Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlast kidnapovala sport

Objavljeno prije

na

Sjećate se predizbornog plakata ,,demokratske koalicije” Mila Đukanovića iz proljeća 2001. godine? Nonšalantno zaokružen broj 13, i, među sloganima Izađimo na izbore – pobjeda je Crne Gore i Trijumf pobjednika, grupna fotografija ushićenih sportista i sportskih radnika – Maje Bulatović, Bojana Bakića, Blagote Sekulića, Dragana Vukčevića, Borisa Zlokovića, Dejana Radonjića… Kako tada, tako danas: sport je izrazito važna poluga u kreiranju stvarnosti po mjeri vladajuće partije. Paravan od lopte i emocija.

Krenimo od fudbala. Dejan Savićević, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, alfa i omega crnogorskog fudbala, u dobrim je odnosima sa liderom DPS-a. Mediji su spekulisali i da je nekadašnji igrač Milana Đukanoviću ,,sredio” susret ( mnogo važnih tema: A2A, Terna, optužnica u Bariju ) sa bivšim premijerom Italije Silvijem Berluskonijem. Đukanović je uoči izbora Savićevića za prvog čovjeka saveza, kazao: ,,Sve da je i šešeljevac, a ne to što jeste, Savićević će – svidjelo se to vama ili ne – biti predsjednik.”Amin.

Potpredsjednici, kladioničarski rečeno, iz jedan u jedan DPS-ovci: Boro Lazović, prvi čovjek budvanskog ogranka partije, Vladan Vučelić, šef DPS-a Podgorice, Vojislav Došljak, sekretar opštinskog odbora DPS Berane i Milenko Maraš, predsjednik Skupštine GO Golubovci. Ni izvršni odbor fudbalskog saveza kadrovski nije bitno drugačiji. Između ostalih: Kemal Đečević, član savjeta za praćenje realizacije izbornog programa DPS-a Mevludin Nuhodžić, član predsjedništva partije, Zoran Đurišić, prvi čovjek Montenegroerlajnza i suprug Milice Pejanović-Đurišić, ministrice odbrane, Mihailo Đurović, predsjednik opštinskog odbora SDP-a Budva, Mitar Matijašević, sekretar Sekretarijata za privredu i finansije opštine Nikšić iz redova DPS-a. U članu 4 statuta FSCG piše da je savez neutralan po političkim pitanjima. Piše.

Kakav savez, takvi i klubovi. Predsjednik skupštine Budućnosti od 2001. godine je Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice, član Glavnog odbora DPS-a. Za njega je, nedavno, Momčilo Mandić, bivši ministar u Vladi Republike Srpske, kazao da je ( uz Đukanovića i Filipa Vujanovića ) nesebično pomagao srpsku vojsku tokom rata u Bosni ( ,,slali gorivo za tenkove koji su se borili od Srebrenice do Goražda”, ,,darivali poljske bolnice”).Vezir sa Mareze poznat je po uličnom nasilju gafovima, krivičnim prijavama… Ni žuti karton.

Tu je i Mugoša mlađi, sin Marko. Lani su obaviješteni fudbalski krugovi, tvrdili su da je nasljednik toliko osilio da je, u svojstvu ovlašćenog lica, svojevremeno razgovarao sa Nebojšom Vignjevićem, kandidatom za trenera, te da je učestvovao i u sastavljanju liste potencijalnih pojačanja.

O tome kako Mugoše vode klub, prošlog mjeseca je posvjedočio Janko Miročević, dugogodišnji trener mlađih kategorija Budućnosti, kada je upozorio da bi neki otišli u zatvor kada bi finansijska kontrola pokucala na vrata tima. ,,Čitav život sam tu, zvanično zaposlen od 1975. godine, što kao igrač, što kao trener, ali ovo što se dešava sada ne pamtim. Klub se urušava…”, kazao je Miročević Dnevnim novinama. Sve je počelo dolaskom Mugoše, rekao je trener i upitao nadležne od kojih para se finansira sportsko društvo. ,,To se mora objasniti! Jer, kažu da se FK Budućnost finansira iz opštinskog budžeta. Zbog čega je onda opštinskim radnicima plata svakog 1. u mjesecu, a nama redovno kasni između tri i šest mjeseci!?”

Mugoša je dugo u zavadi sa još jednim sportskim moćnikom Rajom Božovićem, dugogodišnjim čelnikom Zete koji je 1996. godine, kada je preuzeo tim (osnivač Vukašin Maraš, tadašnji šef policije ), sa njim napravio nezamislive rezultate. Božović se 2009. godine zvanično povukao iz kluba, zbog, kako je kazao, odnosa Saveza i glavnog grada prema Zeti koji ,, zbog mene žele da unište taj klub”. Iako se, nakon formalnog napuštanja fudbala, posvetio menadžerskom poslu u Crvenoj zvezdi, Božović, bivši pukovnik Jedinice za specijalne operacije i pripadnik Arkanovih Tigrova (kodni nadimak Kobac ) i dalje je siva eminencija kluba.

Proteklog maja, Čelik iz Nikšića, kao drugoligaš, osvojio je Kup. Za nevjerovatan uspjeh malenog kluba pod Trebjesom igrači i navijači mogu da zahvale vlasniku Ranku Raduloviću, kako se to kaže – kontroverznom biznismenu. Zahvalan mu je i dosadašnji predsjednik Opštine Nebojša Radojičić. Nakon osvajanja Kupa organizovao je doček i podigao zdravicu: ,,Zahvalnost, osim igračima i treneru, dugujemo i upravi, a posebno vlasniku i glavnom finansijeru Ranku Raduloviću.”

O finansijeru, DPS-ovom miljeniku, čovjeku koji je na svoju ruku i za svoj džep preoravao Bokokotorski zaliv, Lipci, Monitor je već pisao. ,,Raspad SFRJ dočekao u zatvoru, gdje je sa braćom (Miomirom i sada pokojnim Slavkom) služio kaznu zbog ubistva Zorana Vilotijevića (15, 8 i 12 godina). U vrijeme raspada DPS- a, pominjani su kao podizvođači u poslu šverca cigareta u BiH, koji je, prema tužilaštvu, kontrolisao nikšićki policajac i biznismen Miodrag Daka Davidović, Bulatovićev kum. Amnestija tadašnjeg predsjednika stavila je tačku na priču. Kasnije, vještina prikupljanja glasova u kampanji od vrata do vrata za vladajući DPS, omogućila je Raduloviću napredovanje”.

Izvori našeg lista tvrde da je u kampanji od vrata do vrata Radulovićima partner Nada Martinović, činovnica Filozofskog fakulteta, o kojoj je Monitor u prošlim brojevima detaljno pisao, osoba od Đukanovićevog posebnog povjerenja za koju se sumnja da iz sjenke kontroliše najdelikatnije procese u borbi DPS-a za osvajanje i kontolisanje vlasti.

Rudar iz Pljevalja, nije imao sreće kao Čelik. Vlasnik kluba, brat odbjeglog narkobosa Darka Šarića, Duško, imao je preča posla – morao je u zatvor na osam godina zbog pranja novca. Sportske posljedice bivaju uočljive – Rudar je ispao iz završnice takmičenja. Presušila bratska slavina. ,,Dobri momci” kako im je tepao bivši predsjednik opštine Filip Vuković imali su izrazitu naklonost lokalnih vlasti. Od 2007. kada Šarići preuzimaju tim, uprava sa Vukovićem na čelu na njega je potrošili više od 330 hiljada eura. Bez ugovora! Za finansiranje Rudara u 2007.godini iz pljevaljskog budžeta utrošeno je 90.000 eura, u 2008. – 130.000, dok je 2009. godine na klub potrošeno 37 hiljada.

U aprilu, potpredsjednik Rudara 47-godišnji Radmilo Mitrović ubijen je u Podgorici. Zbog ubistva, uhapšena je 19-godišnja Marija Milić, rukometašica pljevaljskog kluba Biser. Mitrović je bio i predsjednik kluba malog fudbala iz Pljevalja Municipijum S, čije osnivanje se veže za Šariće.

I Sutjeskoj ide. Predsjednik Upravnog odbora, pomenuti Mitar Matijašević, ovih dana dospio je u javnost kada je lokalna uprava, pred mogući odlazak sa funkcija, podijelila stambene kredite sedmorici funkcionera, među kojima i njemu, iako ima stan od 96 m2! Fair play. Sutjesku je nekada vodio i moćni Brano Mićunović. Tumačio je: „To nije bio nikakav biznis, nego sam davao svoje pare, praktično bacao ih u bunar, ništa to nije pomoglo da uspije Sutjeska, osim što sam ja bio sve siromašniji”. Vidi, ko god prođe Budvom.

Poslovanje Mogrena o kome brine Boro Lazović, prvi čovjek DPS-a Budva, početkom prošle godine provjeravala je policija. Mediji su pisali: ugovor o ustupanju bez naknade oko 12.000 kvadrata zemljišta FK Mogren, potpisali su direktor kluba Boro Lazović i Boško Krolović, izvršni direktor firme Novastar investment CG, 17. jula 2009.

Košarka je Đukanovićeva uža specijalnost. Mnogi koji su sa njim igrali basket – tajkun Veselin Barović, poslanik Zoran Vukčević, poslanik i rekorder u krivotvorenju stope nezaposlenosti Zoran Jelić… – napredovali su po partijskoj vertikali. I horizontali. Mreža. Na čelu Saveza Đukanović je zamijenio Igora Lukšića; u predsjedništvu su, između ostalih – Miroslav Ivanišević i Vladimir Kavarić; predsjednik izvršnog odbora – Veselin Barović, nadzornog – ministar finansija Milorad Katnić.

Rukomet je sportsko-politički zabran člana glavnog odbora DPS-a i predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Predraga Boškovića. On je predsjednik RSCG i ŽRK Budućnosti. Na predizbornoj konvenciji ,,evropske koalicije” u Bijelom Polju ovako je govorio: ,,Okupili smo se večeras ovdje da svi zajedno kažemo jedno veliko ‘Naprijed Crna Goro’. Kao što su to uradile naše rukometašice, naši košarkaši, naši vaterpolisti i svi oni sportisti Crne Gore koji su ove godine i prethodnih godina pronosili slavu Crne Gore… Zato noćas složno kao svi naši sportisti želimo i idemo u još jednu izbornu pobjedu”. Čisto sportski.

Odbojka je tradicionalno rezervisana za Maroviće. Dragan, brat potpredsjednika DPS-a, Svetozara (nekadašnjeg prvog čovjeka Budvanske rivijere), zbog presude od četiri godine zatvora za zloupotrebu položaja potpredsjednika Opštine, podnio je ostavku na mjesto predsjednika OSCG. Naslijedio ga je Cvetko Pajković, sekretar Sekretarijata za investicije te opštine. Da odbojka ne ostane bez Marovića potrudio se Svetozarev sin Miloš, sada predsjednik kluba iz Budve.

I voda je pod nadzorom. Predsjednik Upravnog odbora Vaterpolo saveza Srđan Kovačević, predsjednik je Odbora direktora EPCG i bivši savjetnik u Vladi. Predsjednik Skupštine VPS Đuro Marić, član je glavnog odbora DPS-a. Među najuticajnijim članovima UO je i Aleksandar Tičić, takođe u glavnom odboru vladajuće partije. Tu je i takozvani partner iz Liberalne partije Andrija Popović.

Dragan Dudić Fric, glavni finansijer kotorskog vaterpolo kluba Cataro, sumnjičen za šverc narkotika, ubijen je u Kotoru pod nerazjašnjenim okolnostima. Monitor je ljetos pisao: ,,Njegov sugrađanin, predsjednik Primorca Denis Mandić češće gostuje na stranicama crne hronike gdje se razračunava sa poslovnim partnerima iz HLT fonda, dok se igračima i trenerima u klubu duguje od pet do 18 plata”.

Đuknovićeva partija kidnapovala je crnogorski sport. DPS se potrudio da pod okrilje stavi i sportiste. U glavnom odboru partije su: Denis Šefik, golman vaterpolo reprezentacije, Goran Radonjić, kik bokser, Stefan Savić, fudbalski reprezentativac, Bojana Popović, predvodnica ženske rukometne reprezentacije, Sead Šehović, košarkaški reprezentativac. Na svečanostima koje organizuje DPS česti gosti su i Nikola Janović, donedavno kapiten vaterpolo reprezentacije, Srđan Mrvaljević, vođa nacionalnog džudo tima… Koliko li je tek članova i simpatizera partije među sportistima?! Važno je učestvovati.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo