Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OTIMAČINOM DO TITULA I PRIVILEGIJA: Naučeni na plagijat

Objavljeno prije

na

Mr Milan Babović je tipični DPS omladinac. Ovaj 28-godišnji Baranin je magistrirao na menadžmentu u turizmu na Fakultetu turizma Bar-MTS (Univerziteta Mediteran). Ono što je važnije u njegovoj biografiji je da je član brojnih opštinskih i republičkih omladinskih DPS organizacija, član je i predsjedništva Savjeta mladih ove partije.

Shvatio je Babović da mu za napredovanje treba i intelektualno-javni bekgraund. Pa se latio tastature. Samo, umjesto da piše on radije koristi copy/paste opciju.

U susret predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, aprila 2013. godine, Babović u Dnevnim novinama objavljuje tekst Pismo izbornom kandidatu, gdje obrazlaže šta mladi očekuju od kandidata. Ispostavilo se da je identičan tekst godinu ranije napisao i objavio u u Srbiji, sadašnji savjetnik u Vladi Srbije Miki Vidaković. Potrudio se, ipak, Babović pa je u Vidakovićevom tekstu, koji je potpisao kao svoj, zamijenio ekavicu u ijekavicu, a Srbija u Crna Gora…

Oslačilo se Baboviću, pa je postao i ekspert za NATO, tako što je prvo na sajtu DPS-a pa zatim u podobnim medijima objavio dvije analize o alijansi, koje je ukrao od Ivane Gardašević i Miomira Brkića.

DPS okali svoje kadrove, pa je i Babović nakon što je uhvaćen u krađi odgovorio, poput svojih starijih partijskih kolega, da je ,,što se njega tiče, sve čisto, i da on cijeli slučaj posmatra mirne savjesti”. Poručio se i da se sve na sudu može dokazati.

Do sada je sa nedokazivanjem Baboviću dobro išlo. On se i upustio u ovu ,,avanturu” kada je 2011. bez problema magistrirao na Univerzitetu Mediteran. Dan je otkrio da je i njegov magistarski rad plagijat.

Javnost bi pored plagijata trebalo da dotiče i to što je Babović i akademski kadar. On je asistent na privatnom Fakultetu za pomorstvo u Baru.

A kako se dokopao katedre? Mediji su sredinom jula pisali o nezadovoljstvu mladih DPS-a u Baru. Navodno, predsjednik OO DPS-a Bar Zoran Srzentić nije htio da verifikuje status delegatima na Izbornoj konferenciji Savjeta mladih DPS Crne Gore, zbog Milana Babovića, jer je tvrdio da on nije politički orijentisan i da ne zna za koga on glasa, pisale su Dnevne novine.

,,Nakon toga Babović postaje šef medijskog pula i Srzentićev bliski saradnik koji mu čak asistira na Fakultetu za pomorstvo u Baru kad ovaj ne može zbog velikog broja funkcija da stigne da sprovede ispit”, naveli su nezadovoljni Mladi DPS-a.

Nije ni čudo da je mladi Babović našao uhljebljenje baš na barskom Fakultetu za pomorstvo, koji kao magnet privlači DPS akademske kadrove. Pored Srzentića, na ovom fakultetu predaje i dr Veselin Orlandić, član opštinskog odbora DPS-a Bar, kao i predsjednik kluba odbornika DPS-a Budva dr Srđa Popović, tu su i državni kadrovi dr Radoje Žugić, ministar finansija, poslanik dr Predrag Sekulić, direktor Uprave za inspekcijske poslove dr Božidar Vuksanović, predsjednik Osnovnog suda u Kotoru dr Branko Vučković, koleginica na fakultetu mu je i supruga dr Vesna Vučković, sutkinja Upravnog suda…

,,Prisutna je hiperprodukcija magistarskih i doktorskih disertacija ljudi iz javnog života i ljudi koji su na značajnim pozicijama, što je potpuno degradiralo titule onih koji se zaista bave naukom i istraživanjem”, kaže za Monitor dr Branka Bošnjak.

Ona ističe da je vrlo malo onih koji su sa titulama ušli u politiku, a ogroman je broj onih koji su je stekli nakon dobijanja značajnih pozicija: ,,Zato nam je pola vlade i poslaničkog kluba DPS-a steklo diplome mr i dr nauka i predaju na nekim vrlo sumnjivim fakultetima, na kojima i ovaj aktuelni plagijator Babović ima mogućnost da edukuje studente. Privatni fakulteti, umjesto da su iznjedrili konkurentnost, oni su sve obesmislili i sad mnogi političari sa sumnjivo stečenim diplomama neprimjetno grade akademsku karijeru. Dovoljno je pogledati listu nastavnika na privatnim fakultetima u Baru i Tivtu i ovih na UDG i sve je više nego jasno”.

Monitor je pisao da je početkom ove godine Vijeće Ekonomskog fakulteta u Podgorici predložilo ministra finansija Radoja Žugića za docenta na čak tri predmeta. Pored Žugića, na UCG predaju ministrica Milica Pejanović-Đurišić, te ministri Branislav Mićunović i Vujica Lazović. Na premijerovom Univerzitetu Donja Gorica angažovan je mlađi ministarski i akademski kadar Petar Ivanović, Igor Lukšić i Vladimir Kavarić. Sanja Vlahović je saradnica beogradskog univerziteta Singidunum i podgoričkog Univerziteta Mediteran. Na Mediteranu je kao asistent bio angažovan i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. Univerzitetskom, a ni magistarskom, titulom još se nije okitio ministar prosvjete Slavoljub Stijepović koji je postdiplomske studije upisao prije no i jedan aktuelni ministar – 2004. godine.

Zanimljiva je potreba državnih vrhovnika da svom imenu dodaju titule mr i dr. Nekima to uspješno polazi za rukom i u petoj deceniji života, 20-ak godina pošto su završili fakultet. Kao da ih brojne državne i partijske funkcije podstiču na neumorno učenje.

Tako je prof. dr Miodrag Vuković nakon što je bio asistent – pripravnik na Pravnom Fakultetu u Titogradu na predmetu Upravno pravo od 1977. do 1981, tek 2005. magistrirao, a doktorirao 2007. Već je docent je i predavač na Fakultetu za poslovni menadžment u Baru i na Fakultetu za državne i evropske studije u Podgorici.

Sadašnji Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ANB Boro Vučinić 2005. magistrirao je na Pravnom fakultetu dok je bio ministar odbrane. Tema: Pravo na mirno okupljanje s osvrtom na Crnu Goru. Mentor profesor Slavko Lukić. Lukić je pored toga što je bio mentor Miodragu Vukoviću i Vučiniću, imao tu čast da bude mentor i Acu Đukanoviću koji je magistrirao dan prije Vučinića, na temu Ustavna žalba i ustavno-sudska zaštita ljudskih prava u zemljama EU i Crnoj Gori.

Prije tri godine na Pravnom fakultetu Veselin Veljović, tadašnji direktor Uprave policije, odbranio je magistarski rad Međunarodno priznanje države u Međunarodnom javnom pravu. „Veljović je praktično prepisao 40-ak stranica iz udžbenika za osnovne studije Budimira Košutića i Milenka Kreče, člana komisije pred kojom je i magistrirao”, pisali su tada mediji. I nikom ništa sem što je savjetnik Veljović pored svog imena dodao mr, pa u skladu sa titulom obavlja funkciju savjetnika Filipa Vujanovića.

Bilo bi previše očekivati da se nakon dokazanih plagijata ispita i Babovićeva magistratura.

Izmjene Zakona o visokom obrazovanju čekaju na usvajanje. Trebale su biti donešene prošle godine i u njima je definisana i norma i postupak utvrđivanja plagijata. Dok se Zakon ne doradi, ostaje Statut UCG kojim je predviđeno da Upravni odbor UCG, na predlog Senata, može ,, oduzeti stečeni stepen i diplomu u slučajevima prevare ili obmane, uključujući i plagijat ili prisvajanja tuđeg autorstva, kršenja autorskog prava, ili druge neetičke prakse u pripremi magistarskog rada, doktorske disertacije ili drugih pisanih radova”. Može, ali i ne mora.

,,Sud časti na Univerzitetu, vrlo slab i bezličan organ sačinjen pro forme, a nezamjeranje i nezdrava kolegijalna solidarnost utiču da se – bez obzira što se znaju sve anomalije – od plagiranja do prodaje ispita, i što se zna koji pojedinci to rade i da time urušavaju ugled cijelog Univerziteta – ipak bira ‘netalasanje”’, kaže Branka Bošnjak.

U akademskoj zajednici se već godinama priča i najavljuje uvođenje softvera za prepoznavanje plagijata. U regionu se ta tehnologija uspješno primjenjuje. Na UCG su stručnjaci Univerzitetske biblioteke iz Beograda prezentirali taj program i njegove mogućnosti. Za sada nema najava, a čini se ni volje, za uvođenje ove tehnologije na crnogorskim fakultetima.

,,Radi se o ustaljenoj i široko rasprostranjenoj praksi među studentima, koje su svjesni nadležni na univerzitetima, ali očito nevoljni da to okončaju nabavkom i instalacijom softvera za otkrivanje plagijata”, kaže kaže za Monitor Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje. Ona smatra da su uzroci za to višestruki: ,,od nepostojećeg adekvatnog sistema vrijednosti, odgovornosti i profesionanosti, do osnovanih sumnji da i među akademskim osobljem ima onih koji su na sličan način sticali svoja zvanja, a takvima svakako kvalitet i autentičenost znanja nijesu kategorije koje cijene”.

Kaluđerović naglašava da prepisivanje s ciljem da se prisvoji tuđi intelektualni rad nije samo pitanje morala, već i krivično djelo. Navodi član 233 Krivičnog zakonika koji propisuje novčanu, pa i zatvorsku kaznu za plagiranje i krađu autorskih prava.

Zalud pozivanje na načela i zakone, prepisivački zanat cvjeta. Internet, kopirnice, oglasi, holovi fakulteta puni su oglasa na kojima se reklamira pisanje seminarskih, diplomskih i magistarskih radova. Cijena, prava sitnica, od 30 do 500 eura. Za par hiljada može da se pogodi i doktorat.

U sistemu gdje je plagijat (otimačina, krađa) postao praksa na putu uspjeha, kola se obično slome na one koje uhvate, kao na omladinca Babovića. Veći je problem što su to samo izdanci stranke koja je prvo kopirala velikodržavni projekat, zatim ukrala ideju nezavisnosti Crne Gore, sada baštini evroatlantske vrijednosti… Jedino čemu su dali, barem neki, originalni pečat u moru kopiranja, je krađa i otimačina koju su umjetnički krstili privatizacija.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo