Povežite se sa nama

MONITORING

OTIMAČINA HOTELA MOGREN: Bitka za lokaciju

Objavljeno prije

na

mogren-policija-2

Nečuveni skandal oko nasilnog preuzimanja hotela Mogren, uz pomoć pripadnika interventne jedinice MUP-a Crne Gore uzdrmao je u srijedu ujutro Budvu. U poznatom budvanskom hotelu, u neposrednoj blizini Starog grada, odigravala se na početku radnog dana prava drama, u kojoj su brojni pripadnici policije brutalno istjerali na ulicu oko stotinu radnika hotela, kako bi omogućili službenicima turističke inspekcije da zapečate i zatvore hotel u špicu sezone.

Scene ispred starogradskih zidina podsjećale su na one iz akcionih filmova. Hotel je okupirala policija uz logistiku marice, vatrogasnih kola i kola hitne pomoći.

Radnici su polijegali po podu hotelskih prostorija odbijajući da napuste hotel, uzvikujući „Hotel je naš ne damo ga”, „Lopovi, lopovi”, „Hapsite Marovića a ne nas”, „E viva Montenegro”, što im nije pomoglo, jer ih je policija uz grubu primjenu sile izbacila iz hotela, dok su oni najuporniji privedeni u policijsku stanicu.

Turističku inspekciju i policiju sačekali su transparenti izlijepljeni po fasadi hotela na kojima je pisalo „Maroviću zar ti nije dosta..” ili „Marović + Vuksanović = 200 porodica bez hleba”. Riječ je o Božidaru Vuksanoviću, direktoru Uprave za inspekcijske poslove.

Dok Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a zauzima funkciji predsjednika Odbora direktora Budvanske rivijere, vlasnika hotela Mogren.

Prestravljeni gosti kojih je u hotelu bilo oko 80, do kojih je dopirala vriska i galama radnika i policije, zaključali su se u svojim sobama čekajući objašnjenje o onome što se dešava. Bili su mahom stranci iz Amerike, Australije i Rusije. Neki su se obratili svojim ambasadama u Crnoj Gori u šoku od onoga što su doživjeli umjesto odmora.

Hotel je za kratko vrijeme ispražnjen i ubrzo zapečaćen, dok je svim zaposlenim, uključujući upravu hotela i vlasnika kompanije Merkur, Milana Mrvaljevića, ulaz zabranjen.

Na taj način je stavljena tačka na višegodišnji spor između Hotelske grupe Budvanska rivijera (BR) i kompanije Merkur sistem, koji se vodi oko zakupa i privatizacije jednog od najljepših budvanskih hotela.

Uznemirujuća i šokantna vijest ubrzo je obišla svijet. Šef recepcije u hotelu Ljiljana Samardžić kaže da su je tokom dana zvali njihovi stalni gosti iz raznih krajeva svijeta, iz Australije, Danske, Francuske, koji u hotelu Mogren ljetuju dvadeset godina zaredom, da pitaju šta se događa.

Građani Budve i mnogobrojni turisti zapanjeni su akcijom policije i načinom istjerivanja pravde između dojučerašnjih partnera, Budvanske rivijere i Merkura usred sezone.

Nakon pečatiranja hotel Mogren izgleda sablasno i zastrašujuće. Najpopularnija terasa na rivijeri, na kojoj mještani i turisti tradicionalno ispijaju najbolju tursku kafu sa lokumom, zatvorena je policijskim trakama koje su oblijepljene i oko cijelog hotela, kao oko minskog polja. Prava slika demonstracije moći i policijske države koja je obišla svijet. Države u kojoj pojedinac ma koliko bio u pravu, nema nikakve šanse protiv organizovane mreže interesno povezanih moćnika, uticajnih partijskih i državnih funkcionera i njima bliskih biznismena.

Priča o privatizaciji hotela Mogren je priča o namjenskim privatizacijama crnogorskih hotela koji su razdijeljeni među „prijateljima”, o tenderima koji se iz različitih razloga obaraju ukoliko ponuda projektovanog kupca ne bi bila prvorangirana.

Vlasnik kompanije Merkur, Milan Mrvaljević zakupio je hotel Mogren 1993. godine na period od 12 godina. Aneksima ugovora taj je rok produžen sve do 2013. godine. Partnerstvo Mrvaljevića sa Budvanskom rivijerom ničim nije narušeno sve dok on nije odlučio da učestvuje na tenderu za privatizaciju hotela 2002. godine.

Na licitaciji koju je organizovao Vladin Savjet za privatizaciju u oktobru 2002. godine ponude su dostavile dvije firme, Merkur sistem AD iz Budve i italijanska kompanija Agrituristica Lignano Sabbiadoro, iza koje je stajao kapital crnogorskog biznismena iz Novog Sada. „Italijani” su ponudili 650.000 eura, dok je ponuda Merkura iznosila 2,5 miliona eura.

Prihvaćena je ponuda Merkura pa je ugovor o kupoprodaji sklopljen u avgustu 2003.

Od tada za Mrvaljevića počinju stanoviti problemi koji su rezultirali time da kupoprodajna cijena za hotel nikada nije uplaćena, zbog čega je dva mjeseca kasnije ugovor jednostrano, voljom Budvanske rivijere, raskinut.

Merkuru su organizovane prepreke, počev od upisivanja tereta po osnovu restitucije na zahtjev bivših vlasnika, na do tada čisti posjedovni list, pa do odbijanja prodavca da otvori ESCROW račun u banci.

Sve je urađeno da se Merkur sistem onemogući da kao kupac uđe u posjed hotela.

Na odluku BR da raskine ugovor, Merkur odgovara tužbom u januaru 2004. godine. Ređaju se presude Privrednog suda koje u korist Merkura u dva navrata donosi sudija Dijana Raičković, da bi treću, isti sudija preinačio u korist Budvanske rivijere.

Tada kreće pritisak na zakupca da napusti hotel „koji drži bez ikakvog zakonskog ili ugovornog uslova”.

Bivši partneri vode više sudskih sporova oko prekida zakupa i obostranih potraživanja.

Budvanska traži iseljenje Merkura iz svih objekata koje drži na nezakonit način. Optužuje Mrvaljevića da ne plaća zakupninu koja je u međuvremenu povećana suprotno osnovnom ugovoru o zakupu. Sporovi još nijesu riješeni zato su u Budvanskoj rivijeri odlučili da Merkur istjeraju iz hotela na efikasniji način. Preko vazda uslužnog Ministarstva održivog razvoja i turizma.

U julu prošle godine sektor za turizam koji u okviru Ministarstva vodi Olivera Brajović, odbija zahtjev Merkura za izdavanje odobrenje za rad, koje je osporeno od strane titulara, Budvanske rivijere. Hotel Mogren od tada radi bez radne dozvole, na osnovu čega je Uprava za inspekcijske poslove, odnosno turistička inspekcija donijela rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti i pečaćenju hotela.

Milan Mrvaljević je kazao da ne zna zašto se hotel pečati te da pretpostavlja da se radi o ličnom interesu Marovića i Božidara Vuksanovića.

Epopeja oko otimanja već prodatog hotela trajala je duže od deset godina. Mali gradski hotel Mogren vrijedna je nekretnina koja je mnogima odavno zapala za oko. Smješten u blizini mora i Starog grada, na atraktivnoj, izuzetno vrijednoj lokaciji, predstavljao je dio hotelskog kompleksa Avala-Mogren.

Detaljnim urbanističkim planom DUP Budva-Centar na mjestu sadašnjeg troetažnog hotela ucrtana je kula od osam spratova. Nije poznato ko je naručio višespratnicu u kontakt zoni Starog grada i za koga se već duže vrijeme priprema ova ekskluzivna lokacija.

U gradu se spekuliše sa imenima pojedinih, vlastima bliskih biznismena, među kojima je i navodno i Dragan Perović, vlasnik hotela Astorija u Starom gradu. Možda zato što je već jedan objekat iz Merkurovog zakupa otišao u ruke njegovog sina Nikole Perovića. Riječ je o restoranu Plava školjka na Slovenskoj plaži, „na pjeni od mora”, koji je Merkur prošle godine vratio Budvanskoj rivijeri a ova prodala Peroviću.

Zanimljiv je profesionalizam državnih organa, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Uprave za inspekcijske poslove i MUP-a na obezbjeđenju zakonitosti kada je u pitanju hotel Mogren. Hotel je uz asistenciju 50 policajaca spektakularno zapečaćen, dok u njegovoj neposrednoj blizini, iza kapije Starog grada, godinama radi divlje izgrađen hotel Astorija, koji nema građevinsku dozvolu.

Kakvi se dvostruki aršini primjenjuju zavisno od toga ko je ko u Crnoj Gori, jasno se može sagledati na primjeru Astorije. Bespravno podignutom hotelu uz starogradske bedeme Republički zavod za zaštitu spomenika kulture izdalo je rješenje o rušenju, čisto reda radi, koje nadležne državne institucije i inspekcijske službe nisu ni konstatovale a kamoli sprovele u djelo. Hotelu bez građevinske dozvole tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić izdao je dozvolu za rad koja je uskraćena hotelu Mogren, iako uspješno radi od 1982. godine.

Ko igra po pravilima moćnika, na njega se zakoni i propisi ove države po pravilu ne odnose. Divlje zidaju gdje im padne na pamet, rade bez građevinske i upotrebne dozvole, duguju državi milione na ime poreza ili komunalija…. Ko iskoči iz šeme, prolazi kao Milan Mrvaljević.

Premijer neobaviješten

Povodom pečaćenja hotela Mogren premijer Milo Đukanović kazao je da je posao obavljen profesionalno. „Iz godine u godinu to je odlagano i uvijek bi se aktuelizovalo u sezoni gdje je Vladi i nadležnim inspekcijama podmetan argument – pa nećemo valjda sad u sred sezone… Nije fino gledati sve te slike u jeku sezone ali ne smijemo dozvoliti da državni organi budu uvučeni u igru koja znači izbjegavanje izvršavanja sudskih presuda”, poručio je premijer. Sudski sporovi između Merkura i BR nijesu okončani. Oduzimanje hotela obavljeno je po nalogu turističke inspekcije nakon što je hotelu uskraćena radna dozvola. Ako je sudski nalog bio u pitanju, iseljenje je trebao da obavi sud a ne turistička inspekcija.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo