,U periodu dok iz vladajuće koalicije nijesu bili sigurni da će zadržati vlast, ljudima koje su zaposlili na određeno davali su rješenja za stalno. Dešavalo se to samo dva dana nakon izbora. Nakon što su korupcijom, kupovinom odbornika, uzeli vlast, ostalo im je tih 200 ljudi na budžetu i sada ne znaju šta sa njima. Nije teško izračunati da tih 200 ljudi godišnje osiromašeni budžet koštaju blizu dva miliona eura”, kaže Lalatović.

Napominje da ako se prate izborni ciklusi jasno je da se to stalno radi – svaki put pred izbore povećava se broj zaposlenih u opštini, a poslije izbora se smanjuje, te da se sve to radi bez konkursa, javnog oglašavanja, mimo zakona.

,,U suštini stalno se govori o neefikasnoj lokalnoj administraciji u Crnoj Gori, a ne komentarišu se viškovi radne snage. A to su sve partijski viškovi, pogonsko gorivo za izbore”, zaključuje Lalatović.

Na krivičnu prijavu iz tužilaštva još nije dobio odgovor. Kaže i da su sa ovim slučajem upoznati i predstavnici EU u Crnoj Gori. Kazali su da će pratiti dalji tok prijave te da će slučaj uvrstiti u ovogodišnji Izvještaj EK.

U Izvještaj o napretku Crne Gore u 2012. piše: ,,Potrebno je racionalizovati lokalnu administraciju i ojačati njenu efikasnost”. U izvještaju za narednu godinu: ,,Nije bilo pomaka na planu racionalizacije i efikasnosti lokalne uprave”.

U prvom kvartalu 2014. ukupan dug svih lokalnih samouprava je iznosio 171,05 miliona eura, dok su ukupne neizmirene obaveze opština zaključno sa martom mjesecom iznosile 108,61 miliona eura. Najveći dug od svih opština ima Budva, koja prednjači i po broju zapošljenih – na 19.000 stanovnika broj zapošljenih u opštini, javnim ustanovama i preduzećima je prešao 1000. Najveći broj zapošljenih na lokalnom nivou je u glavnom gradu – 2244.

Kako u bogatijim, tako i u najsiromašnijim opštinama na sjeveru posao u lokalnoj administraciji je spas za mnoge partijske kadrove. Početkom ove godine u četiri opštine – Berane, Andrijevica, Plav i Rožaje broj korisnika socijalne pomoći veći je od broja zapošljenih. U takvom ambijentu posao u lokalnoj administraciji je spas od bijede. Vladajuća partija to dobro zna, pa je to i obilato koristila, po receptu iz afere Snimak jedan zapošljeni – četiri ili više glasa.

Poznat je slučaj Andrijevice, kao jedine opštine na sjeveru koja nije imala zaduženja i kredita, niti viška zaposlenih u lokalnoj administraciji. Nakon što su oteli vlast 2011. DPS je za nepunu godinu dana skoro udvostručio broj zapošljenih u lokalnoj administraciji i opštinskim preduzećima. Opozicija kritikuje da je vladajuća garnitura lokalnu upravu pretvorila u izborni štab DPS-a. Navode da se u opštinskim kancelarijama, suprotno zakonu, donose odluke o dodjeli socijalnih davanja i jednokratnih pomoći, raspodjeli ogrevnog drveta i životnih namirnica, asfaltiranju puteva do kuća DPS aktivista…

Na kritike predsjednik opštine Srđan Mašović odgovara: ,,Lokalna uprava je, otkako je DPS preuzeo vlast u Andrijevici, postala istinski servis svih građana”.

Nakon ovogodišnjih lokalnih izbora u Beraname opozicija je preuzela vlast od DPS-a. Evo kakav su servis zatekli: ,,Samo od dana raspisivanja izbora do kraja izbora, za dva i po mjeseca 30 ljudi je zapošljeno u Opštini i Agenciji za razvoj i investicije”, kaže za Monitor Miladin Tmušić, glavni administrator Opštine Berane.

Tmušić kaže da je broj zapošljenih u opštini i javnim ustanovama i preduzećima duplo veći od optimalnog, blizu 600 ljudi. Kao primjer partijskog zapošljavanja navodi Dnevni centar u kome je prije izbora bilo zapošljeno 63 ljudi na šestoro djece.

Uprkos članu 21 Zakona o finansiranju političkih partija na osnovu kojeg je zabranjeno zapošljavanje u organima državne i lokalne uprave tokom izborne kampanje, prije održavanja ovogodišnjih lokalnih izbora u 12 crnogorskih opština, dokazani su brojni slučajevi partijskog zapošljavanja – državni organi su početkom godine oglasili 50 radnih mjesta u sedam opština neposredno prije raspisivanja lokalnih izbora.

Za problem nagomilane i neefikasne lokalne uprave, vlast ima Plan unutrašnje reorganizacije. On predviđa smanjenje od 1024 zaposlena do kraja 2016. Ušteda nakon tzv. racionalizacije broja zaposlenih bila bi preko devet miliona eura. Sve je to fino, samo koiliko će izbora biti do kraja 2016. A održanje vlasti kupovinom glasova je bitnije od bilo kojeg zakona i društvene dobrobiti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo