Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pamtite Mogren

Objavljeno prije

na

dejana-savicevic

Kada je krajem 2008. godine, nakon usvajanja Detaljnog urbanističkog plana DUP Budva – Centar u Monitoru objavljena priča o planiranoj urbanističkoj degradaciji priobalnog pojasa Budve sa posebnim osvrtom na uništenje prirodnog zaleđa najpoznatije budvanske plaže Mogren, vijest je prihvaćena sa nevjericom. Teško je bilo povjerovati da je nekome palo na pamet da gradi na prostoru jedinstvenog prirodnog dragulja koji predstavlja simbol Budve od početka razvoja turizma na ovim prostorima.

Dan nakon objavljivanja detalja iz plana po kojem je Atlas grupi Duška Kneževića, jednom od najmoćnijih biznismena u Crnoj Gori, na parceli površine 6.100 kvadrata koja se prostire od plaže Mogren do hotela Avala, na stijeni koja se okomito spušta u more, ucrtan soliter od 11 spratova uz petnaest stambenih zgrada, Budva je osvanula oblijepljena plakatima sa naslovom Zgrada na plaži Mogren i citatima teksta iz Monitora.

Plakati su bili okačeni svuda, na vratima Starog grada, po bilbordima i drveću, na ulaznim vratima svih važnijih institucija i preduzeća. To je bio prvi i jedini bunt, uz to anonimne grupe građana Budve, protiv dramatične urbanizacije grada i devastacije atraktivnih lokacija.

Plakati su samo prenoćili jer su već sjutradan, nakon intervencije nadležnih iz Opštine i Atlas grupe, bili uklonjeni sa svih pozicija na kojima su stajali.

Budvani nisu pokazali istrajnost i odlučnost u odbrani prirodnih vrijednosti grada u kome žive, poput nekih drugih. Podgoričana, naprimjer, makar peticijama pokušavaju spriječiti gradnju jednog tunela kroz brdo Gorica. Sve budvanske gorice, zeleni rtovi, brda i uvale, odavno su devastirane bez otpora.

Stvari su se nakon ovog neobično iskazanog nezadovoljstva mijenjale, ali nagore.Ucrtani stambeni konglomerat na Mogrenu pod nazivom Mogren Garden pretrprio je znatne izmjene u pogledu povećanja spratnosti i gabarita.

Dolaskom Predraga Sekulića na čelo Ministarstva održivog razvoja i turizma Knežević je još jednom profitirao. Ministar Sekulić potpisuje Izmjene i dopune plana kojima se Kneževiću povećava spratnost svih petnaest zgrada sa P+5 na P+7 spratova, dok soliter dobija urbanistički parametar P+9.

Nakon povećanja kapaciteta objekata uslijedila je nova akcija. Oslobađanje od zakonom propisanog plaćanja komunalnih dažbina. Na inicijativu Vlade, odnosno ministra Sekulića, Opština Budva donosi odluku o smanjenu nadoknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za graditelje luksuznih hotela, za cijelih 75 odsto od utvrđene vrijednosti. Među korisnicima ove vanredne beneficije nema ni jednog stranog investitora. Sve poznata domaća graditeljska elita.

Sa laganih 25 odsto takse, gradnja Mogren bašte mogla je da počne. Pored povećanja kapaciteta objekata na ekskluzivnoj lokaciji oko plaže Mogren, sa koje puca spektakularan pogled na morsku pučinu, Knežević je usput uštedio oko 4.000.000 eura na komunalijama. Platiće samo jedan milion za cijeli kompleks, umjesto pet miliona eura koje je trebao platiti prije uvođenja ekstra popusta.

Na zahtjev firme Attika land d.o.o., iz Podgorice i Mogren Garden d.o.o., iz Budve, na koje se zemljište vodi, Ministarstvo održivog razvoja početkom septembra ove godine izdaje Urbanističko-tehničke uslove (U.T:U) za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju turističkog kompleksa na UP 1.1, blok 1A u okviru plana DUP Budva-Centar.

Urbanističke uslove za izvršenje zločina nad prirodom na plaži Mogren, potpisuju ministar Predrag Sekulić i pomoćnik ministra Sanja Lješković-Mitrović, tandem Ministarstva koji štancuje odobrenja za gradnju protivna svakoj urbanističkoj logici i zakonima prirode.

Odobrena je gradnja turističkog naselja ukupne izgrađene površine 27.308 kvadrata, preporučene spratnosti sa prizemljem i devet spratova. Zanimljivo je da se većina obimnog teksta U.T.U, unificiranih floskula koje se mogu primijeniti na bilo koju lokaciju, odnosi na principe oblikovanja objekata, načina gradnje i slično. Tako se nalaže „obavezno ambijentalno uklapanje objekata u urbani kontekst”, „poštovanje i zaštita postojećih likovnih i urbanih vrijednosti mikroambijenata”, ili „poštovanje izvornog arhitektonskog stila …”, uz „očuvanje identiteta mediteranskog ambijenta”.

U pitanju je svojevrsni cinizam državnih birokrata koja organizovanom zločinačkom poduhvatu betoniranja izuzetnog bisera prirode kakva je Mogren plaža, skrnavljenju prepoznatljivog pejzaža tog dijela budvanske rivijere, daje epitete uklapanje, poštovanje, zaštita, i slične neprikladne odrednice.

Većinu kapaciteta budućeg naselja predstavljaće takozvani condo apartmani i stanovi za tržište, vile i drugi komercijalni sadržaji. Hotelskom smještaju mora pripasti oko 30 odsto izgrađenih kvadrata, što je u skladu sa propisima o kategorizaciji turističkih kapaciteta Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Investitor je odustao od gradnje solitera koji je do skoro bio okačen na sajtu Atlas grupe pod nazivom Mogren Garden – hotel i apartmanski kompleks Budva.

Čudovišni četvrtasti staklenac od dvadesetak spratova postavljen na početku plaže Mogren, sa stubovima u morskoj vodi i malom marinom pored, djelo je hrvatskog arhitekte Mladena Krekića, vlasnika projektnog biroa Biznis Art (Business Art) iz Podgorice, angažovanog na brojnim projektima crnogorske biznis elite iz kafića Grand.

Atlas grupa odustala je od Krekićevog solitera i skinula ga sa liste svojih projekata kao neprihvatljivo rješenje za Mogren baštu.

Zanimljivo je da arhitekta Krekić u javnosti zastupa ideje takozvane zelene, humane gradnje – (green building), koja pretpostavlja respekt prema prirodi i očuvanje ambijenta u kome se interveniše. Soliter na Mogrenu koji se i dalje može pogledati na sajtu njegove firme, sa onolikim spratovima, betonom, metalom i staklom na pješčanoj plaži, u oštroj je suprotnosti sa principima humanog stanovanja.

Pojedini dvorski arhitekti u Crnoj Gori promovišu raznovrsne ideje, od slučaja do slučaja, u zavisnosti od potreba i zahtjeva bahatih investitora. Pa je tako i nesuđeni staklenik na plaži Mogren vjerovatno imao neko suvislo doktorsko obrazloženje.

Kako Monitor saznaje priprema se nova koncepcija i potpuno drugačije rješenje turističkog naselja. Neće se iskoristiti čak ni pravo na soliter, na Sekulićevih preporučenih devet spratova, ili više ako zatreba, jer se te visinske forme navodno napuštaju.

Novim rješenjima neće biti narušena panorama Budve, obećavaju u Atlas grupi.

Kako sagraditi oko 30.000 kvadrata bilo čega na zelenoj stijeni iznad mora bez drastične izmjene krajolika turističke metropole teško je i zamisliti. Odgovor će uskoro stići.

Od Telekoma do Mogrena

Parcela na kojoj Knežević planira da gradi opterećena je hipotekom atinske Piraeus banke u iznosu od 8.000.000 eura. Aneksom hipotekarnog ugovora iz 2011. godine upisano je novo zaduženje na 16.000.000 eura. Budvansku firmu Mogren Garden osnovala je Attika land d.o.o., koja se preko lanca firmi sa egzotičnih of-šor destinacija koje su je osnovale, povezuje sa milionskom aferom Telekom.

Branka PLAMENAC

, „poštovanje i zaštita postojećih likovnih i urbanih vrijednosti mikroambijenatabr /

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo