Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlast kidnapovala sport

Objavljeno prije

na

Sjećate se predizbornog plakata ,,demokratske koalicije” Mila Đukanovića iz proljeća 2001. godine? Nonšalantno zaokružen broj 13, i, među sloganima Izađimo na izbore – pobjeda je Crne Gore i Trijumf pobjednika, grupna fotografija ushićenih sportista i sportskih radnika – Maje Bulatović, Bojana Bakića, Blagote Sekulića, Dragana Vukčevića, Borisa Zlokovića, Dejana Radonjića… Kako tada, tako danas: sport je izrazito važna poluga u kreiranju stvarnosti po mjeri vladajuće partije. Paravan od lopte i emocija.

Krenimo od fudbala. Dejan Savićević, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, alfa i omega crnogorskog fudbala, u dobrim je odnosima sa liderom DPS-a. Mediji su spekulisali i da je nekadašnji igrač Milana Đukanoviću ,,sredio” susret ( mnogo važnih tema: A2A, Terna, optužnica u Bariju ) sa bivšim premijerom Italije Silvijem Berluskonijem. Đukanović je uoči izbora Savićevića za prvog čovjeka saveza, kazao: ,,Sve da je i šešeljevac, a ne to što jeste, Savićević će – svidjelo se to vama ili ne – biti predsjednik.”Amin.

Potpredsjednici, kladioničarski rečeno, iz jedan u jedan DPS-ovci: Boro Lazović, prvi čovjek budvanskog ogranka partije, Vladan Vučelić, šef DPS-a Podgorice, Vojislav Došljak, sekretar opštinskog odbora DPS Berane i Milenko Maraš, predsjednik Skupštine GO Golubovci. Ni izvršni odbor fudbalskog saveza kadrovski nije bitno drugačiji. Između ostalih: Kemal Đečević, član savjeta za praćenje realizacije izbornog programa DPS-a Mevludin Nuhodžić, član predsjedništva partije, Zoran Đurišić, prvi čovjek Montenegroerlajnza i suprug Milice Pejanović-Đurišić, ministrice odbrane, Mihailo Đurović, predsjednik opštinskog odbora SDP-a Budva, Mitar Matijašević, sekretar Sekretarijata za privredu i finansije opštine Nikšić iz redova DPS-a. U članu 4 statuta FSCG piše da je savez neutralan po političkim pitanjima. Piše.

Kakav savez, takvi i klubovi. Predsjednik skupštine Budućnosti od 2001. godine je Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice, član Glavnog odbora DPS-a. Za njega je, nedavno, Momčilo Mandić, bivši ministar u Vladi Republike Srpske, kazao da je ( uz Đukanovića i Filipa Vujanovića ) nesebično pomagao srpsku vojsku tokom rata u Bosni ( ,,slali gorivo za tenkove koji su se borili od Srebrenice do Goražda”, ,,darivali poljske bolnice”).Vezir sa Mareze poznat je po uličnom nasilju gafovima, krivičnim prijavama… Ni žuti karton.

Tu je i Mugoša mlađi, sin Marko. Lani su obaviješteni fudbalski krugovi, tvrdili su da je nasljednik toliko osilio da je, u svojstvu ovlašćenog lica, svojevremeno razgovarao sa Nebojšom Vignjevićem, kandidatom za trenera, te da je učestvovao i u sastavljanju liste potencijalnih pojačanja.

O tome kako Mugoše vode klub, prošlog mjeseca je posvjedočio Janko Miročević, dugogodišnji trener mlađih kategorija Budućnosti, kada je upozorio da bi neki otišli u zatvor kada bi finansijska kontrola pokucala na vrata tima. ,,Čitav život sam tu, zvanično zaposlen od 1975. godine, što kao igrač, što kao trener, ali ovo što se dešava sada ne pamtim. Klub se urušava…”, kazao je Miročević Dnevnim novinama. Sve je počelo dolaskom Mugoše, rekao je trener i upitao nadležne od kojih para se finansira sportsko društvo. ,,To se mora objasniti! Jer, kažu da se FK Budućnost finansira iz opštinskog budžeta. Zbog čega je onda opštinskim radnicima plata svakog 1. u mjesecu, a nama redovno kasni između tri i šest mjeseci!?”

Mugoša je dugo u zavadi sa još jednim sportskim moćnikom Rajom Božovićem, dugogodišnjim čelnikom Zete koji je 1996. godine, kada je preuzeo tim (osnivač Vukašin Maraš, tadašnji šef policije ), sa njim napravio nezamislive rezultate. Božović se 2009. godine zvanično povukao iz kluba, zbog, kako je kazao, odnosa Saveza i glavnog grada prema Zeti koji ,, zbog mene žele da unište taj klub”. Iako se, nakon formalnog napuštanja fudbala, posvetio menadžerskom poslu u Crvenoj zvezdi, Božović, bivši pukovnik Jedinice za specijalne operacije i pripadnik Arkanovih Tigrova (kodni nadimak Kobac ) i dalje je siva eminencija kluba.

Proteklog maja, Čelik iz Nikšića, kao drugoligaš, osvojio je Kup. Za nevjerovatan uspjeh malenog kluba pod Trebjesom igrači i navijači mogu da zahvale vlasniku Ranku Raduloviću, kako se to kaže – kontroverznom biznismenu. Zahvalan mu je i dosadašnji predsjednik Opštine Nebojša Radojičić. Nakon osvajanja Kupa organizovao je doček i podigao zdravicu: ,,Zahvalnost, osim igračima i treneru, dugujemo i upravi, a posebno vlasniku i glavnom finansijeru Ranku Raduloviću.”

O finansijeru, DPS-ovom miljeniku, čovjeku koji je na svoju ruku i za svoj džep preoravao Bokokotorski zaliv, Lipci, Monitor je već pisao. ,,Raspad SFRJ dočekao u zatvoru, gdje je sa braćom (Miomirom i sada pokojnim Slavkom) služio kaznu zbog ubistva Zorana Vilotijevića (15, 8 i 12 godina). U vrijeme raspada DPS- a, pominjani su kao podizvođači u poslu šverca cigareta u BiH, koji je, prema tužilaštvu, kontrolisao nikšićki policajac i biznismen Miodrag Daka Davidović, Bulatovićev kum. Amnestija tadašnjeg predsjednika stavila je tačku na priču. Kasnije, vještina prikupljanja glasova u kampanji od vrata do vrata za vladajući DPS, omogućila je Raduloviću napredovanje”.

Izvori našeg lista tvrde da je u kampanji od vrata do vrata Radulovićima partner Nada Martinović, činovnica Filozofskog fakulteta, o kojoj je Monitor u prošlim brojevima detaljno pisao, osoba od Đukanovićevog posebnog povjerenja za koju se sumnja da iz sjenke kontroliše najdelikatnije procese u borbi DPS-a za osvajanje i kontolisanje vlasti.

Rudar iz Pljevalja, nije imao sreće kao Čelik. Vlasnik kluba, brat odbjeglog narkobosa Darka Šarića, Duško, imao je preča posla – morao je u zatvor na osam godina zbog pranja novca. Sportske posljedice bivaju uočljive – Rudar je ispao iz završnice takmičenja. Presušila bratska slavina. ,,Dobri momci” kako im je tepao bivši predsjednik opštine Filip Vuković imali su izrazitu naklonost lokalnih vlasti. Od 2007. kada Šarići preuzimaju tim, uprava sa Vukovićem na čelu na njega je potrošili više od 330 hiljada eura. Bez ugovora! Za finansiranje Rudara u 2007.godini iz pljevaljskog budžeta utrošeno je 90.000 eura, u 2008. – 130.000, dok je 2009. godine na klub potrošeno 37 hiljada.

U aprilu, potpredsjednik Rudara 47-godišnji Radmilo Mitrović ubijen je u Podgorici. Zbog ubistva, uhapšena je 19-godišnja Marija Milić, rukometašica pljevaljskog kluba Biser. Mitrović je bio i predsjednik kluba malog fudbala iz Pljevalja Municipijum S, čije osnivanje se veže za Šariće.

I Sutjeskoj ide. Predsjednik Upravnog odbora, pomenuti Mitar Matijašević, ovih dana dospio je u javnost kada je lokalna uprava, pred mogući odlazak sa funkcija, podijelila stambene kredite sedmorici funkcionera, među kojima i njemu, iako ima stan od 96 m2! Fair play. Sutjesku je nekada vodio i moćni Brano Mićunović. Tumačio je: „To nije bio nikakav biznis, nego sam davao svoje pare, praktično bacao ih u bunar, ništa to nije pomoglo da uspije Sutjeska, osim što sam ja bio sve siromašniji”. Vidi, ko god prođe Budvom.

Poslovanje Mogrena o kome brine Boro Lazović, prvi čovjek DPS-a Budva, početkom prošle godine provjeravala je policija. Mediji su pisali: ugovor o ustupanju bez naknade oko 12.000 kvadrata zemljišta FK Mogren, potpisali su direktor kluba Boro Lazović i Boško Krolović, izvršni direktor firme Novastar investment CG, 17. jula 2009.

Košarka je Đukanovićeva uža specijalnost. Mnogi koji su sa njim igrali basket – tajkun Veselin Barović, poslanik Zoran Vukčević, poslanik i rekorder u krivotvorenju stope nezaposlenosti Zoran Jelić… – napredovali su po partijskoj vertikali. I horizontali. Mreža. Na čelu Saveza Đukanović je zamijenio Igora Lukšića; u predsjedništvu su, između ostalih – Miroslav Ivanišević i Vladimir Kavarić; predsjednik izvršnog odbora – Veselin Barović, nadzornog – ministar finansija Milorad Katnić.

Rukomet je sportsko-politički zabran člana glavnog odbora DPS-a i predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Predraga Boškovića. On je predsjednik RSCG i ŽRK Budućnosti. Na predizbornoj konvenciji ,,evropske koalicije” u Bijelom Polju ovako je govorio: ,,Okupili smo se večeras ovdje da svi zajedno kažemo jedno veliko ‘Naprijed Crna Goro’. Kao što su to uradile naše rukometašice, naši košarkaši, naši vaterpolisti i svi oni sportisti Crne Gore koji su ove godine i prethodnih godina pronosili slavu Crne Gore… Zato noćas složno kao svi naši sportisti želimo i idemo u još jednu izbornu pobjedu”. Čisto sportski.

Odbojka je tradicionalno rezervisana za Maroviće. Dragan, brat potpredsjednika DPS-a, Svetozara (nekadašnjeg prvog čovjeka Budvanske rivijere), zbog presude od četiri godine zatvora za zloupotrebu položaja potpredsjednika Opštine, podnio je ostavku na mjesto predsjednika OSCG. Naslijedio ga je Cvetko Pajković, sekretar Sekretarijata za investicije te opštine. Da odbojka ne ostane bez Marovića potrudio se Svetozarev sin Miloš, sada predsjednik kluba iz Budve.

I voda je pod nadzorom. Predsjednik Upravnog odbora Vaterpolo saveza Srđan Kovačević, predsjednik je Odbora direktora EPCG i bivši savjetnik u Vladi. Predsjednik Skupštine VPS Đuro Marić, član je glavnog odbora DPS-a. Među najuticajnijim članovima UO je i Aleksandar Tičić, takođe u glavnom odboru vladajuće partije. Tu je i takozvani partner iz Liberalne partije Andrija Popović.

Dragan Dudić Fric, glavni finansijer kotorskog vaterpolo kluba Cataro, sumnjičen za šverc narkotika, ubijen je u Kotoru pod nerazjašnjenim okolnostima. Monitor je ljetos pisao: ,,Njegov sugrađanin, predsjednik Primorca Denis Mandić češće gostuje na stranicama crne hronike gdje se razračunava sa poslovnim partnerima iz HLT fonda, dok se igračima i trenerima u klubu duguje od pet do 18 plata”.

Đuknovićeva partija kidnapovala je crnogorski sport. DPS se potrudio da pod okrilje stavi i sportiste. U glavnom odboru partije su: Denis Šefik, golman vaterpolo reprezentacije, Goran Radonjić, kik bokser, Stefan Savić, fudbalski reprezentativac, Bojana Popović, predvodnica ženske rukometne reprezentacije, Sead Šehović, košarkaški reprezentativac. Na svečanostima koje organizuje DPS česti gosti su i Nikola Janović, donedavno kapiten vaterpolo reprezentacije, Srđan Mrvaljević, vođa nacionalnog džudo tima… Koliko li je tek članova i simpatizera partije među sportistima?! Važno je učestvovati.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo