Povežite se sa nama

DRUŠTVO

On dolazi

Objavljeno prije

na

Istog dana kada je Milo Đukanović izabran za mandatara na adresu dva medija koji nijesu pod njegovom kontrolom stigla je tužba sa enormno visokim odštetnim zahtjevom. Đukanovićeva sestra, advokatica Ana Kolarević tužila je Vijesti i Dan, tražeći po 100 hiljada eura od svakog.

Tužila ih je zbog tekstova o aferi Telekom. Kolarevićka je nedavno u emisiji Živa istina na Televiziji Atlas, najavila da će tužiti i Monitor, no ta tužba nije stigla na adresu naše novine.

,,Zapanjena količinom laži koju ti ljudi prosipaju. A još više sam zapanjena time da niko od nadležnih organa u Crnoj Gori nije tu kriminalnu organizaciju pozvao na odgovornost. Ko nekome može reći da je kriv dokle nemate osuđujuću presudu”, zapitala se sestra dvodecenijskog vođe. Nije pojasnila u kojoj osuđujućoj presudi stoji da su mediji koje njen brat ne kontroliše – ,,kriminalna organizacija”. Iste medije u nazvala je tada – ,,šačicom bolesnih umova”.

Vijesti i Dan Ana Kolarević ovoga puta tuži ,,zbog pretrpljenih i budućih duševnih bolova”. Kako se može tužiti zbog nečega što će se tek dogoditi, vrsna advokatica sa više međunarodnih nagrada u radnoj biografiji nije objasnila. Ni zašto tuži medije zbog tekstova koji su bazirani na dokumentima američkih pravosudnih organa gdje je afera Telekom počela da se intezivnije raspliće krajem prošle godine.

Američke finansijske vlasti utvrdile su da je Mađar Telekom tokom privatizacije crnogorskog Telekoma korumpirao crnogorske zvaničnike sa 7, 3 miliona eura. Prema tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti koja je podnijeta protiv trojice menadžera Mađar Telekoma, tih 7,3 miliona eura uplaćeno je na račune četiri kompanije za lažne konsultantske ugovore – Sigma inter corp, Activa invest, Fiesta investment limited i Raweligh trading. Novac je, navodi se u tužbi, otišao „sestri, visokog funkcionera”, menadžerima Telekoma i državnim zvaničnicima. Monitor je u više tekstova objavio i da su neke od tih kompanija u direktnoj vezi sa tajkunom Duškom Kneževićem, Đukanovićevim prijateljem, na čijoj je televiziji njegova sestra najavila posljednje tužbe protiv medija.

Ana Kolarević, pri tom, nikada nije osporila da je ona ta ,,sestra visokog zvaničnika”, a potvrdila je i da je radila za kompaniju Sigma inter corp. Da se radi o njegovoj sestri potvrdio je i sam Đukanović, uz komentar da ,,gluposti ima i preko okeana”.

Kolarevićeva tvrdi da novac koji je primila preko Sigme nije bio mito. Američka Komisija za hartije tvrdi drugačije. Na sajtu SEC navodi se da su konsultantski ugovori, pa i taj sa Sigmom, bili lažni. Poznato je i da je u decembru prošle godine, kada se afera zahuktala, Dojče telekom, vlasnik Mađar Telekoma, napravio vansudsko poravnanje sa američkim pravosuđem, plativši 100 hiljada dolara, što je po mnogima svojevrsno priznanje korupcije.

Afera Telekom traje još od 2006. godine, ali je Vesna Medenica, tada državna tužiteljica i prijateljica Ane Kolarević, još 2007. godine obustavila istragu jer je ,,utvrdila” da nije bilo korupcije, da su ugovori u redu.

Mediji valjda nijesu trebali da izvještavaju o nalazima američkog pravosuđa samo zbog toga što Ana Kolarević, njena prijateljica, i Anin brat tvrde da nije bilo korupcije.

Mihailo Jovović, urednik Vijesti, izjavio je da je ta novina profesionalno i u skladu sa etičkim kodeksom izvještavali o aferi Telekom. ,,Bilo bi neprofesionalno i neetički da te tekstove nijesmo objavili, ili da smo te teme obrađivali kao što to rade mediji pod kontrolom vlasti. Čitaoci nekih od tih medija još ne znaju da se u američkim papirima pominje ,,sestra najvišeg državnog zvaničnika”.

Kolarevićka tvrdi u tužbi da mediji nijesu imali pravo da pišu o njenim poslovima i zbog toga što ” ona nije javna ličnost”. Da li to Ana Kolarević u stvari kaže da je ona kao privatno lice, možda kao sestra premijera, donijela sudsku presudu kojom je budvanski hotel Avala dodijeljen kompaniji Bepler i Džejkobson iz Londona koja je u tom trenutku imala tek nekoliko funti na računu i bila bez iskustva u hotelijerstvu? Kolarević je nakon te odluke napustila sudstvo i postala zastupnica Beplera. Vlasnik kompanije je, ispostavilo se, Zoran Bećirović, Đukanovićev prijatelj, za kog više izvora tvrdi da je samo istureni igrač Đukanovića i čuvar blaga Prve familije.

Po logici Ane Kolarević, mediji nijesu trebali da pominju ni da je ona kao zastupnica investitora bila uključena u neke sumnjive privatizacije. Trebalo je valjda ćutati da je bila u upravnom odboru Željezare Nikšić pošto je fabriku preuzela MNSS, of-šor kompanija skrivene vlasničke strukture koja je po uhodanoj šemi isisavala profit, a ubirala subvencije i garancije od države, da bi na kraju napustila uništenu fabriku, ostavljajući građanima da vraćaju milionske kredite. Ili je i tamo bila privatno, kao sestra?

Trebalo je izgleda prećutati i da je zastupala of-šor firmu Aidway Investments limited sa Djevičanskih ostrva, u čije je ime je osnovala Adriatic properties, kompaniju iza koje formalno stoje grčki biznismeni Viktor Restis i Petros Statis, a sa kojom je Vlada Mila Đukanovića sklopila aranžman oko zakupa Svetog Stefana. Adriatic je preuzeo Sveti Stefan, nakon što je iz aranžmana o zakupu izašao Aman. I tu su se nagomilali dugovi i krediti koje bi mogli otplaćivati crnogorski građani.

Da tužba Kolarevićeve sa visokim odštetnim zahtjevom ima za cilj da ućutka medije koje ne kontroliše njen brat, ocijenili su direktor Vijesti Željko Ivanović i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dana Nikola Marković.

Tužbu Kolarevićke Ivanović vidi kao najavu prve sestre da će njen brat nastaviti politiku progona nezavisnih medija.

,,To je izraz klasičnog nasilja i zastrašivanja. Odluka o tužbi donesena je onog dana kada je brat, visoki funkcioner, odlučio da se vrati na čelo Vlade. Sestra, na vrijeme, najavljuje da će brat nastaviti s politikom progona nezavisnih medija. Naravno, kao i ranije, uz pomoć Vlade, parlamenta, patriotskih medija i intelektualaca i ‘nezavisnih’ crnogorskih institucija”, kazao je Ivanović.

Marković je ocijenio da je tužba neosnovana. ,,Radi se o političkom pritisku vladajuće familije i oligarhije na nezavisne medije. Kako režim slabi, pritisak na Vijesti, Dan i Monitor se pojačava, što je već viđena matrica svih despotskih režima i njihovih oligarha”, kazao je Marković.

Ivanović je podsjetio da je Ana Kolarević kao zastupnica onih koji su tužili Vijesti i ranije tražila enormno visoke sume od Vijesti – 10 miliona eura u tužbi Željezare protiv Vijesti i million eura kada je Đukanović tužio tu novinu.

Da je taj tužbeni zahtjev visok ocijenio je i Oliver Vujović, sekretar medijske organizacije SEEMO. On je kazao da je apsurdno tražiti toliku odštetu za koju može da se kupi nekretnina ali i ozbiljno ugrozi funkcionisanje medija.

Finansijsko iscrpljivanje medija upravo je ono što Đukanović i njegovi već duže vremena sprovode, a nakon što je dvodecenijski vođa jasno postavio putokaz – da su Vijesti,Monitor i Dan – neprijatelji njegovog režima.

Upravo je Đukanović započeo praksu visokih odštetnih zahtjeva, a od tada tužbe sa enormnim iznosima samo su pljuštale. Više miliona eura Đukanović i njegovi tražili su posljednjih godina na sudovima, u tužbama protiv Monitora, Vijesti i Dana. Ti mediji od tada su isplatili više stotina hiljada eura na račun tih tužbi, što je, imajući u vidu ovdašnje tržište, kao da mediji u većim evropskim demokratijama isplate više stotina miliona eura.

Uz to, državni organi gotovo da su prestali da se reklamiraju i oglašavaju u medijima koje Đukanović ne kontoliše. Prema istraživanju CGO, tokom prošle godine vladini i skupštinski organi za reklamiranje i oglašavanje najviše su dali Pobjedi, ukupno oko 200 hiljada eura, što je oko 70 odsto ukupnog novca. Istovremeno, najtiražnijim dnevnim listovima Vijestima i Danu pripala je tek sića, Vijestima osam, a Danu oko tri odsto.

Đukanović, koji se priprema za sedmi premijerski mandat zna – ako ućutka kritičare, nikoga neće biti da podsjeti na njegove ratne godine, šverc cigareta, sumnjive privatizacije.

On dolazi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo