Uncategorized
OTVORENA SVJETSKA EKONOMIJA: NOVI PUT SVILE: Više od sna

Kina je preduzela veliki korak u ostvarenju svoje vizije oživljavanja drevnog Puta svile, koji je vodio u prvi stadijum globalizacije u ljudskoj istoriji. Na kraju prvog samita Foruma za međunarodnu saradnju Pojasa i puta u Pekingu u ponedjeljak, predsjednik Si Đinping saopštio je da je Kina potpisala sporazume sa 68 zemalja za zajednički razvoj infrastrukture duž trgovinskih ruta na novom Putu svile.
Novi put svile vizija je Narodne Republike Kine za podsticanje globalnog ekonomskog rasta i napretka čovječanstva. Radi se o do sada najambicioznijem projektu za 21. vijek, smatraju kineski predsjednik i pojedini svjetski ekonomisti.
Inicijativa Pojasa i puta (BRI), u ovom času obuhvata države sa preko 4,4 milijarde stanovnika, 60 odsto svih u svijetu. Te zemlje učestvuju sa 30 odsto u globalnom ukupnom domaćem proizvodu, navode kineski mediji.
Na početku samita, koji je okupio državnike iz 29 zemalja svijeta, predsjednik Si je obećao 113 milijardi dolara za izgradnju nove mreže transkontinentalne željeznice, luka i autoputeva u Aziji, Evropi i Africi. Time će infrastrukura tri kontinenta, na kojima živi gotovo šest milijardi stanovnika, biti preobražena kao nikada do sada.
Obraćajući se delegatima iz gotovo 100 država, Si je izrazio posvećenost svoje zemlje „odbrani i razvoju otvorene svjetske ekonomije” pred prijetnjama trgovinskog protekcionizma koje potiču sa Zapada. Kao globalna trgovinska sila Kina ima direktan interes da „točkovi globalizacije nastave da se okreću”, kazao je Si. Njegovi najnoviji komentari eho su njegovog govora sa Svjetskog ekonomsog foruma u Davosu ovog januara, kada je globalizaciju opisao kao „veliki okean koji ne možete da izbjegnete”, a protekcionizam kao „da se zaključate u mračnu sobu”.
Na samitu su, među ostalima, bili predsjednici Rusije, Indonezije, Pakistana, Irana, Turske, Argentine, Čilea, Češke, premijeri Italije, Španije, Grčke, Poljske, Mađarske.
Shvatajući važnost događaja, Sjedinjene Američke Države su odlučile da unaprijede svoje učešće slanjem u Kinu Metjua Potingera višeg direktora za Aziju u Nacionalnom savjetu za bezbjednost u Bijeloj kući. Na samitu, koji je nazvan najvećim diplomatskim događajem godine u Pekingu, bile su, takođe, ugledne ličnosti poput direktorke Međunarodnog monteranog fonda Kristine Lagard, generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonia Gutereša i predsjednika Svjetske banke Džima Jong Kima.
S nadom da će profitirati od novih prilika u preobražaju infrastrtukturnog zemljopisa, na Foruma su bili i poslovni ljudi, finansijeri… Industrijski giganti sa Zapada, kao što su Simens i Dženeral Elekrik, među ostalima, imali su predstavnike na skupu.
Svima postaje sve jasnije da inicijativa predstavlja više od sna o izgradnji cjevovoda. Peking je već osnovao početni Fond Puta svile od 40 milijardi dolara, uz dodatnih 50 milijardi dolara od Azijske banke za infrastrukturna ulaganja (AIIB) sa sjedištem u Pekingu. Očekuje se da će domaće, ključne, Kineska razvojna Banka i Kineska izvozno-uvozna banka, odigrati u narednim decenijama centralnu ulogu u finansiranju do 1,3 biliona dolara u projekte povezane sa inicijativom.
Prema nekim izvorima, u Kini je prvi, javno, ideju novog Puta svile pomenuo 2009. tadašnji zamjenik direktora Državne poreske uprave Su Šanda. Po njemu, investicije u susjedne zemlje bile bi način za povećanje potražnje za kineskim robama namijenjenim izvozu.
Predsjednik Si je s razrađenom idejom o dva Puta svile, kopnenom i pomorskom, izašao u govorima na univerzitetu u Almati, glavnom gradu Kazahstana u septembru 2013. i mjesec dana kasnije pred poslanicima Narodne skupštine Indonezije u Džakarti. Od tada je u Pekingu usavršavan plan o boljem usklađivanju vrtoglavo rastuće privrede NR Kine (prve ili druge najveće ekonomije na svijetu, zavisno koji se kriterijumi primijene) s napretkom Azije, najmnogoljudijeg kontineta i sadašnjeg dinama međunarodne privrede, najrazvijenije Evrope, te po stanovništvu najmlađe i sirovinama bogate Afrike.
U govoru na otvaranju samita u Perkingu, Si je kazao da je čovječanstvo u eri velikog napretka, značajnih preobražaja i dubokih promjena, ali i suočeno sa mnoštvom izazova. „Globalni rast zahtijeva nove pokretače, razvoj mora da uključuje sve i bude uravnotežen, a jaz između bogatih i siromašnih treba da bude smanjen… Pojas i Put treba da budu izgrađeni u trasu mira, napretka, otvaranja, novina i povezivanja različitih civilizacija”, poručio je Si.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio je kinesku inicijativu Pojasa i Puta (BRI) i pozvao na veće evroazijsko partnerstvo. Istorijsko iskustvo naroda tih prostora važno je za 21. vijek u kome je čovječanstvo suočeno s ,,veoma velikim izazovima,” ocijenio je Putin.
Kineska novinska agencija Sinhua, podsjeća da su predsjednici Si i Putin u Moskvi u maju 2015. potpisali sporazum o povezivanju BRI s Evroazijskom ekonomskom unijom (EEU). EEU sada okuplja Rusiju, Kazahstan, Bjelorusiju, Kirgiziju i Jermeniju.
,,Inicijativa Pojasa i Puta utemeljena je u zajedničkoj viziji globalnog razvoja”, kazao je generalni sekretar UN Gutereš. Uoči samita predsjednik za štampu Bijele kuće Šon Spajser rekao je kako će SAD nastaviti da sarađuju u okviru BRI. ,,Radi se o veoma značajnoj trgovinskoj inicijativi”, ocijenio je on.
Ima mišljenja da po razmjerama ambicija u ljudskoj istoriji nije postojao takav projekat. Peking namjerava da poveže svoje industrijsko središte sa Zapadnom Evropom putem ogromnih kopnenih i pomorskih trgovinskih i transportnih ruta.
Iako skupa i s ekonomskim, diplomatskim, političkim i bezbjednosnim rizicima, inicijativa omogućava Kini da prevaziđe infrastrukturnu preopterećenost kod kuće, snizi troškove transakcija i preusmjeri svoje ogromne devizne rezerve od preko tri biliona dolara, k profitabilnim ulaganjima u inostranstvu.
No, naročito na Zapadu postoje kritičari inicijative. Oni izražavajući zabrinutost zbog širih geopolitičkih ciljeva; zbog ekonomske isplativosti kao i uticaja megainfrastrukturnih projekata na životnu sredinu; velikog oslanjanje na kineske radnike i inženjere prilikom izvođenja radova u inostranstvu; te mogućnosti da bi mnoge siromašnije zemlje, poput Laosa, Venecuele i Šri Lanke, mogle da završe u dužničkoj zamci zbog prekoračenja troškova i prekomjernih pozajmica.
Do sada su zemlje Zapada, kao i Japan, bile na distanci, uglavnom posmatrajući s nelagodom i sumnjičanjem kineske projekte vezane za infrastrukturu. Širom raznih regiona, najveću zabrinutost predstavlja to da bi inicijativa mogla da završi kao projekat „Jedan put, jedan tok”, dodatno učvršćujući poziciju zemlje koja je najveći svjetski izvoznik.
No niko ne može da porekne da Kina može da igra centralnu ulogu u prikupljanju neophodnih 1,7 biliona dolara za razvoj Azije godišnje. Vjerovatno će tokom realizacije projekta biti zastoja i kontroverzi, kako Kina bude preoblikovala globalnu ekonomiju prema svojim potrebama. Put naprijed, međutim, nisu ni paranoja ni mirenje sa sudbinom, već međusobno korisna saradnja, uz jasno izvlačenje pouka iz prethodno počinjenih grešaka, kažu pojedini analitičari iz Azije.
Možda najveći paradoks vremena u kojem živimo jeste činjenica da kako Zapad podliježe naletu ekonomskog nacionalizma. komunistička NR Kina izrasta u novog zaštitnika globalizacije. Ima mišljenja da su uvijek ambicioznoj BRI, dodatni podsticaj dali protekcionistički trgovinski dnevni red i moguća izolacionistička diplomatija novog predsjednika SAD Donalda Trampa. Nekoliko posljednjih mjeseci na BRI se gleda kao na barjaktara globalizacije.
Profesor Šanđun Li s američkog univerziteta Kornel ocijenio je da bi Trampov protekcionizam mogao da pomogne dodatnoj legitimizaciji BRI kao poduhvata koji će unapređivati trgovinu u područjima koja obuhvata. „Kina bi mogla da se razvije kao ekonomski lider i popuni prazninu koja je nastala protekcionizmom SAD na međunarodnom tržištu”, kazao je profesor Li.
Stari Put svile
Stari Put svile koji potiče iz vremena kineske dinastije Han (206. godina prije nove ere – 220 n.e.), bio je mreža pravaca trgovinske i kulturne razmjene Istoka i Zapada, koja se protezala od Japana do zemalja na obalama Mediteranskog mora, povezujući Kinu s Evroazijom. No, rane kopnene rute nisu imale ime sve dok ih u drugoj polovini 19. vijeka, njemački geolog baron Ferdinand fon Rihthofen nije nazvao Die Seidenstrasse (Put svile).
Prva u svijetu
U proces dalje globalizacije Kina može da unese i vlastiti razvojni model. Najmnogoljudija zemlja na svijetu stekla je veliko bogatstvo tokom nekoliko posljednjih decenija vrtoglavog – najdužeg ekonomskog buma u modernoj istoriji i izvukla stotine miliona ljudi iz siromaštva u samo jednoj generaciji. Od 1978, kada je počela unutrašnje reforme, prva je u svijetu u pogledu ekonomskog rasta. Od 1989. do 2015, Kina, te Vijetnam i Laos, koji slijede kineski razvojni model, bili su prva, druga i treća zemlja u svijetu po rastu prosječnog ukupnog domaćeg proizvoda. Između 1993. i 2015. te su zemlje, kao i Kambodža, koja takođe koristi kineski razvojni model, bile na prva četiri mjesta u svijetu po uvećanju per kapita BDP. Pri tome nisu računate zemlje sa stanovništvom manjim od pet miliona ljudi ili one u kojima dominira proizvodnja nafte i zemnog gasa. Od 1989. Vijetnam i Laos su rasli tri puta brže od svjetskog prosjeka. Od 1978. stopa rasta u Kini bila je u prosjeku šest puta veća nega u ostatku svijeta. Uz rast BDP, u pomenute četiri zemlje impresivno je iskorjenjivanje siromaštva. Od 1981. Kina je podigla 728 miliona ljudi iz siromaštva kako ga definiše Svjetska banka. Po istom kriterijumu, Vijetnam je izbavio iz bijede preko 30 miliona žitelja. Za to vrijeme je u ostatku svijeta kojim dominira model razvoja koji zagovara MMF, oko 120 miliona ljudi prešlo iznad granice siromaštva. U tom periodu, 83 odsto u svijetu ukupnog siromaštva eliminisano je u Kini. U svim zemljama koje koriste kineski model razvoja iz bijede je izvedeno 85 odsto od svih siromašnih u svijetu.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Uncategorized
DNEVNI BORAVAK ZA STARE U KOLAŠINU ZATVOREN: Godine čekanja, mjesec i po radovanja

Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama
Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku. Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo, koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.
Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze u funkcionisanju tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese. Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.
„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.
Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…
Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.
„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.
Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.
„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.
U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.
„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.
Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.
„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.
Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Uncategorized
JAVNI POZIV ZA NOVINARSKA ISTRAŽIVANJA IZ OBLASTI ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJA 27

Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?
Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.
Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.
Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.
Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).
Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.
Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU
Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na assistantcincg@gmail.com.
Komentari
Uncategorized
CONDITIONS FOR CONDUCTING PHYSICAL EDUCATION: Coronavirus Returned Youth to Sports

Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates
The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.
The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.
As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.
– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.
And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.
– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.
We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.
– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.
Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.
– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.
Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.
– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.
Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.
– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.
It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.
Balloon sports halls as an alternative
School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.
Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.
School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.
Reconstruction and construction of halls
The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.
Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.
Irena CEJOVIC
Elena DABETIC
Komentari
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO2 sedmice
IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti